utorak, 27. lipnja 2017.

NAZOVI SAULA



AUTORI SERIJE: Vince Gilligan, Peter Gould
GLAVNE ULOGE: Bob Odenkirk, Jonathan Banks, Rhea Seehorn, Patrick Fabian, Michael McKean, Mark Margolis, Giancarlo Esposito
NAZIV ORIGINALA: Better Call Saul


Krajem devetog mjeseca 2013 godine posljednji puta vidjeli smo Waltera Whitea iliti Heisenberga u akciji. Slomljeni profesor kemije koji je postao narkoboss odigrao je svoju zadnju kartu i otišao u televizijsku povijest. "Breaking Bad" (sumnjam da Vam je draži domaći prijevod koji glasi "Na putu prema dole") postao je jedna od najpopularnijih i najvažnijih serija u povijesti. Obzirom na živopisnu galeriju likova koji su preživjeli pet sezona vrlo brzo se počelo pričati o novoj seriji temeljenoj na protagonistu (ili protagonistima) viđenima u "Breaking Badu" (recenziju serije možete pročitati OVDJE ). Vince Gilligan nije gubio vrijeme i vrlo brzo je objavljeno da je napisana priča za novu seriju temeljenu na likovim iz "Breaking Bada". Iznenađenje je bio izbor protagonista - glavni lik nove serije postao je odvjetnik Saul Goodman. Nije Saul nezanimljiv lik no očekivanja obožavatelja bila su usmjerena prema Whiteovoj obitelji ili Jesseju Pinkmanu. No kada je stiglo objašnjenje da se "Nazovi Saula" bavi događajima prije "Breaking Bada" stvari su postavljene na pravo mjesto i povratak u prošlost mogao je početi.



Recenzija se, većinom, bavi trećom sezonom serije koja je od svih dosadašnjih u najvećoj mjeri prednastavak "Breaking Bada". Naravno, preporuka je pogledati i prve dvije sezone, ali i "Breaking Bad". Ili možda pogledati sve sezone "Nazovi Saula" pa onda (ponovo ili prvi puta sasvim je svejedno) "Breaking Bad".
Radnja treće sezone odvija se na dvije razine - prvi je prikaz života Jimmya McGilla ili kako je i zašto Jimmy postao Saul Goodman. Drugi je svijet Gusa Fringa i Hectora Salamance, svijet droge i nasilja. Centralni lik tog dijela priče je, iz "Breaking Bada poznato lice,  Mike Ehrmantraut. Poveznica između dvije priče je Jimmyev i Mikeov odnos - povremeno surađuju na različitim poslovima.
Obje razine pripovijedanja jednako su zanimljive iako žanrovski različite. Krenimo od Jimmya odnosno Saula.


Jimmy McGill odvjetnik je tužnog lica. Određen događanjima u djetinjstvu (nismo li, u većoj ili manjoj mjeri, svi takvi) u potrazi za poštovanjem i ljubavlju (u poslovnom smislu to se odnosi na brata, privatno na Kim), Jimmy pokušava stvari držati pod kontrolom. Jimmy je, nema sumnje, dobar u poslu, vješt u zakulisnim igrama, manipulator ako je potrebno. Iako je teško u potpunosti otkriti koliko je pravo Jimmyeva strast, a koliko želja da se približi bratu, posao odvjetnika dobar je izbor za Jimmya. Odvjetnik često pleše na rubu zakona no uvijek kada je pri kraju (ili ga je završio) velikog posla koji je moralno ili zakonski sumnjiv, Jimmya počinje mučiti grižnja savjesti. Tada se sposobnost manipulacije i odrađivanje posla koketiranje s nezakonitim vraćaju kao bumerang i udaraju Jimmya direktno u glavu, ali i dušu. Posao kao i odnos sa sjajnom odvjetnicom, radoholičarkom Kim potvrđuju koliko je Jimmy sjajno zamišljen i realiziran lik. Kompleksan ponekad i kontroverzan, Jimmya se može, ovisno o situaciji, voljeti i mrziti, ali ga se ne može prestati gledati.
Jimmya je nemoguće objasniti bez spominjanja brata. Chuck je osnivač ugledne odvjetničke tvrtke, izvrstan pravnik čiji ego nema granica. Posredno ili neposredno odgovoran za mnoge Jimmyeve vratolomije, nezahvalan kada je u pitanju Jimmyeva briga. Briga za brata koji pati od nevjerojatnog, medicinski nedokazanog poremećaja i(li) straha. Odnos Chucka i Jimmya teško je opisati, treba ga vidjeti. Chuck i posebno Kim važni su protagonisti, kako za Jimmya tako i za čitavu seriju. Treći čovjek važan za Jimmya je Mike, čovjek za prljave poslove.





Mike je glavna figura druge razine serije. On je iskusan, lukav tip koji spletom okolnosti postaje zainteresiran za narkobosa Hectora Salamancu. Dijelovi su to serije u kojima se pojavljuje galerija likova poznata iz "Breaking Bada" - uz Mikea i Salamanca tu je i ledeni, organizacijski genij Gus Fring koji je ozbiljna konkurencija Hectoru - između dvije strane našao se Mike koji funkcionira na način da je neprijatelj mojeg neprijatelja moj prijatelj. Mikeovi motivi za napad na Salamancu i sve ostale aktivnosti izvan zakona razumljive su i ljudske.
Poput "Breaking Bad-a" i "Nazovi Saul" je serija prepuna fascinatnih kadrova, predivno snimljena. Neobični kutevi snimanja i estetski dotjerani kadrovi često naglašavaju radnju ili savršeno opisuju karakter i duševno stanje protagonista.



"Nazovi Saula" serija je s nevjerojatnom galerijom likova od kojih su neki već viđeni u "Breaking Badu". Kako bi izvrsno napisani, slojeviti likovi zaživjeli na malom ekranu trebalo je mudro odabrati glumačku ekipu. Zadatak uspješno obavljen - glumačka ekipa je sjajno odradila posao. Najbolje glumačko ostvarenje nemoguće je odabrati najboljeg. Možda tek prvog među jednakima - Bob Odenkirk, Giancarlo Esposito, Michael McKean Jonathan Banks kao Mike ili izvrsna Rhea Seehorn u ulozi Kim? Težak, pretežak izbor....
Iako imaju nekoliko zajedničkih likova, "Nazovi Saula" nije projekt koji živi na račun popularnosti "Breaking Bada". Riječ je o izvrsno napisanoj, predivno snimljenoj i odlično odglumljenoj seriji koja dodatno objašnjava znane nam likove, ali uvode i nove protagoniste. U trenutku kada završavam pisanje recenzije upravo je objavljeno da je potvrđeno snimanje četvrte sezone serije. Najbolja moguća vijest s kojom može završiti recenzija.

subota, 24. lipnja 2017.

TRANSFORMERS: POSLJEDNJI VITEZ




REDATELJ: Michael Bay
GLAVNE ULOGE: Mark Wahlberg, Anthony Hopkins, Laura Haddock, Stanley Tucci, Isabela Moner
TRAJANJE: 149 minuta
NAZIV ORIGINALA: Transformers: The Last Knight

"Dva svijeta u sudaru. Samo jedan će preživjeti" - Edmund Burton

Deset je godina prošlo od kada je Michael Bay svijet Transformera prenio na filmsko platno. Nespretni, slučajni junak Shia LeBouef, opasno privlačna Megan Fox, Jon Voight i John Turturro, Bumblebee, Optimus Prime i Megatron osvojili su kino publiku i ostvarili vrlo dobre rezultate na svjetskim blagajnama. Uslijedile su godine u kojima je Bay nizao nastavke i ponavljao dobitnu kombinaciju - filmovi serijala (tu možemo, većim dijelom, izuzeti uvodni film iz 2007) postali su bučni, bezlični blockbusteri koji ostvaruju odlične rezultate na svjetskim kino blagajnama. Bay je u svakom novom nastavku pomicao granice razaranja i uništavanja (treba priznati da su mnogi projekti pokušali pokušavali biti veći u destrukciji od "Transformera" - vjerojatno misleći da je tajna gledanosti u akcijskim scenama). Radnja i likovi Bayu nisu pretjerano interesantni - redateljevi kratki rezovi usmjereni su na destrukciju, akciju i bombardiranje gledatelja vizualnim i zvučnim efektima. Takav pristup nastavlja se u "Posljednjem vitezu."



Godina je 484. Kralj Arthur pred porazom je od hordi Sasa. U posljednji čas, na poziv čarobnjaka Merlina, u pomoć stiže jedan od Autobota i okreće tijek bitke. Kralj Arthur i njegovi sljedbenici su pobijedili, Merlin dobiva na čuvanje čarobni štap, kojeg će netko iz nekog razloga jednoga dana potražiti. Povratak u sadašnjost - Megatron je nestao, Optimus Prime je u potrazi Cybertronom, daleko od Zemlje. Transformeri su ilegalni, zabranjeni (osim iz tko zna kojeg razloga imaju slobodu na Kubi). Osnovana je posebna jedinica koja lovi i uništava preostale robote. Cade Yeager je bjegunac, nastoji pomoći robotima vanzemaljskog porijekla. Tijekom jedne od akcije Yeagera pronalazi talisman važan za borbu protiv sile koja se približava i prijeti uništavanjem Zemlje...
Prethodne rečenice kratak su uvod u radnju petog filma. Ako Vam se priča čini zamršena i nepregledna u pravu ste. No, uvod je tek početak kaosa - recenzija bi morala biti jako duga da bi se detaljnije opisao kaos u radnji. Bay gomila likove, kako ljudske tako i robotske, bez ikakvog reda i osjećaja za priču filma. Priču u kojoj vlada nered i potpuno odsustvo bilo kakve gledateljeve empatije prema događanjima u filmu. U redu, "Posljednji vitez" nije vrsta filma u kojoj treba očekivati velike stvari od scenarija no barem malo smisla i urednosti u pripovijedanju ne bi bilo loše.



Radnja filma potpuno revidira povijest čovječanstva - Transformeri su od vremena kralja Arthura važan dio događanja na jedinom nam planetu. Oni su, između ostalog, pomogli u borbi protiv nacističke Njemačke. Postoji i posebno tajno društvo koje je kroz povijest brinulo o robotima, sastavljeno od najvećih umova (članovi su bili Tesla, Da Vinci, Newton, Einstein...). Puno je takvih detalje kojima Bay pokušava obogatiti priču, ali u tome ne uspijeva. "Posljednji vitez" kopija je prethodnih filmova koja na isti način, peti puta, ponavlja isto kako bi ostvarila zaradu na kino blagajnama.
Ako petici oprostimo kaotičnu radnju, banalne i prazne dijaloge te nepodnošljivo, patetično moraliziranje i važnost borbe za naše vrijednosti (puno je toga zbog čega gledatelj treba zažmiriti kako bi film opravdao često spominjanje o "Posljednjem vitezu" kao projektu koji zahtijeva isključivanje mozga i da je riječ o kino zabavi) ostaje činjenica da je struktura filma ista. Ponovo saznajemo da su roboti ovdje stigli puno prije nego što smo mislili, ponovo postoje ljudi koji su neprijateljski nastrojeni prema Autobotima (naravno, neprijateljstvo je u finalu filma izglađeno), ponovo imamo drevne predmete koji određuju sudbinu jedinog nam planeta i ponovo imamo sretan završetak uz najavu nastavka (ovih deja vu detalja ima još, ali i ovo je dovoljno kako bi zaključilo da serijalu treba nešto drugačije, svježe krvi - zapravo svježeg ulja). Bay odbija bilo kakve radikalnije promjene (mogao je to učiniti u slučaju Optimus Primea) osim kada je riječ o destrukciji i efektima. Zvučnim ili vizualnim sasvim je svejedno.



U prvom dijelu filma (film se prikazuje u domaćim kinima s pauzom od 15 minuta) čini se da je Bay pomalo usporio ritam histerične režije. Kratkih rezova je manje no Bay je pronašao novu zanimaciju -slow motion. Kako minute filme odmiču tako i redatelj pojačava tempo (u igri su i podmornice) sve do finala filma koji je pravi festival destrukcije i prekomjernog bombardiranja gledateljevih osjetila. Obzirom na previše minuta filma, završetak postaje naporan i, obzirom na predvidljivost, sa zadovoljstvom se dočekala odjavna špica.
Puno je sličnosti, posebno kada su akcijske scene u pitanju, "Posljednjeg viteza" s nekim starijim filmskim naslovima. Pojedine scene podsjećaju na "Robocopa", "Dan nezavisnosti" i četvrti film iz "Terminator" serijala. Posveta ili ne, teško je reći no sličnosti postoje.
Od posebno, čak i za serijal o Transformerima, čudnovatih i(li) iritantnih detalja vrijedi spomenuti Dinobota koji, čini se pati od gastritisa te batlera-transformera Cogmana koji je zabavan otprilike kao i Jar Jar Binks u "Fantomskoj prijetnji".
Glumačka ekipa? Anthony Hopkins odnosno Edmund Burton izgleda kao strano tijelo u filmu, Mark Wahlberg ponavlja ulogu iz prethodnog filma uz romansu sa Laurom Haddock. Kemija između divljeg kauboja i obrazovane, lijepe engleske dame (koja uz ljepotu i intelekt ima problema s pronalaženjem muškaraca - sve dok u njen život ne ušeta Cade) baš i nije pretjerano uvjerljiva.
Što reći na kraju? "Posljednji vitez" je ispunio očekivanja - u rangu je prethodnih filmova serijala. Ogromna količina vizualnih i zvučnih efekata, besmislena i kaotična radnja, moraliziranje, tanki likovi i akcijske scene glavni su aduti filma. "Posljednji vitez", navodno, je zadnji film serijala koji će režirati Michael Bay no filmovi o Autobotima idu dalje. Iduće godine gledat ćemo samostalni film o Bumblebeeju, godinu kasnije i novi nastavak serijala. Hollywodd se neće odreći isplativog serijala ma koliko on bio loš. Onog trenutka kada sam kupio ulaznicu projekciju filma Bayov cilj je ispunjen. Ionako sam, obzirom na prethodne filmove serijala, znao što me očekuje. "Posljednji vitez" nije iznimka.

OCJENA: 4

petak, 23. lipnja 2017.

RONILAČKO ZVONO I LEPTIR




REDATELJ: Julian Schnabel
GLAVNE ULOGE: Matthieu Amalric, Emmanuelle Seigner, Patrick Chesnais, Max Von Sydow, Anne Consigny
TRAJANJE: 112 minuta
NAZIV ORIGINALA: Le scaphandre et le papillon
GODINA PROIZVODNJE: 2007

“Ronilačko zvono i leptir” („The Diving Bell and the Butterfly“) biografski je film o Jean-Dominique Baubyju, francuskom glumcu, autoru i uredniku poznatog modnog časopisa “Elle” rađen prema istoimenoj knjizi. Film je prvobitno trebao biti snimljen u američkoj produkciji („Universal Studio“), ,glavna uloga bila je rezervirana za Johnnya Deppa, no nakon njihovog povlačenja, projekt preuzimaju francuske produkcijske kuće na čelu sa redateljem Julianom Schnabelom i Mathieu Amalricom („Grand Budapest Hotel“) kao glavnim glumcem.
Uvodna scena nas odmah baca u srž radnje. Buđenje, mutan pogled, izgubljenost i mnoštvo nepoznatih ljudi u bijelim kutama, sve prikazano iz perspektive glavnog protagonista. Ubrzo saznajemo da se probudio iz dugačke kome, te da je njegovo tijelo potpuno paralizirano izuzev lijevog oka. Jedini način komunikacije sa okolinom su treptaji – jedan za „da“, dva za „ne“. Kako bi mu pomogli u privikavanju na svakodnevicu angažirane su dvije terapeutkinje: jedna koja bi mu trebala pomoći u komunikaciji i druga koja bi mu trebala pomoći u razvoju i ponovnom učenju određenih pokreta (npr. pomicanje usana i jezika, te gutanje hrane).



Glavne vrijednosti filma su odlična režija i glavne likovi koje uz Mathieua Amalrica tumače Emmanuelle Seigner, te Anne Consigny (obje u ulogama terapeutkinja). Glazba odlično prati radnju, dok je rad kamere odličan. Većina filma se odvija u bolničkoj sobi, a glavnog lika (njegovo lice i izgled) upoznajemo tek sredinom filma. Gotovo cijela priča je snimljena iz njegove perspektive, posebno se ističe scena šivanja njegovog desnog oka snimljena iznutra - djeluje kao svjetlo na kraju tunela koje se polako gasi.
Može se povući paralela između ovog djela i filmova „Moje lijevo stopalo“ i „Nedodirljivi“, no postoje i mnoge razlike. Ako bi se jednom riječju mogao opisati svaki od ovih filmova, „Moje lijevo stopalo“ glavna riječ bila bi talent, „Nedodirljivima“ humor, dok je idealna riječ za „Ronilačko zvono i leptir“ borba. Brojni su primjeri te borbe. Prvi je epski sudar sa muhom (možda i najsmješnija scena u filmu) koja mu stoji na nosu i izaziva ga sve dok ju doktori ne otjeraju. Drugi primjer je vježbanje pomicanja usana u kojem ga njegova terapeutkinja motivira s riječima: „Poljubi me!“. Obzirom na njenu ljepotu neuspjeh mu još teže pada. Primjer borbe je i nedjelja – dan kada su svi doktori, terapeuti i medicinsko osoblje slobodni, tako da za Jean-Dominique Baubyija dan nema kraja. Bijeg od nedjelje i ostalih sličnih situacija kada je potpuno sam sa sobom (npr. scena kada ga nakon pregleda doktor napušta i gasi televizor), Bauby traži u svojoj mašti i povratku sjećanjima iz mladosti, koje su prema njemu jedine stvari koje paralizirani čovjek u takvom načinu života ima. Na kraju filma ipak se javlja određena doza inspiracije i optimizma kod Baubyja te on uz pomoć svoje asistentice, poslane iz izdavačke kuće, slovo po slovo, riječ po riječ, piše i izdaje knjigu pod nazivom „Ronilačko zvono i leptir“.  U tom naslovu leptir, osim njegove mašte, simbolizira i njegovu bivšu ženu (koja mu je, unatoč svemu, ostala najveća podrška u tom najtežem razdoblju života) i njihovo troje djece, dok ronilačko zvono predstavlja njegovu zarobljenost u vlastitom tijelu.


"Ronilačko zvono i leptir" jedan je od najboljih filmova 2007 godine, fenomenalno primljen kod publike i kritike o čemu svjedoče i četiri nominacije za Oscara (fotografija, montaža, scenario i režija). Publika mu daje ocjenu 8 na IMDb-ju, odnosno 92% na Rotten Tomatoesu, dok mu je kritika  nešto sklonija sa ocjenama: 94% na Rotten Tomatoesu i 92 na Metacriticu (što ga svrstava među 100 najboljih filmova svih vremena na tom site-u).

AUTOR RECENZIJE: Domagoj Bencun

srijeda, 21. lipnja 2017.

BRŽI OD NAJBRŽIH




REDATELJ: Antonio Negret
GLAVNE ULOGE: Scott Eastwood, Ana de Armas, Gaia Weiss, Clemens Schick, Freddie Thorp, Jacomo Morier
TRAJANJE: 90 minuta
NAZIV ORIGINALA: Overdrive


Andrew i Garrett Foster braća su po ocu, ali ne i po majci. Bave se krađama automobila i upravo su odradili najveći posao u životu. Ukrali su Bugatti vrijedan 40 milijuna dolara. Automobil Fosteri nisu imali namjeru zadržati - krađa je odrađena po narudžbi no problemi nastaju kada se otkrije da automobil pripada lokalnom kriminalnom šefu Morieru. Morier saznaje za krađu i ucijeni Fostere - imaju tjedan dana da ukradu Ferrari 250 proizveden 1962 godine koji je u vlasništvu Maxa Klempa, gangstera i dugogodišnjeg, najvećeg Morierovog protivnika. Polubraća sastavljaju ekipu koja bi trebala pomoći u krađi kultnog, supervrijednog automobila.
Veliki je marketinški trud domaći distributer uložio kako bi zainteresirao publiku za gledanje filma. "Brži od najbrži" nije visokobudžetni, hollywoodski projekt, nema jaku glumačku ekipu, ali je ipak imao snažnu reklamnu kampanju. Za kupnju ulaznice dijelili su DVD filmovi i popusti u jednoj od auto kuća. Podaci o gledanosti filma nisu mi poznati no "Brži od najbržih" jedan od najslabijih projekata koji su dobili prostor u multipleksima filmske 2017 godine.




"Brži od najbržeg" zapravo je europska (većina radnje odigrava se u Marseilleu) kopija "Brzih i žestokih". Iako je serijal o brzima i žestokima daleko od savršenog, u usporedbi s filmom kolumbijskog filmaša Antonia Negreta je superioran u svim elementima. Likovi braće Foster i suradnika izgledaju kao slabašno napisani protagonisti iz ispodprosječne tinejdžerske serije. Sve važno i spomena vrijedno događa se u prvih nekoliko minuta filma (prvenstveno zbog upoznavanja s likovima) i zadnjih desetak minuta (nekoliko zanimljivih akcijskih scena). Sve između nezanimljivo je i neuzbudljivo, ponegdje i potpuno suludo nizanje filmskih minuta.
Obzirom na najave film i nema previše akcijskih scena. Spomenuti završetak i uvod jedini su snažniji akcijski trenuci filma. Između toga gledamo okupljanje ekipe, pretjerani broj podzapleta, lošu interakciju između likova i slabašnu glumu. Likovi su sterilni i prazni, obilježeni lošom glumom.



U moru grozno napisanih dijaloga i bezličnih likova vrijedi, ne zbog činjenice da je izuzetak već zato što je riječ o svojevrsnom worst off filma, spomenuti Jacoma Moriera (tumači ga francuski glumac Simon Abkarian). Nemilosrdni, iskusni gangsterski vuk kolekcionar je skupih automobila i obogatio se, između ostalog, na uvozu katrana (?!). Posebno je upečatljiva Morierova priča o majci - njenom smradu po ribi koji je valjda ostavio traumu na malog Jacoma. Na kraju priče brutalni je kriminalac prevaren od ekipe koja podsjeća više na grupu studenata nego na kriminalce.
"Brži od najbržih" sadrži nekoliko predivnih kadrova Marseila i okolice. Šteta je da spomenuti kadrovi kratko traju. Ne može se reći da filmu nedostaje ljepote - kubanska glumica Ana de Armas (krajem godine Anu ćemo gledati u novom "Blade Runneru") glavni je adut u tom dijelu filma. No uzalud Anina ljepota i šarm mladog Eastwooda kada su likovi izgubljeni u tankoj priči.
Nakon nekoliko nastupa u filmovima s jakim glumačkim ekipama ("Odred otpisanih", "Brzi i žestoki 8") u kojima je tumačio je sporedne uloge, mlađem je Eastwoodu "Brži od najbržih" trebala biti potvrda da može nositi film kao glavna figura. No, "Brži od najbržih" je pričom odnosno radnjom toliko slabašan projekt da je nemoguće procijeniti koliki je akcijski potencijal Scotta Eastwooda.
Agresivna i sveprisutna reklamna kampanja neka Vas ne zavara - "Brži od najbržih" bezlična je kompilacija već viđenog koja je zalutala u domaće kino dvorane.


OCJENA: 4

ponedjeljak, 19. lipnja 2017.

PROPOVJEDNIK



AUTORI SERIJE: Sam Catlin, Seth Rogen, Evan Goldberg
GLAVNE ULOGE: Dominic Cooper, Ruth Negga, Joseph Gilgun, Ian Colletti, Graham McTavish, Jackie Earle Haley
TRAJANJE: 1 sezona, 10 epizoda

Posljednjih je godina, znamo svi, televizijski serijski program kvantitativno, ali i kvalitetom eksplodirao. Gotovo svaki mjesec pojavi se neka nova zanimljiva serija ili kreće sezona već poznatih, gledanih projekata. Autori imaju kreativnu slobodu, ne moraju zadovoljavati cenzorske zahtjeve i rezultati nisu izostali - mnoge serije koje postižu veliku gledanost subverzivne su i(li) nabijene nasiljem i seksom. Nedavno se pojavila televizijska serija koja je i za recentne televizijske standarde otkačenija, krvavija ili jednostavno drugačija (neki će reći i luđa). Riječ je o "Propovjedniku".
Prije rečenica o sadržaju i dojmu koje je "Propovjednik" ostavio na autora ovih redaka napomena da strip prema kojem je serija snimljena čitao nisam. Recenzija je pisana samo na osnovu prve sezone televizijske serije, bez usporedba i saznanja o stripu. O čemu je, dakle, riječ u "Propovjedniku" ?



Radnja serije vodi nas u gradić imenom Annville smještenim u Texasu. Mjesto je to u kojem propovijeda Jesse Custer. Custer je umoran od života i prošlosti i sprema se na odlazak iz Annvillea. No, propovjednik neće otići - Genesis, stvorenje nastalo greškom, križanac između anđela i demona zaposjelo je Custera. Custer dobiva moć kontrole nad ljudima. Sve što izgovori mora se ostvariti. Suočen s novim, nadnaravnim sposobnostima Custer odluči ostati u Annvilleu kako bi pomogao mještanima, ali i pronašao glavnog i odgovornog - Boga koji je, čini se, odsutan....
Ako Vam se prethodne rečenice koje su tek uvod u radnju čine neobične pomalo i bizarne u pravu ste. Koliko je "Propovjednik" drugačija serija svjedoči i posebna galerija likova - uz spomenutog Custera u seriji možemo vidjeti i više od stotinu godina starog vampira irskih korijena koji više (ili barem jednako) uživa u alkoholu i krvi, griješnog sina gradskog šerifa čije lice nakon neuspjelog samoubojstva izgleda kao...Ma vidjet ćete i sami. Tu je i ubojica iz pakla, lovci na Genesis koji imaju direktnu telefonsku liniju s nebesima i Tulip O' Hare bivša Custerova ljubav koja ga pod svaku cijenu želi vratiti na stari, krivi životni put. Ovo su najvažniji, ne i svi, protagonisti serije koji svjedoče kakva se živopisna ekipa skupila u Annvilleu.



"Propovjednik" je serija prepuna iznimno brutalnih, krvavih scena. Obračuni koji se događaju, često i ponavljaju, tijekom prve sezone natopljeni su krvlju, slomljenim i odrezanim udovima. Gledatelj je suočen sa scenama kakve se mogu vidjeti u horor filmovima. Kako je "Propovjednik" pomaknut projekt tako su i scene nasilja često ispunjene crnim humorom. Da, "Propovjednik" ima i duhovitih minuta poput vijesti o bizarnoj smrti Toma Cruisea. U tim, humorističnim, dijelovima serije najveći posao odradio je vampir Cassidy odnosno Joseph Gilgun.
Autori su ugradili brojne posvete u seriju. Spominju se Jediji, Jason Bourne, "Pulp fiction", John Wayne... Najviše se spominju braća Coen i "Veliki Lebowski". Ništa čudno - "Propovjednik" likovima i lokacijama podsjeća na neke Coenove filmove.



Kada se zagrebe ispod neobičnog, ali histerično zabavnog spoja neobične priče, humora i nasilja pred gledateljem je priča o traženju vjere, Boga, identiteta i smisla postojanja. Ispričana na, do sada, neviđen način. Serija je i kritika modernog, prvenstveno, američkog društva, prikazuje moralnu krizu suvremenog čovjeka te se bavi i religijskim pitanjima . Direktno i bez okolišanja -  pitanje koje se nameće čitavim trajanjem prve sezone je (postavlja ga i glavni protagonist) "Gdje je Bog i zašto dopušta toliko zla koje se događa u današnjem društvu?"  Uz sve navedeno autori su se pozabavili i najgorim oblikom kapitalizma - monstrumom koji gazi i proždire sve pred sobom. "Propovjednik" pred gledatelja postavlja mnoga pitanja - odgovore ionako nije odgovorna televizijska serija.



Najveća mana serije je neujednačenost cjeline. Prvih pet epizoda (pola sezone) izvrsno otvaraju priču, upoznaju nas s likovima te sadrže napetost i drže tenziju. Drugi dio sezone nešto je slabiji, dijelovi epizoda rutinski su odrađene i tek su odrađivanje posla kako bi bilo dovoljno minuta za željenih deset epizoda sezone. No, to svakako nije razlog za izbjegavanje gledanja "Propovjednika".
Odabir glumaca vrhunski je određen. Dominic Cooper izvrsno se snašao u naslovnoj ulozi. Podjednako uvjerljiv u nemoći i nadmoći Cooper vrlo dobro intepretira kompleksan lik Jesseja Custera. Joseph Gilgun u ulozi vampira više je duhovit, manje krvoločan dok je Ruth Negga (lik s kojim ljubitelji stripa imaju najviše problema) snažno odglumila Tulip O'Hare. Glumica koja je u "Lovingu" ulogu iznijela izrazima lica odnosno gestikulacijama u "Propovjedniku" pokazuje da je uvjerljiva i kada progovori i krene u akciju. Nisu ovo jedine vrlo dobre glumačke izvedbe - no ovo su likovi koji nose seriju.
Neke gledatelje "Propovjednik" bi mogao šokirati. Neke će naljutiti, neke zabaviti. Jedno je sigurno - riječ je o seriji koja nikoga neće ostaviti ravnodušnog. To je jedan, ali ne i jedini razlog za gledanje serije.

nedjelja, 18. lipnja 2017.

ŠIFRA 999




REDATELJ: John Hillcoat
GLAVNE ULOGE: Chiwetel Ejiofor, Casey Affleck, Woody Harrelson, Kate Winslet, Gal Gadot, Anthony Mackie, Norman Reedus, Aaron Paul, Teresa Palmer
TRAJANJE: 115 minuta
NAZIV ORIGINALA: Triple 9

"Onome tko previše govori crno se piše."

Atlanta. USA. Ekipa pljačkaša odradila je "First City National Bank". Precizno izvedena pljačka zakomplicirala se tijekom bijega, ali operacija je uspjela - pljačkaši su uspjeli uzeti plijen zbog kojeg je operacija organizirana. Iako je ekipa ukrala i nešto dolara oni nisu cilj pljačke - glavna nagrada je sadržaj jednog od sefova. Počinitelji nisu tek obični lopovi - riječ je o lokalnim policajcima koji su bili prisiljeni odraditi posao. Ponudu koja se ne može odbiti dobili su od podružnice ruske mafije. Dogovor je bio pljačka banke, jedan posao. No poslodavac ima drugačije planove i učiniti će sve da ekipa odradi još jedan posao....


Zanimljiva se, iznimno jaka glumačka ekipa okupila na snimanju "Šifre 999". Malo je filmova koji se mogu pohvaliti glumačkom ekipom u kojoj se nalaze dobitnici Oscara Casey Affleck i Kate Winslet, Woody Harrelson i Wonder Woman Gal Gadot, Chiwetel Ejiofor i Norman Reedus te Aaron Paul poznati po izvrsnim ulogama u televizijskim serijama "Živi mrtvaci" i "Breaking Bad" (u filmu se pojavljuje i Michael Kenneth Williams poznat kao Omar u "Žici"). Iza kamere također je provjereno ime; australski filmaš John Hillcoat redatelj je filmova "Cesta" i "Lawless". Obzirom na nabrojana imena očekivanja od "Šifre 999" bila su velika no riječ je o tek prosječnom akcijskom trileru.
Film bi, vjerojatno, znatno bolje funkcionirao da je radnja usredotočena samo na pljačke točnije odnos između ucijenjenih policajaca (kao i interakcija unutar policijske obitelji) i ruske mafije. Redatelj je u pljačkaškim minutama otkrio uzore ("Vrućina" naprimjer) i priča je, unatoč pretjerano nervoznoj kameri tijekom akcijskih scena, obećavala. Dvojbe glavnih protagonista koji su istovremeno pljačkaši i oni koji služe i štite imala je potencijala da se razvije u vrlo dobar, možda i odličan film. Međutim, Hillcoat je proširio priču, nagomilao likove (kojih i u trenucima pljačke ima dovoljno) te razbio ritam i napetost cjeline.



Redatelj naglašava snagu ruske u američkom društvu te se bavi i uličnim bandama koje su, ako je suditi po radnji filma, jedan od najvećih distributera narkotika u SADu. Ruski kriminalci prikazani su kao kontrolori FBI (zanimljivo obzirom na recentne događaje i moguću ulogu Rusije na ishod zadnjih američkih predsjedničkih izbora). Ako dodamo i spomenutu pljačku te korumpiranost unutar policije može se zaključiti da je Hillcoat otišao previše u širinu, nagomilao likove vjerojatno kako bi većina poznatih i zanimljivih članova glumačke ekipe dobilo dovoljno prostora odnosno minuta. No to baš i nije najsretnije rješenje - Aaron Paul odnosno Gabe od prvog do posljednjeg kadra u kojem se pojavljuje histerizira, tuguje i divlja natopljen suzama i alkoholom. Lik o kojem ne znamo previše - zapravo i nakon nekoliko pojavljivanja više nas i ne zanima previše. Woody Harrelson je kombinacija Davida Douglasa Browwna iz "Ramparta" i Harta iz tv serije "Pravi detektiv". Gal Gadot nekoliko puta prošeta kroz kadrove filma itd, itd. Da, klišeji i površnost dio su "Šifre 999".



Redatelj se nije u potpunosti snašao kada su u pitanju akcijske scene. Nekoliko dobro odrađenih, brutalnih pucnjava padaju u zaborav zbog već spomenute pretjerano drhtave kamere (početak filma) te potjerom u kojem jedan od dilera trčeći puca po policajcima. Ništa čudno da nije okrenut leđima pa scena izgleda kao da je u pitanju parodija ili crtani film. Hillcoat je pogodio ugođaj - tamni tonovi i sumoran prikaz Atlante odlično opisuju događanja u filmu.
"Šifra 999" gledljiv je akcijski triler no obzirom na ekipu filma gledljivo je premalo. Prevelika ambicioznost i pokušaj da se ispriča puno u ovom je slučaju, većinom, neuspješna. Zbog velikog broja poznatih glumaca film, ipak, vrijedi pogledati.

OCJENA: 6

subota, 10. lipnja 2017.

MUMIJA



REDATELJ: Alex Kurtzman
GLAVNE ULOGE: Tom Cruise, Sofia Boutella, Russell Crowe, Jake Johnson, Annabelle Wallis, Courtney B. Vance
TRAJANJE: 110 minuta
NAZIV ORIGINALA: The Mummy


Johnny Depp kao nevidljivi čovjek, Javier Bardem kao čudovište i Angelina Jolie kao nevjesta doktora Frankensteina , Russell Crowe kao dr. Jekyll... Ne, nije riječ o filmofilskim nagađanjima i glasinama već o ambicioznom projektu nazvanom "Dark Universe". Naime, kompanija "Universal" (postigla izvrsne, rekordne rezultate na svjetskim kino blagajnama u 2015 godini, a i u 2017 postiže vrlo dobre rezultate) u nedostatku vlastitih superjunačkih filmova odlučila je oživjeti navedene likove kako bi imali argumente u box-office borbi s "Osvetnicima" i "Ligom pravednika": U redu, ekipa iz "Dark Universea" nešto je drugačija od Batmana ili Kapetana Amerike no namjera je jasna - napraviti protutežu Marvel i DC superjunacima. Obzirom na glumačku ekipu filmova iz "Dark Universea", "Universal" misli ozbiljno. Prvi film iz serijala o bogovima i čudovištima krenuo je u svjetsku distribuciju. Riječ je o "Mumiji", redateljskom prvijencu scenarista i producenta Alexa Kurtzmana.



Za razliku od većine prethodnih, nova "Mumija" radnjom je smještena u današnje vrijeme. Nick Morton (Tom Cruise) stručnjak je za umjetnine i trenutno lešinari u Iraku. Pronalazi i zadržava vrijedna umjetnička djela i kasnije ih preprodaje. Problema zbog krađe nema - ratna razaranja u Iraku zauvijek uništavaju dokaze da su umjetnine postojale. Igrom slučaja Toni i njegov suradnik Chris (Jake Johnson) pronalaze posljednje počivalište egipatske vladarice Ahmanet. Princeza je živa mumificirana i bila je zatvorena stoljećima sve do Nickova dolaska. Oslobođena i željna osvete Ahmanet želi osvetu....
Za razliku od "Mumije" iz 1999 Kurtzmanova verzija žanrovski je drugačija - pustolovnu komediju zamijenili su mračniji tonovi i približavanja horor žanru. Da, priča o Dark Universeu mora početi mračno međutim teško je ne primjetiti da (barem u uvodu filma) protagonisti filma pokušavaju biti duhoviti. No, to im ne uspijeva - glavni razlog leži u slabašno napisanom scenariju koji generira većinu problema nove Mumije.



Nick Morton, može se zaključiti iz prethodnih rečenica, ključni lik filma. Moralna nakaza (ili čudovište ako Vam je tako draže) koja spletom okolnosti postaje posljednja obrana od zla, ali istodobno i najvažnija karika za Ahmanet i njen plan. Naizgled kompleksan lik koji nudi moralna preispitivanja, unutarnju borbu i puno mogućnosti za povezivanje s gledateljem. Ništa se od toga dogodilo nije - Morton je bezdušan, nezanimljiv lik za čiju sudbinu gledatelj baš i ne mari previše. Znamo, obzirom da je riječ o uvodnom filmu o bogovima i čudovištima, da Morton mora preživjeti u bilo kakvom obliku (činjenica koja filmu daje priličnu dozu predvidljivosti odnosno ubija neizvjesnost). U takvom scenariju čak niti Tom Cruise nije uspio popraviti stvari - glumac koji, većinom, tumači uloge pozitivaca djeluje pomalo izgubljeno kao Morton - čovjek kojem (kao i Cruiseu) ništa nije jasno. Nejasnoće postoje i kod Mortonovog partnera Chrisa i to se prenosi na gledatelju. Glavni protagonist neuvjerljiv je i ne pokazuje da je odabrao stranu. Preveliki negativac baš i nije dok se tragovi njegove plemenitosti naziru tek u finalu filma i povezani su sa Jenny.




Nije samo Morton nezanimljiv lik; Jenny, Mortonova suradnica izgleda kao da je zalutala u film. Kemija između likova slabašna je (posebno se to odnosi na Jenny i Mortona) i, većinom, neuvjerljiva.
Od likova koje ćemo sigurno gledati u idućim filmovima "Dark Universea", "Mumija" (uz Mortona) predstavlja i Dr. Jekylla. Priču o borbi dobra i zla Dr.Jekylla znamo svi, no redatelju besmislica nikada dosta. Dobri je doktor glavni i odgovorni u nekoj vrsti centra, stožera za istraživanje zla. Prvi čovjek koji često podivlja i pretvara se u Mr. Hydea. Naravno ako ne uzme lijek. Nije idealan odabir za takav posao. Jekylla tumači Russell Crowe koji u trenucima transformacije u gospodina Hydea izgleda poput lošeg lovca na nagrade u lokalnoj proslavi Noći vještica.
Iako se radnja filma odigrava u današnjem vremenu gledatelj je suočen s katakombama, mračnim ulicama i lokacijama koje podsjećaju na srednji vijek. Pokušaj da se gledatelja impresionira efektima prisutan je čitavim trajanjem filma. Posebno kod prikaza Ahmanet i njenih raspadajućih sljedbenika.
Ahmanet odnosno Sofia Boutella svjetlo je u tunelu mraka nove "Mumije". Boutella je privukla pažnju ulogama u "Kingsmanu" i "Zvjezdanim stazama" i Ahmanet je, ponajviše zbog glumice, najatraktivniji lik filma. Boutellu ćemo uskoro imati prilike gledati u "Atomic Blonde"  kao partnericu Charlize Theron.
Novi, ambiciozni projekt kompanije "Universal" nazvan "Dark Universe" nije dobro počeo. Rutinska, neuzbudljiva priča te površni i nezanimljivi likovi glavne su karakteristike nove "Mumije". Svijet čudovišta i bogova, za sada, ne može konkurirati recentnim superjunačkim kino hitovima.


OCJENA: 4

četvrtak, 8. lipnja 2017.

SERPICO




REDATELJ: Sidney Lumet
GLAVNE ULOGE: Al Pacino, Cornelia Sharpe, John Randolph, Tony Roberts
TRAJANJE: 130 minuta
GODINA PROIZVODNJE: 1973

"Tko može vjerovati policajcu koji ne uzima novac?"


Ne, nije greška niti tipfeler, dobro ste pročitali. Ovaj neobičan citat iznad je rečenica koju ponavljaju gotovo svi policajci i inspektori pri svom prvom susretu sa tvrdoglavim, netipičnim i nepotkupljivim Serpicom. Kada bi se svaki film mogao opisati sa samo jednim citatom ili rečenicom, u slučaju „Serpica“ to bi bio upravo gore navedeni.
Ovo filmsko (remek) djelo iz 1973. godine je rađeno prema istoimenom književnom (remek) djelu. Autor biografske knjige o policajcu Francku Serpicu koji se borio protiv korumpiranog policijskog sustava u New Yorku je Peter Maas, dok je redatelj istoimenog filma Sidney Lumet („12 gnjevnih ljudi“, „Pasje poslijepodne“, „Mreža“).

Kritičari ističu (i sam sam se uvjerio) da film do najsitnijih detalja prati knjigu i upravo na temelju toga je zaradio nominaciju za Oscara u kategoriji najbolje adaptiranih scenarija. Za vrijeme čitave radnje dominiraju tmurno vrijeme, prljave ulice i interijeri New Yorka, te brdo tipova sumnjiva izgleda i morala. Priča je realna, da realnija ne može biti i upravo je ona najveća vrijednost filma. Sve je očekivano, uvijek se može pretpostaviti što slijedi, te se već na početku može zaključiti da neće biti sretnog završetka za Serpica ( Cervantesov izraz „borba s vjetrenjačama“ može zamjeniti/poistovjetiti izrazom „Serpicova borba“). Kroz čitav film se vodi moralno-etička borba, kako kod glavnog protagonista, tako i kod gledatelja, o ispravnosti policijskih postupaka odnosno o „čistom“ (mito koje potječe od kladioničara) i „prljavom“ novcu (mito koje potječe od narko-bossova).


Al Pacino je fenomenalan u situacijama u kojima Serpico razmišlja ili pak vodi unutarnje razgovore sam sa sobom. Najbolji primjer je početna scena u kojoj Serpica ranjenog u glavu voze policijskim autom do bolnice. Čuje se samo zvuk policijske sirene, kamera prikazuje Pacina koji se toliko uvjerljivo njiše i bori da ne zaspe da mu možemo točno pročitati tok misli. Inače, scena je dosta slična uvodnoj sceni iz filma „Carlitov način“ redatelja Briana De Palme. U tom filmu Al Pacino također igra glavnu ulogu (Carlita Brigantea), te jednako dobro (iako je vremenski razmak između filmova čak 20 godina) odrađuje dio bez dijaloga kada ga odvoze na nosilima u bolnicu.
Serpico je jedna od Pacinovih manje spominjanih uloga (da ne kažem najpodcjenjenija), ali definitivno jedna od najboljih. Glavni razlog toga je to što je se film po godini izlaska (1973) smjestio između vjerovatno dva najbolja filma svih vremena – Kum (1972) i Kum II (1974) - uostalom to su i najbolje uloge u Pacinovoj karijeri (možda i u povijesti filmske industrije ?!). Još nekoliko razloga podcijenjenosti Serpica: riječ je o jednoj od rijetkih uloga u kojoj Pacino glumi pozitivca (znamo svi da negativci više privlače publiku, pogotovo kada ih glumi Pacino), i to ne bilo kakvog, nego policajca koji ruši predrasude jer osim što se bori protiv korupcije, u slobodno vrijeme sluša operu i trenira balet! Ovo je samo jedna uloga u nizu kojom je potvrdio da su sedamdesete bile najbolje godine njegove karijere. 


Pacino je posebno upečatljiv u dijelu kada ima gustu bradu i živi hippiejevskim načinom života. Na temelju svega navedenoga potpuno je zasluženo dobio nominaciju za Oscara za najbolju glavnu ulogu.
Nekoliko zanimljivosti za kraj. Produkcija je koštala 2.5 do 3 milijuna dolara. Stvarni Serpico bio je prisutan na početku snimanja filma, no redatelj ga je kasnije odstranio zbog mogućeg utjecaja na  Pacina. Prije nekoliko godina (točnije 2012.) Serpico je izjavio da ga je Al Pacino odglumio bolje nego on sam sebe. Većina filma je snimljena u New Yorku, a neke od scena su snimljene i u Serpicovom stanu. Na IMDb-u film trenutno ima ocjenu 7,8, Metacritic mu daje 87, a Rotten Tomatoes 90% od strane kritike.


Autor recenzije: Domagoj Bencun

subota, 3. lipnja 2017.

SPASILAČKA SLUŽBA




REDATELJ: Seth Gordon
GLAVNE ULOGE: Dwayne Johnson, Zac Ephron, Alexandra Daddario, Priyanka Chopra, Ifenesh Hadera, Jon Bass
TRAJANJE: 110 minuta
NAZIV ORIGINALA: Baywatch

"Ovo je naša plaža" - Mitch Buchannon

Iako ljeto 2017 kalendarski još uvijek nije počelo temperature su ljetne. Tridesetak stupnjeva u gradskom okruženju priziva more i plaže. Baš nekako u vrijeme najvećih ovogodišnjih vrućina ljetnu kino sezonu otvorio je, mjestom radnje, pravi ljetni film. "Spasilačka služba" filmska je obrada svima znane, istoimene televizijske serije koju su u devedesetim godinama prošloga stoljeća neki prezirali, ali mnogi redovito gledali. "Spasilačka služba" trajala je 11 sezona, u svojem je pretjerivanju često koketirala s trashom te je postala ključna točka karijera Davida Hasselhoffa i Pamele Anderson. More, plaža, ljeto, ogromne količine tricepsa i bicepsa, lijepe žene i često besmislena radnja postali su i ostali zaštitni znak "Spasilačke službe". Film preuzima dobar dio karakteristika serije (novost je da redatelj želi što više relaksirati film odnosno dodati više humora), u dijelovima je i posveta originalu. Za ljubitelje serije dobra vijest, za sve ostale baš i ne.



Tanka i događanjima siromašna radnja filma počinje audicijom za nove članove ekipe. Svake godine održava se testiranje za novog člana i prije izbora treba ispuniti određene uvjete. Nakon završetka testiranja objavljeno je da novi članovi ekipe postaju Matt Broady (zlatni olimpijac izgubljen u privatnom životu - tumači ga Zac Ephron), Summer Quinn (prelijepa Alesandra Daddario čija je uloga, većinom, svedena na umjetne i neuvjerljive izraze lica koji komentiraju događaje u filmu) te Ronnie (lik koji nema savršeno tijelo, nije sportaš ali je timski igrač i osoba koju se ismijava - glumi ga Jon Bass, kopija Jonaha Hilla iz mladih dana). Nakon popunjavanja ekipe članovi spasilačke službe suočavaju se velikim, najvećim izazovom - spasiti plažu i grad od Victorije Leeds, glavne negativke.




Novi, filmski Mitch je apsolutni autoritet, neupitna moralna vertikala, spasilac i zaštitnik . Okupio je ekipu kojoj plaža postaje tijesna pa im treba veći izazov - spašavanje čitavog grada. Institucije su korumpirane i ne rade svoj posao i jedina nada su junaci s plaže. Da, ovako otprilike glasi radnja epizo...Filma.
Priča je ispunjena klišejima, moraliziranjem i detaljima koji ističu važnost prijateljstva, timskog rada, opraštanja, predanosti poslu... Idealiziranje i promicanje navedenih tema nije neuobičajna pojava u hollywoodskim filmovima no "Spasilačka služba" baš i nije predložak kojeg treba toliko opterećivati (pre)ozbiljnim temama. Ionako od prve minute filma gledatelj zna kako će priča završiti.
Dodatak akciji i ozbiljnim, dramskim dijelovima je humor. Ideja nije bila promašena - relaksirati radnju, ipak je riječ o ljetnom filmu. Realizacija nije pretjerano uspješna - Dwayne Johnson jedini je član glumačke ekipe koji ima komičarski potencijal (posebno je došao do izražaja u filmu "Pain & Gain" gdje je The Rock pokazao i smisao za samoironiju) - najzabavniji trenuci filma su Mitchova podbadanja Matta u vezi sličnosti s članovima boy bandova. No, problem je u tome da je Mitch i najozbiljniji protagonist filma -  sensei i vođa se, valjda, ne smije pretjerano zafrkavati. Ipak je on uzor.


Nakon nekoliko minuta filma slijedi prva važnija fora koja bi trebala izazvati urnebes u kino dvorani. Ronnie se duže vrijeme pali na jednu od Mitchevih kolegica. Kada atraktivna plavuša u kupaćem kostimu dolazi do Ronnija on izgubi dar govora, dobije erekciju i pada na klupu. To nije sve - sirotom Ronniju penis se zaglavio i treba pomoć. I dok Ronnie treba pomoć, prisutni snimaju događaj. Scena koja opisuje razinu humora u filmu. Pisca ovih redaka "Spasilačka služba" baš i nije nasmijala - no ima nešto i u generacijskim razlikama. Grupa mlađih tinejdžera koji su sjedili nekoliko redova ispred mene nisu se prestajali smijati. Filmu ili međusobnim provokacijama teško je odgonetnuti.
"Spasilačka služba" često sliči i reklami - veliki je broj proizvoda i kompanija koje se, na više ili manje, upadljiv način pojavljuju u filmu.
"Spasilačka služba" filmska je obrada televizijske serije koja je uveseljavala gledatelje više od desetljeća. Pokušaj da se humorom i akcijskim scenama zamaskiraju nedostaci (filma, ali i serije) nije uspio - riječ je o neuspjelom i, većinom neduhovitom, pokušaju da se zabave ljubitelji filma i zaradi dolar više na kino blagajnama. Konačni proizvod, čini se, neće ispuniti niti jednu od navedenih ambicija.


OCJENA: 3

petak, 2. lipnja 2017.

WONDER WOMAN




REDATELJICA: Patty Jenkins
GLAVNE ULOGE: Gal Gadot, Chris Pine, Robin Wright, David Thewils, Danny Huston
TRAJANJE: 141 minuta

"Najvažnije je ono u što vjeruješ. Ja vjerujem u ljubav." - Diana Prince

Iako je "Batman v Superman: Zora pravednika" razočarao većinu poklonika superjunačkih filmova (stvari izgledaju nešto bolje kada se pogleda redateljska verzija filma koja sadrži više minuta i preglednija od one koju smo imali prilike vidjeti u kinu) postoje dva detalja zbog kojih je ostala nada da filmski DC svijet može izgledati bolje. Prvi je, u trenutku odabira za ulogu Brucea Waynea osporavani, Ben Affleck koji je ugodno iznenadio interpretacijom Batmana (u redu, nije Michael Keaton, ali obzirom na eksploziju nezadovoljstva koja je pratila njegov izbor Affleck je izvrsno odradio ulogu i što je važnije ponovo oživio priču o pokretanju Batman serijala). Druga dobra, možda i najbolja vijest bila je Diana Prince odnosno Wonder Woman. Pojavljivanje superjunakinje koja ravnopravno s Batmanom i Supermanom brani svijet izazvalo je interes, zapravo probudilo znatiželju gledatelja. Tko je Diana i odakle dolazi ? - pitanja su na koja se traže odgovori. Godinu dana nakon filma "Batman v Superman" odgovori su stigli; u kino dvorane stigao je prvi film o Diani Prince poznatijoj kao Wonder Woman.




Priča filma vodi nas na, od Zeusa stvoren i ljudima nepoznat, otok Themysciru. Otok je dom Amazonki - ratnica koje vraćaju ljudima dobrotu u srce i zaštitnice su Zemlje od mračnih vremena prošlosti. Na otoku odrasta Diana, kći Zeusa i Hipolte koja želi postati ratnica. Diana, unatoč majčinom nezadovoljstvu, postaje Antiopina (najveća ratnica među Amazonkama, tumači je Robin Wright) učenica. Vrlo brzo postaje jasno da je Diana odabrana - posjeduje moći koje niti jedna Amazonka prije nje nije imala. Izoliranost od vanjskog svijeta prestaje kada u more ispred otoka padne avion. Diana spašava pilota - riječ je o Steveu Trevoru, špijunu koji posjeduje dokaze o tajnom  oružju koje bi preokrenuti događanja tijekom završetka Prvog svjetskog rata....
"Wonder Woman" iznimno je sadržajan film. Kako bi podcrtali girl točnije woman power projekta čelnici "Warnera" odabrali su redateljicu Patty Jenkins ("Čudovište"). Jenkins je izvrsno pomirila očekivanja publike i teme koje se, u većoj ili manjoj mjeri, obrađuju u filmu. Izazovi stavljeni pred redateljicu bili su veliki - pokazati da Diana Prince može samostalno funkcionirati i popraviti dojam nakon "BvS" i "Odreda otpisanih". Zadatak uspješno obavljen - Wonder Woman izvrsno funkcionira u samostalnom filmu koji je veliki pomak u odnosu na "BvS" i "Odred otpisanih"
 Priča filma također je zahtjevna - rušenje predrasuda, feminizam odnosno borba za ravnopravnost spolova (slučajno ili ne, radnja filma u odnosu na strip pomaknuta je s Drugog na Prvi svjetski rat - vrijeme prije izjednačavanja prava glasa muškaraca i žena u Velikoj Britaniji), ratna razaranja, odnos prema životinjama i planetu na kojem živimo, žrtvovanje pojedinca za opće dobro.... Samo su neke od tema koje se mogu pronaći u filmu i koje je redateljica izvrsno uklopila u preglednu i zanimljivu cjelinu



Bez obzira na 140 minuta trajanja, "Wonder Woman" se gleda bez ikakvih problema. Film gotovo da i nema praznog hoda, nebitnih minuta. Glavnu junakinju pratimo od djetinjstva sve do obračuna s glavnim negativcem filma, željnog uništenja jedinog nam planeta. Kao i svaki pravi, punokrvni film o superjunacima "Wonder Woman" izvrsno karakterizira glavnu protagonistikinju. Diane prolazi iskušenja koja proizlaze iz njezinih moći (npr. koliko su ljudi uopće vrijedni borbe odnosno zaštite). Ishod završnog obračuna razbija Dianine sumnje i pretvara superjunakinju poznatu nam iz filma "Batman protiv Supermana".
Tijekom gledanja filma točnije u prvoj polovici filma dojam je da negativci nisu zanimljivi i gledatelju izazovni poput Diane i njene ekipe. No, obrat u finalu filma i spektakularan završni obračun bitno mijenjaju dojam.




Redateljica je izvrsno promiješala svijet ljudi i bogova. Posebno su zanimljivi detalji koji govore kako zlo u ljudima treba samo malo potaknuti.
Akcijske scene potpuno su u službi radnje filma. Slow motion pojačava njihovu atraktivnost. Posebno spektakularno izgleda laso istine. Poneka akcijska sekunda pati od previše specijalnih efekata, ali to su tek detalji - obračuni izgledaju spektakularno.
Gal Gadot najvažnija je glumačka karika filma. Podjednako uvjerljiva u trenucima kada postavlja pitanja o čudnom, ljudskom svijetu te u scenama kada postaje spasiteljica svijeta. Vrlo dobar je i Chris Pine kao pilot, Dianin partner. Vrijedi spomenuti da u filmu nastupa i Ewen Bremmer poznat po ulozi Spuda u "Trainspottingu".
Nakon "Logana", "Wonder Woman" drugi je superjunački, filmski biser 2017 godine. Zabavan, sadržajan, u dijelovima spektakularan i iznenađujuće emotivan početak priče o Diani Prince uvod je u serijal i nagovještaj boljih filmskih dana za superjunake iz DC svijeta.

OCJENA: 9