petak, 31. ožujka 2017.

DUH U OKLOPU




REDATELJ: Rupert Sanders
GLAVNE ULOGE: Scarlett Johansson, Pilou Asbaek, Takeshi Kitano, Juliette Binoche
TRAJANJE: 107 minuta
NAZIV ORIGINALA: Ghost in the Shell

"Ti si ono što će svi jednoga dana postati."

Godina je 2029. Tehnologija je toliko napredovala da su mnogi ljudi postali kibernetički organizmi. Bolesne, oštećene dijelove tijela mijenjaju umjetnim i tako produžuju život. Jedini dio tijela za kojeg nema zamjene je mozak. On se ugrađuje u umjetno tijelo i život se nastavlja. Jedna od odabranih koja je dobila šansu za novi život je Mira Killian. Mira je teško nastradala, mozak je preseljen u mehaničko tijelo i Mira je postala član, točnije vođa elitne postrojbe za zaštitu Hanka Roboticsa - kompanije koja je stvorila Miru. Stvari su pod kontrolom sve do pojave Kuzea, negativca čija su meta znanstvenici kompanije koji su radili na projektu 2571. Kuze je najveći Mirin izazov, ali i odgovor ne pitanja iz njene prošlosti.....
"Duh u oklopu" temelji se na japanskom animiranom filmu snimljenom 1995 godine. Animirani film snimljen je prema istoimenom stripovskom predlošku. Koliko je "Duh u oklopu" popularan u Aziji posebno u Japanu, može se prepoznati tijekom uvodne špice - nakon što iz kadra odlete zvijezde "Paramounta" gledamo nazive nekoliko azijskih filmskih kompanija. U brojnoj azijskoj ekipi filma najzvučnije ime je kultni japanski filmaš Takeshi Kitano u ulozi Aramakija. Da, "Duh u oklopu", ponajviše zbog popularnosti stripa i filma iz 1995, snažno napada i japanske kino blagajne.



U razgovorima tijekom promocije redatelj Rupert Sanders ("Snjegulica i lovac") naglašavao je da mu je cilj bio stvoriti orignalan i do sada neviđen filmski svijet. Sanders je uspio napraviti vizualno raskošan i atraktivan svijet budućnosti no teško je ne prepoznati redateljeve uzore odnosno utjecaj nekih naslova na Sandersov film. U pojedinim detaljima "Duh u oklopu" podsjeća na "Blade Runnera" i "Terminatora". Prisutnost "Matrixa" također je vidljiva no to i nije pre(veliko) iznenađenje - tada braća, danas sestre Wachowski u nekoliko su navrata spominjale kako je strip odnosno animirani film utjecao na stvaranje Nea i ostalih likova "Matrixa
Radnja filma solidno funkcionira u početnih sat vremena. Gledatelj upoznaje svijet bliske nam budućnosti, likove i Mirinu potragu za sjećanjima i pronalaženju ljudskosti u mehaničkom oklopu. Mira je smrtonosno oružje koje je, ponekad, nemoguće kontrolirati. Redaju se akcijske scene; maštovita i zanimljiva redateljeva vizualna rješenje i intrigantan negativac glavne su atrakcije filma. U trenutku kada saznajemo da stvari nisu onakve kakve isprva izgledaju film odlazi u predvidljive vode. Redatelj više ne kontrolira efekte, oni u pojedinim trenucima postaju važniji od protagonista i radnje. Nejasni su i detalji iz Mirinog ljudskog života - odnos prema majci, odlazak u ilegalu gdje se tvrdi da su odmetnuti bili osuđeni jedni na druge bez obzira na Mirinu povezanost s majkom. Sanders rutinski završava film i ispunjava glavne ciljeve - mogućnost da "Duh u oklopu" dobije nastavak, ali i prequel. Ovisno o uspjehu filma na svjetskim kino blagajnama.



Scarlett Johansson bila je prvi redateljev odabir za glavnu ulogu. Ništa neobično - glumica se posljednjih godina ulogama poput Black Widow i Lucy (upravo je Lucy slična Miri - ona je također "ono što će svi jednoga dana postati) nametnula kao pravi akcijski izbor. Scarlett nosi film ne samo u akcijskim scenama već i seksipilom (borbeni kostim) te vidljivim pokušajima da liku udahne emotivnu, ljudsku stranu.
Filozofska pitanja o postanku, sjećanjima i spoju živog i umjetnog, neživog provlače se tijekom trajanja filma, ali nisu najspretnije obrađena ponajviše zbog scenarističko-redateljske nezainteresiranosti.
Redatelj filma Rupert Sanders odigrao je na sigurno - u prvi plan filma stavio je vizualna rješenja i, ne pretjerano brutalne, akcijske scene. Priča o Miri nudi puno više, ali primarni cilj filma bio je postaviti temelje za nastavke i(li) prequele. Koliko je misija uspjela saznat ćemo nakon prebrojanih novčanica zarađenih na svjetskim kino blagajnama.

OCJENA: 6


subota, 25. ožujka 2017.

TRAG ŽIVOTA





REDATELJ: Daniel Espinosa
GLAVNE ULOGE: Jake Gyllenhaal, Rebecca Ferguson, Ryan Reynolds, Aryon Bakare, Olga Dichovichnaya, Naoko Mori
TRAJANJE: 103 minute
NAZIV ORIGINALA: Life

"Znatiželja je ponekad jača od straha"

Na međunarodnu svemirsku stanicu (vrijednu 200 milijardi) sletio je svemirski brod s Marsa. Šesteročlana posada stanice otkriva da se na brodu nalazi prvi dokaz vanzemaljskog života koji bi, iz nekog razloga, trebao pomoći opstanku ljudske vrste. Zbog otkrića na Zemlji je zavladala euforija - podrška posadi dolazi sa svih strana. Nepoznati oblik života dobio je i zemaljsko ime. Alien je nazvan Calvin. Član posade Hugh Derry (Aryon Bakare) znanstvenik očaran otkrićem počinje istraživati novi život - u početku Calvin je pod kontrolom no ubrzo se pokazuje da je stvorenje agresivno i opasno. Kako po život posade tako i po čitavu ljudsku populaciju...
"Trag života" novi je redateljski projekt švedskog filmaša Daniela Espinose. Espinosa je autor tragično loše ekranizacije romana "Dijete 44". Ekranizacije koja je unatoč izvrsnoj glumačkoj ekipi (Hardy, Oldman, Noomi Rapace, Kinnaman) postala jedan od najvećih filmskih promašaja 2015 godine. Unatoč tome Espinosa nije izgubio povjerenje Hollywooda - "Trag života" ambiciozan je projekt koji je okupio iznenađujuće jaku glumačku ekipu.


Iz uvodnih rečenica vidljivo je da je "Trag života" inspiriran "Alienom". Zapravo film je kombinacija "Aliena" (više) i "Gravitacije" (manje). Potražiti inspiraciju u filmovima iz prošlosti nije loš izbor no problem Espinosina filma je činjenica da donosi vrlo malo novoga i originalnoga. Uvodnih pola sata filma upoznaje nas s posadom i Calvinom zatim slijedi borba protiv aliena i efektan završetak koji filmu daje prolaznu ocjenu.
Šesteročlana posada glavni ljudski likovi filma prikazani su prilično neujednačeno. Detalji su to koji vjerojatno ne bi smetali da je "Trag života" zamišljen odnosno realiziran kao čista SF akcija. Međutim, više od pola sata Espinosa pokazuje ambiciju da detaljnije približi likove. Očekivano u prvom planu je David Jordan. Ne zbog činjenice da je Jordan pretjerano zanimljiv već ga glumi Jake Gyllenhaal. U redu, Gyllenhaal je The Man, glavna glumačka snaga filma i ne postoji redatelj koji Jakea ne bi gurnuo u prvi plan. I dok o Jordanu i znanstveniku Hughu Derryu saznajemo dovoljno neki likovi su samo ukras, statisti filma. Posebno se to odnosi na zapovjednicu Ekatarinu (panika i krive procjene glavne su njene karakteristike u kriznim trenucima) i Shoa Murakamija (prisutan u filmu samo da bi pokazao bebu).



Scene bestežinskih potjera (tu se mogu pronaći dodirne točke s "Gravitacijom") atraktivne su, snimljene iz neobičnih kuteva i uvjerljivo dočaravaju klaustrofobiju i prijetnju s kojom su suočeni članovi posade. Calvinov lov zauzima veći dio filma (alien je pobjesnio kada je osjetio struju i od tada stalno raste). U pauzama ekipa pokušava pronaći način kako se riješiti oblika života koji je označen kao spasitelj/ica da bi ubrzo postao prijetnja. Čitavom čovječanstvu.
Unatoč ultimativnoj prijetnji i borbi za opstanak, Espinosa ne uspijeva film podići na višu razinu, udahnuti mu Alien faktor. Priča se kreće u predvidljivom smjeru i tek posljednji trenuci filma donose "Tragu života" dašak originalnosti.
Film sadrži nekoliko bitnih nelogičnosti, nejasnoća u trenucima kada Calvine eliminira posadu. Detalji su to koji umanjuju napetost.
Uz Gyllenhalla najviše minuta dobila je Rebeca Ferguson. "Deadpool" Ryan Reynolds pokušao je filmu udahnuti duhovite trenutke, ali vrlo brzo odustaje. Njegove dosjetke nisu smiješne ostalim članovima posade, ali i gledatelju. Glumačka ekipa utopila se u prosječnosti projekta.
"Trag života" obećavao je puno, ali je ispunio vrlo malo. Film redatelja Daniela Espinose rutinski je spoj već viđenih filmskih tema i ideja. Prolaznu ocjenu film zaslužuje zbog efektnog završetka i nekoliko glumačkih bljeskova.

OCJENA: 6


petak, 24. ožujka 2017.

PRVI POGLED: ALIEN SAVEZ





Manje od dva mjeseca ostalo je do premijere novog filma Alien serijala. Nakon "Prometeja" iz 2012 koji je podijelio obožavatelje, ali i uspio prikupiti više od 400 milijuna dolara zarade u svjetskim kinima, redatelj Ridley Scott odlučio je režirati novi Alien film. Prema riječima iskusnog redatelja (79 godina mu je tek) "Alien: Savez" radnjom bi (uz poneko iznenađenje) trebao biti blizak izvornom serijalu (poveznice s Prometejem su Elisabeth Shaw i David). Scottove izjave potvrđuju i traileri - posada svemirskog broda otkriva novi planet. Planet isprva izgleda nenaseljen, sadrži sve potrebno za život ljudi. Tišina na površini planeta nije znak spokoja i mira već straha kojeg izazivaju oni. Savršeni strojevi za ubijanje, gospodari nepoznatog planeta.
Glumačka ekipa film dostojna je Alien serijala. Guy Pierce, Michael Fassbender, Noomi Rapace, Billy Crudup, Demian Bichir i Katherine Waterston glavni su glumački aduti filma. Premijera je najavljena za 12.05 a do tada pogledajte trailer i fotografije iz filma.

Trailer 1 možete pogledati OVDJE
Trailer 2 OVDJE











četvrtak, 23. ožujka 2017.

MILIJARDE




AUTORI SERIJE: Brian Koppelman, David Levien, Andrew Ross Sorkin
GLAVNE ULOGE: Paul Giammati, Damian Lewis, Maggie Siff, Malin Akerman, Tobie Leonard Moore, Rob Morrow,
TRAJANJE: 2 sezone
NAZIV ORIGINALA: Billions

"Baš je sjeban taj svijet u kojem smo odlučili živjeti" - Bobby "Axe" Axelrod

Posljednja globalna ekonomska kriza odnijela je milijune radnih mjesta i tisuće je obitelji učinila beskućnicima. Upravo zbog navedenih, strahovito teških i dugotrajnih posljedica javnost se zaintrigirala za uzroke odnosno onaj dio populacije koje je krizu izazvao. Brokeri, burzovni mešetari ,vlasnici investicijskih fondova i menadžeri našli su se u centru zanimanja. Ne samo zbog odgovornosti za krizu već i zbog činjenice da je većina stručnjaka za novac, ulaganja i dionice krizu prebrodila bez ozbiljnijih posljedica. Filmski i serijski program osluškuje zanimanje javnosti pa nije dugo trebalo da krenu projekti posredno ili neposredno povezani s krizom odnosno njenim posljedicama. "99 domova" i "Oklada stoljeća" filmovi su koji prikazuju karijere ljudi koji drmaju financijskim tržištem. Većinom nepoznati široj javnosti igraju se milijardama dolara, ljudskim sudbinama. Zakulisni svijet u kojem se okreću milijarde dolara te prikaz pravosudno-političkog sustava prikazan je u televizijskoj seriji "Milijarde".



Upoznajte Bobbya Axelroda. Axelrode iliti "Axe" (sjekira) kako ga zovu suradnici, vlasnik je kompanije koja se bavi ulaganjem, investicijskim fondovima i burzovnim igrama.  Axelrodeovo bogatstvo teško je milijarde dolara, ali vlasnik ne misli stati - svaka prilika za zaradu Axeov je izazov, hrana za nezasitni ego (ja nisam čovjek, ja sam Terminator - govori veliki gazda). Axelrode često pleše na rubu zakona, nemilosrdan je prema suparnicima u kritičnim trenucima neugodan prema zaposlenicima. Lukav i iskusan, izvrsno predviđa događanja na financijskom tržištu. Iako je njegovo bogatstvo dijelom stvoreno iz pepela blizanaca nakon napada 9/11, Axelrode zna kakao kupiti naklonost javnosti. Da, Axe izgleda nedodirljiv - ogromno bogatstvo iz kojeg proizlazi moć, naklonost dijela javnosti i sposobnost da dodatno poveća svoje ionako ogromno bogatstvo stvorili su financijskog Terminatora. Jedna od rijetkih ozbiljnih prijetnji Axelrodeu i njegovom financijskom carstvu je Charle Rhoades Jr. Rhoades je državni tužitelj, lovac na burzovne mešetare i poslovne ljude koji su odlučili poslovati van zakona. U sudnici Rhoades nikada nije izgubio i upravo se sprema uloviti trofej karijere - povod za početak istrage protiv Axelrodea je ogroman novac koji je Axe potrošio za novu vilu.



Uvodna epizoda serije upoznaje nas s glavnim protagonistima, njihovim poslovima i, u slučaju Rhoadesa, bizarnim seksualnim navikama (kako serija odmiče tako i seks prestaje biti zanimljiv autorima). Od prve epizode jasno je da gledamo okršaj ljudi koji su na različitim stranama, ali nisu potpuno različiti. Obojicu pokreće taština, ogromna želja za uspjehom odnosno dokazivanjem u poslu (Axelrodeu je motiv dodatno bogaćenje i dokazivanje dok je Rhoades željan napredovanja u poslu, političke moći i nastavak obiteljske tradicije). Ambicija i egoizam nisu jedini - suparnike povezuje i Wendy. Wendy je Chuckova supruga, ali i Axelrodeova zaposlenica. Vjerojatno jedina koje se Axe svojevoljno nikada ne bi odrekao. Wendy je psihologica koja pomaže posložiti Axea u kriznim trenucima. Pomaže mnogima no najteže je iskušenje sačuvati vlastiti brak. Na neki način Wendy je femme fatale za Rhodesa i Axelrodea.
Serija izvrsno funkcionira kada je radnja fokusirana na zakulisne radnje, političke i pravne igre - nadmudrivanje tužiteljstva i milijardera. Gledatelj odlazi iza kulisa sustava (riječ je o SADu, ali priča se, s određenim izmjenama, može primjeniti na većinu država) i korporativnih aktivnosti. Izmjenjuju se dramatični trenuci za obje strane, borba za preživljavanje (prije svega poslovno) je svakodnevna i samo najjači zapravo najlukaviji i najbeskrupulozniji opstaju. Sustav je isprepleten političko- ekonomskim interesima i malo je aktivnosti koje su motivirane borbom za pravdom i(li) interesom zajednice. Ulozi su preveliki da bi se glavni protagonisti zamarali trivijalnim detaljima kao što su državni interesi.


"Milijarde" nisu toliko zanimljive i originalne kada u dijelovima radnje kada se prikazuju privatni životi glavnih protagonista. Trenuci su to (uz rijetke iznimke) kada radnja gubi na tempu prvenstveno zbog više-manje predvidljivih situacija. No, čini se da su i autori serije shvatili da je privatna strana serije manje zanimljiva. Kako epizode odmiču (u trenutku pisanja teksta izašla je kompletna prva sezona i pet epizoda druge sezone - treća je sezona potvrđena) tako se smanjuju minute koje se bave privatnim životom Rhodesa i Axelrode. Druga sezona još snažnije prikazuje odnose u tužiteljstvu i kompaniji i uvode nove, vrlo zanimljive, likove (prije svega to se odnosi na Taylor, novu Axeovu ljubimicu).
Realizirati "Milijarde" bez snažnog glumačkih izdanja bila bi nemoguća misija. Paul Giamatti  i Damian Lewis  izvrsni su u glavnim ulogama, vidljivo raspoloženi za interpretaciju Rhodesa i Axelrodea. Treba spomenuti i odlična izdanja Maggie Siff (Wendy) i Asie Kate Dillon (Taylor.
Serija "Milijarde" prikazuje naličje političko-financijskog sustava SAD-a. Zakulisne igre, većinom skrivene od očiju javnosti, kreiraju sudbinu običnih ljudi. U cijeloj priči manje je bitna pravda - interesi i profit pokreću svijet. Iako se radnja serije odigrava u SAD-u teme kojima se bavi serija aktualne su i na našim prostorima. Princip je isti, sve ostalo su nijanse.




subota, 18. ožujka 2017.

BOSTONSKI HEROJI




REDATELJ: Peter Berg
GLAVNE ULOGE: Mark Wahlberg, John Goodman, JK Simmons, Kevin Bacon, Michelle Monaghan, Themo Melikidze
TRAJANJE: 133 minute
NAZIV ORIGINALA: Patriots Day


Bostonski je maraton jedno od najstarijih sportskih događanja u svijetu. Prva utrka održana je davne 1897 godine. Utrka se održava trećeg ponedjeljka u mjesecu travnju na Patriots Day, dan početka rata za nezavisnost. U ovom prvenstveno sportskom, a zatim i povijesnom i političkom događaju, sudjeluju deseci tisuća natjecatelja, profesionalaca i amatera. Svake godine utrku uživo prati više od 500 000 gledatelja, stanovnika Bostona i gostiju grada. Sve do 2013 godine maraton u Bostonu bio je obiteljsko mjesto okupljanja, proslava praznika i test za mnoge koji su željeli pomaknuti granice vlastitih fizičkih mogućnost. Od petnaestog dana četvrtog mjeseca godine 2013 Bostonski je maraton postao poznat i kao meta terorističkog napada u kojem je poginulo 5 a ranjeno 282 ljudi. "Bostonski heroji" film je koji rekonstruira napad i prikazuje događaje nekoliko dana poslije napada.



"Bostonski heroji" treća je suradnja redatelja Petera Berga i glumca Marka Wahlberga. "Jedini preživjeli" i prošlogodišnji film katastrofe "Pakao na horizontu" temeljeni su na istinitim događajima - niz nastavlja i treći Berg-Wahlberg projekt koji je također based on true story. Obzirom da su prethodna dva filma često plesala na granici patetike i pretjeranog američkog domoljubnog zanosa ( "Jedini preživjeli" je granicu prečesto prelazio dok je "Pakao na horizontu" bitno umjereniji) postojala je bojazan da će "Bostonski heroji" potpuno potonuti u ulagivanju američkoj kino publici i veličanju njihovog načina života. Domaći prijevod također sugerira takav film no Berg je snimio odmjeren film u kojem je vjerno rekonstruirao događaje i izbjegao patriotska pretjerivanja (izuzetak su tek nekoliko završnih scena i poneka rečenica tijekom potjere).
Berg je dokumentaristički vjerno rekonstruirao događaje od noći uoči napada do kraja potjere i uhićenja Džohara Carnajeva. Kako bi što vjernije prikazao događanja redatelj se koristio i originalnim snimkama sigurnosnih kamera. Uvodne minute filma prikazuju više likova koji su povezani s napadom. Berg čitavim trajanjem filma slaže kockice mozaika i za neke od likova tek u finalu filma saznajemo na koji su način povezani s napadom odnosno potragom za teroristima. Iako radnja odlazi u nekoliko pravaca Bergova režija je sigurna i pregledna, gledatelj bez problema prati priču filma.


U recenziji je već spomenuto kako film ne pati od pretjerivanja i patetike koje možemo sresti u sličnim holivudskim projektima. Redatelj mudro zaključuje da napad na Bostonskom maratonu ne treba dodatno nabrijavati. Činjenice odnosno rekonstrukcija događanja dovoljno su zastražujuće, brutalne i pokazuju silinu i nepredvidljivost terorizma 21 stoljeća.
Scene neposredno nakon napada, mrtvi i ranjeni, krv i amputirani udovi dio su terorističke priče (unatoč mrtvima i ranjenima napad je mogao odnijeti puno više žrtava - u pitanju je bila visina s koje će bombe biti aktivirane). Užas današnjeg terorizma ogleda se u dva detalja koje film prikazuje. Napadači su dio društva, susjedi i kolege iz škole i fakulteta. Napade je teško, nemoguće predvidjeti. Na drugoj strani su žrtve, obični ljudi čiji životi nestaju u sekundi.
Protagonisti filma nisu vrhunski specijalci, vojnici obučeni za ratovanje. Oni su ljudi iz susjedstva i redatelj inzistira na činjenici da je radnja filma zapravo priča o običnim ljudima. Upravo je običan čovjek najčešća žrtva terorizma, ali i heroj u trenucima kaosa. Ne zbog ideologije i viših ciljeva već zbog želje za preživljavanjem i potrebe da pomogne drugima. Članovima obitelji, voljenoj osobi ili sugrađanima sasvim je svejedno.


Mark Wahlberg je postao Bergov kućni glumac, nositelj glavnih uloga. U "Bostonskim herojima" redatelj je Wahlbergu dodao niz jakih glumačkih imena. John Goodman, Kevin Bacon, J.K. Simmons, Michelle Monaghan dio su glumačke ekipa koja je ispričala događaje na najkrvavijoj maratonskoj utrci u povijesti. Treba spomenuti i vrlo dobro izdanje gruzijskog glumca Thema Melikidzea.
"Bostonski heroji" vrijedi pogledati iz najmanje dva razloga. Prvi je vjerna, gotovo dokumentaristička rekonstrukcija terorističkog napada u Bostonu te posveta žrtvama. Drugi je podsjećanje na složenost i brutalnost terorističkih napada koji će, nažalost, i u godinama koje dolaze uzimati žrtve. Kao i u slučaju napada tijekom održavanja Bostonskog maratona...

OCJENA: 8


++

četvrtak, 16. ožujka 2017.

SKRIVENA LJEPOTA




REDATELJ: David Frankel
GLAVNE ULOGE: Will Smith, Edward Norton, Kate Winslet, Michael Pena, Helen Mirren, Naomie Harris
TRAJANJE: 97 minuta
NAZIV ORIGINALA: Collateral Beauty


Will Smith, Edward Norton, Helen Mirren, Keira Knightley, Kate Winslet, Michael Pena... Dodjela Oskara ? Ne, mozda tako zvuči ali nije. Redatelj David Frankel okupio je izuzetnu glumačku ekipu sastavljenu od dobitnika Oskara, kao i onih s višestrukim nominacijama, samo s jednim ciljem – ispričati još jednu priču o životu. Možda ne zvuči potpuno jasno, pa krenimo.
Howard (Will Smith) je marketinški stručnjak, vlasnik uspješne agencije koji proživi veliku tragediju kada mu zbog bolesti umre 6-godišnja kćer. Dvije godine kasnije, Howard je još uvijek potpuno utučen i povučen u svoj svijet, a njegovi zaposlenici se brinu da bi agencija mogla propasti. Stoga, kada dobiju ponudu za otkup dionica, njegov najbolji prijatelj i suosnivač Whit (Edward Norton), Claire (Kate Winslet) i Simon (Michael Pena) smisle plan kako će minirati Howarda i omogućiti prodaju agencije. Naime, Howard svakog tjedna piše pisma Ljubavi, Smrti i Vremenu, a kada Whit, Claire i Simon to otkriju, odluče angažirati glumce kako bi igrali Ljubav (Keira Knightley), Smrt (Helen Mirren) i Vrijeme (Jacob Latimore). Susrete glumaca s Howardom imaju plan snimiti, glumce digitalno izbrisati sa snimke a sve kako bi uvjerili da je Howard nesposoban voditi tvrtku.       


                            
"Skrivena ljepota" je drama koja glasno kuca na vrata ljubitelja filma. Redatelj David Frankel u suradnji s piscem i producentom, Allanom Loebom, stvorio je, ponajviše zbog glumačke ekipe, jedan od najočekivanijih filmova godine. Glumačka ekipa predvođena Will Smithom (jedna od najemotivnijih uloga karijere), Edwardom Nortonom (ponovno pokazao da je njegova glumačka jednostavnost razlog gledanja svakog filma u kojem glumac nastupa), Kate Winslet i Keira Knightley te Michael Pena koji zrači pozitivom i pravom životnom vibracijom, već su u najavi privukli pažnju. Radnja filma je nešto drugačija nego obično, a tema ljubavi ispričana s drugačijeg stajališta.                                                                                                                              
Glavni lik je kroz cijeli film izjednačen sa ' sporednima ' , koji ga iz pozadine neprestano stavljaju u drugi plan. Howardov gubitak, njegova patnja pokretački je motiv, ali se kroz nju pronalaze brojni drugi problemi, same te osobe, ali i drugih osoba,  u susretu sa drugom, tamnijom stranom njihovih života, često skrivenom. Borba za opstanak posla, egzistencije, obiteljskih problema pa i samog pokušaja održavanja zdravog razuma, sve su teme koje se bitno provlače kroz film. Radi se o vrlo ambicioznom i dubokom filmu koji pokušava definirati život prikazujući teške trenutke glavnog protagonista. Otvara brojna pitanja o životu za koja ne može jasno ponuditi odgovore, ali uostalom, tko to može, tko može reći kako ispravno živjeti ?! 
Izuzetno zanimljivo, filozofski formulirano i postavljeno ' Vrijeme' , ' Ljubav ' i ' Smrt ' koju utjelovljuju glumci, prikazuju koliko su prisutni u čovjekovu životu odnosno koliko je čovjek opsjednut njima.

Film je na sebi svojstven način prikazao sveprisutne emocije, te pokazao drugačiju perspektivu tužnog. Upravo je sva ljepota ovoga filma prikazana na neobičan način, skriveno.                                                                                                                                          Otkrijte ju!  


OCJENA: 7

Autor recenzije: Ivan Džunja

DVD filma "Skrivena ljepota" možete naručiti na stranici Menart ,  https://www.facebook.com/menartfilm/

nedjelja, 12. ožujka 2017.

KORPORACIJA




AUTORI SERIJE: David i Alex Pastor
GLAVNE ULOGE: Sean Teale, Allison Miller, Eddie Ramos, Julia Ormond, Dennis Haysbert
TRAJANJE: 1 sezona - 10 epizoda
NAZIV ORIGINALA: Incorporated


Klimatske promjene uništile su planet. Nestašica je hrane, glad je postala svakodnevica za većinu stanovnika jedinog nam planeta. Države postoje, ali samo na papiru – većina ih je bankrotirala. Multinacionalne korporacije kontroliraju svijet i vode borbu za tržište odnosno podjelu preostalih prirodnih resursa.
Ljudi su podijeljeni u dvije skupine – prva malobrojnija, živi u zelenoj zoni. Zelena zona područje je privilegija, normalnog života. Stanovnici zelene zone većinom su zaposlenici korporacija. Svi ostali, osiromašeni i obespravljeni, žive u crvenoj zoni. Područje je to nesigurno za život, zagađeno kriminalom, nagriženo siromaštvom. Zeleni dolaze kod crvenih kada žele divlju zabavu – seks, drogu ... Bez rock'n rolla. Svaki pokušaj infiltracije crvenih u zeleni, korporativni svijet zabranjen je i strogo se sankcionira...
Prethodno napisane rečenice nisu dio Nostradamusova proročanstva ili vizija nekog drugog proroka već uvod u televizijsku seriju "Korporacija" španjolskih autora Davida i Alexa Pastora. "Korporacija" nosi potpis televizijske kuće "SyFy": serija je okupila zanimljivu glumačku ekipu (uz provjerene serijske snage – Seana Tealea, Allison Miller i Denisa Haysberta u "Korporaciji" nastupa i, pomalo zaboravljena, uvijek pouzdana Julia Ormond) no treba spomenuti da iza projekta stoji i kompanija "Pearl Street Films". "Pearl Street Films" osnovali su holivudski dinamični duo Ben Affleck i Matt Damon. Prije dvadesetak godina Affleck i Damon privukli su svjetla pozornice scenarijem za film "Dobri Will Hunting". Priča nagrađena "Oscarom" tada mladim filmašima omogućila je ulazak u Hollywood i realizaciju novih projekata. Iako su njihove karijere krenule u različitim pravcima, "Pearl Street Filma" i dalje povezuje Damona i Afflecka. Ime kompanije moguće je pronaći na uvodnim špicama recentnih projekata dvojice filmaša ("Zakon noći", "Jason Bourne") a "Korporacija" potvrđuje da je dinamični duo zainteresiran i za zanimljive televizijske priče.
Najveći adut "Korporacije" je intrigantna, u dijelovima i provokativna priča. Autori serije u prvi plan stavljaju multinacionalne kompanije koje su postale veće od država, važnije od života zaposlenika. Korporacije kako ih vide Pastori na neki su način ekstremni primjer kako bi današnje kompanije mogle izgledati za 50-60 godina (radnja serije smještena je u 2074 godinu).


Stieg Larsson u svojoj je "Milenij" trilogiji spomenuo kako najveće kompanije današnjice izmiču kontroli i iznimno je teško kontrolirati njihovo poslovanje. Mnoge današnje kompanije postale su nezasitna čudovišta za koje ne postoji dosta kada je u pitanju zarada. Diskretno ulaze u živote zaposlenika, kontroliraju situaciju. Pedeset godina kasnije autori serije radikaliziraju situaciju do krajnjih granica – korporacije su moćnije od države (nad njima ne postoji nikakva kontrola), zaposlenici su pod strogom kontrolom, imaju vlastiti represivni aparat i direktno sudjeluju u igrama koje utječu na sudbinu čovječanstva. Privatan život za zaposlenike gotovo da i ne postoji – za razliku od većine koja preživljava u crvenoj zoni, zaposlenici uživaju privilegije, ali cijena je visoka. Zaboravite privatni život – čak i u trenucima opuštanja poslodavac vas prati. Budućnost kako ga vide autori serije briše granice između privatnog i poslovnog. Postoje samo vojnici velikih korporacija. Na drugoj strani su osiromašeni, crveni koje čeka teška kazna ako ukradu komad mesa. Ostaje nam tek nada da će priča "Korporacije" ostati fikcija, a ne proročanski prikaz budućnosti Davida i Alexa Pastora.
Autori serije ne daju uznemirujući prikaz budućnosti isključivo na globalnoj razini (sumorna budućnost oslikana je mnogim provokativnim i intrigantnim detalja poput japanske tv reklame u kojoj se poziva tamošnje gledatelje da preuzmu brigu o gladnoj američkoj djeci) nego se bavi životima pojedinca. Glavni lik serije je Ben koji se iz crvene uspio ubaciti u zelenu zonu. Oženio je Lauru, kćerku prve žene Spige, biotehnološkog diva - jedne od najmoćnijih svjetskih korporacija (odnos Laure i Bena, između ostalog, propitkuje bračna i roditeljska pitanja). Ben je i visokopozicionirani dužnosnik Spige kojem se pruža mogućnost da napreduje i dođe do 40 kata – mjesta s najvećim ovlastima u korporaciji. No Benov cilj nije život u zelenom blagostanju – on želi pronaći Elenu, staru ljubav čija je sudbina, životna priča puno kompliciranija i tužnija od Benove...


Od trenutka kada nas upozna s glavnim protagonistima serija kreće u više narativnih pravaca od kojih nisu svi podjednako zanimljivi. Događanja u Spigeu, korporativne igre, podmetanja i spletkarenja zaposlenika snažniji su dio priče. Zanimljivo je gledati način na koji su autori serije istaknuli beskrupuloznost pojedinih zaposlenika te bolesnu ambicioznost koja ne poznaje granice (scena sa štakorom).
 Događanja izvan Spigea, dio radnje koji se odnosi na zelenu zonu slabiji su dio priče, pomalo površan i bitno manje zanimljiv. Autori su pretjerali s brojem protagonista, postoje bitni detalji priče koji su nedorečeni. Da, "Korporacija" trpi zbog previše likova te (pre)čestih flashbackova. Vrijeme će pokazati da li je riječ o pretjeranoj ambicioznosti ili je riječ o samouvjerenosti autora koji očekuju da "Korporacija" neće biti one season wonder odnosno da će njihova priča dobiti još poneku sezonu. 
Koliko god secirali i analizirali "Korporaciju" uvijek se vraćamo na pitanje koje se postavlja nakon odgledane uvodne epizode – "Koji su izgledi da budućnost čovječanstva izgleda poput priče serije?". Obzirom na događanja posljednjih godina, tektonske poremećaje u svjetskom poretku, jačanju velikih kompanija i sve većoj podjeli ljudskog društva na (pre)bogatu manjinu i većinu koja nastoji (pre)živjeti takav scenarij nije nemoguć. Upravo u tim detaljima leže glavni razlozi za gledanje serije. Neizvjesna sadašnjost koja bi se mogla pretvoriti u tešku, za većinu ljudi, pretešku budućnost. Budućnost kakvu možemo vidjeti u "Korporaciji".




petak, 10. ožujka 2017.

KONG: OTOK LUBANJA




REDATELJ: Jordan Vogt-Roberts
GLAVNE ULOGE: Brie Larson, Tom Hiddleston, John Goodman, Samuel L. Jackson, John C.Reilly, Toby Kebbell
TRAJANJE: 120 minuta
NAZIV ORIGINALA: Kong: Skull Island

"Kong je ovdje Bog, ali vragovi dolaze ispod površine." - Hank Marlow

U potrazi za večim, atraktivnijim pričama, filmske kompanije "Warner" i "Legendary" odlučile su uskrsnuti Godzillu i King Konga. Ideja je slična superjunačkoj formuli uspjeha kakvoj smo svjedoci posljednjih godina. Gojira i Kong dobit će vlastite filmove da bi se. nakon ispitivanja tržišta odnosno komercijalnog uspjeha, pojavili u zajedničkom filmu (Godzilla vs. Kong najavljen je za 2020 godinu). Godzilla se uspješno vratila - film je zaradio nešto više od pola milijarde dolara u svjetskim kinima. Kritičari su, većinom, pozitivno ocijenili redateljski rad Garetha Edwardsa. Iako je Edwards većim dijelom filma skrivao čudovišta vizualna raskoš filma i zanimljiva glumačka ekipa (Bryan Cranston, Ken Watanabe) bili su dovoljni za palac gore. "Godzilla" nije ostvarila senzacionalan uspjeh, ali nije podbacila, razočarala što je bilo iznimno važno za sudbinu budućih filmova o Gojiri i ponovni susret s Kongom. Tri godine nakon povratka divovskog guštera u kina je stigao i Kong.




Radnja filma vraća nas u sedamdesete godine prošloga stoljeća. Bill Randa uspijeva okupiti ekipu znanstvenika i vojnika koji odlaze na tajanstveni, neistraženi otok u Tihom oceanu. Zbog položaja i meteoroloških prilika otok je teško pristupačan i ekipa ima zadano vrijeme kada može doći i otići. Dolazak je uspio, ali doček je vatren - ubrzo nakon početka istraživanja istraživače dočekuje Kong, majmun velik poput zgrade. Bijesan zbog pridošlica i destruktivnih metoda istraživanja, Kong uništava čitavu helikoptersku postrojbu. Preživjeli trebaju izdržati tri dana prije odlaska no ubrzo će otkriti da je divovski majmun najmanji problem u borbi za preživljavanje....


Radnja filma u potpunosti se odigrava u dvadesetom stoljeću. Redatelj nas podsjeća na sukobe iz prošlosti i čitavim trajanjem filma provlači uvjerenje o besmislenost ratovanja. Ponajviše je u fokusu rat u Vijetnamu i Vogt-Roberts je iskoristio film kako bi se naklonio jednom od najvećih filmova u povijesti - "Apokalipsi danas" Francisa Forda Coppole iz 1979 godine. Helikopterski dolazak na otok, izgled pripadnika plemena te putovanje niz rijeku neki su od detalja koji podsjećaju na Coppolino remek-djelo.
Osim kritike rata (ponajviše prikazane kroz lik Prestona Packarda - vojnika, zapovjednika koji shvaća, ali ne želi u potpunosti priznati da je sve bilo uzalud) redatelj provlači i vječnu temu o negativnom ljudskom utjecaju na hranidbeni lanac i život na Zemlji. Događanja na otoku pokazuju da nismo uvijek bili samoproglašeni vladari planeta. Zapravo nismo ni danas. Priroda nas često podsjeti na tu činjenicu.



Film je okupio jaku glumačku ekipu. No, teško je ne primjetiti da ljudskih likova ima previše te da su neki od njih napisani samo da naprave mjesta za glumačku zvijezdu. Joseph Conrad nepotreban je lik, ionako su u ekipi istraživača vojnici, veterani - ništa protiv Toma Hiddlestonea on je ponovo korektno odradio posao, ali... Brie Larsson izgleda kao djevojka iz sedamdesetih, zrači privlačnošću no u pojedinim trenucima filma izraz njena lica nikako ne odgovara događajima. Glumački, film je ukrao John C. Reilly u ulozi zaboravljenog ratnog veterana Hanka Marlowa. Marlow odnosno Reilly filmu daju dozu duhovitosti između akcijskih scena. Ipak, najzanimljiviji lik filma je Bog otoka - njegovo veličanstvo Kong.




Redatelj "Godzille" Gareth Edwards svoja je čudovišta većim dijelom film sakrio. Jordan Vogt-Roberts niti sekunde ne želi skrivati Konga - upravo suprotno Kong je od prvog susreta prikazan u punoj veličini i snazi. Čudovište koje to zapravo nije izgleda impresivno. Kong je prikazan iz različitih kuteva (imamo priliku vidjeti kako izgleda njegov ručak, saznajemo i razloge Kongovog bijesa na one koje dolaze iz podzemlja) pazilo se na svaki detalj i Kong izgleda moćno i uvjerljivo.
Izgled filma je spektakularan - redateljeva vizualna rješenja izvrsno prate priču filma. Bez obzira radi li se o scenama destrukcije ili predivnim kadrovima prirode (film je snimljen na lokacijama koje se nalaze u Australiji, Vijetnamu i Havajima).
Akcijske scene iznimno su atraktivne, posljedica eksplozija bombi i napalma izgledaju kako predvorje pakla. Posebno treba izdvojiti Kongov obračun sa pravim čudovištima koja dolaze iz unutrašnjosti Zemlje. Rijetkost je vidjeti atraktivan blockbusterski obračun koji se događa u prirodi, bez betona, željeza i lomljave izloga.
Kong se uspješno vratio. Povremeni klišeji i previše ljudskih likova mogu se oprostiti zbog impresivnog Konga, vizualne aktraktivnosti, spektakularnih akcijskih scena i vrlo dobrog soundtracka. Ako je ikako moguće "Kong: Otok lubanja" vrijedi pogledati u 3D. Dobre strane filma tada postaju još bolje.

OCJENA: 7


srijeda, 8. ožujka 2017.

ZLATO




REDATELJ: Stephan Gaghan
GLAVNE ULOGE: Matthew McConaughey, Edgar Ramirez, Bryce Dallas Howard, Toby Kebbell
TRAJANJE: 120 minuta
NAZIV ORIGINALA: Gold

"Nevjerojatno je kako malo zlatne prašine može promijeniti život." - Kenny Wells

Matthew McConaughey ponovo je u potjeri za zlatom. Nakon uloga u filmovima "Sahara" i "Nije zlato sve što sja" (originalni naziv "Fool's Gold"), McConaughey je prihvatio ulogu u "Zlatu", projektu kojeg je trebao režirati Michael Mann ("Vrućina", "Colateral"). Glavnu ulogu trebao je preuzeti Christian Bale, ali je zbog zauzetosti drugim projektima morao odustati. Početak snimanja se odgađao, "Zlato" je napustio i Mann, u redateljsku stolicu sjeo je Stephen Gaghan poznat po intrigantnoj "Syriani" iz 2005 godine.
McCaunghey tumači Kennya Wellsa treću generaciju istraživača, tragača za vrijednostima zemljine unutrašnjosti. Kenny nije uspješan kao njegov otac; kraj je osamdesetih godina prošloga stoljeća i posao baš i ne cvjeta. Tragaču prijeti bankrot i oduzimanje kuće opterećene hipotekom. No, Kenny se ne predaje i doslovno slijedi vlastiti san - odlazi u Indoneziju, udružuje se s geologom Michaelom Acostom koji tvrdi da zna gdje se nalazi jedna od najvećih zlatnih žila na svijetu.



Priča filma djelomično je temeljena na istinitim događajima. Redatelj odnosno scenaristi dodali su nove detalja na priču o usponima i padovima Kennya Wellsa. Bez obzira na kombinaciju stvarnih i izmišljenih događaja "Zlato" sadrži mnoga već viđena scenaristička rješenja. Davne je 1948 godine John Houston u "Blagu Sierra Madre" pokazao kako pronalazak zlata postaje prokletstvo i uzrokuje tragične događaje. Iako "Zlato" zapravo i nema tragičan završetak Goghan je na Houstonovom tragu. 
Kada bi "Zlato" podsjećalo samo na "Blago Sierra Madre" to i ne bi bio problem. Naravno, Houstonov film je superioran Goghanovu no on je realiziran prije gotovo sedamdeset godina i posveta, podsjećanje na Bogarta (slučajne ili namjerne sasvim je svejedno) nisu promašena ideja. Puno veći problem "Zlata" je da dijelovi filma stilom i radnjom podsjećaju na recentne naslove poput "Vuka s Wall Streeta", "Psi rata" i "Infiltrator". Osim što podsjeća "Zlato" je i inferiorniji u odnosu na navedene filmove. Ponajviše zbog rupa u priči.



Kako je "Zlato" temeljeno i na istinitim događajima teško se pomiriti s nelogičnostima bitnim za radnju filma (npr. kako je moguće da čovjek pred bankrotom koji poslove vodi i kafića uspije skupiti desetke tisuća dolara za posao? ) Usponi i padovi glavnog junaka također su poznati - pronalaskom zlata Wells ulazi u visoko društvo koje ga prihvaća zbog novca. Tamo vladaju drugačija pravila igre od onih na koje je Wells navikao pa postoji mogućnost da velike ribe progutaju malu. Novac donosi probleme i u Wellsov privatni život. Tragač se počinje ponašati kao zvijezda s Wall Streeta.
Tanak je i prilično neuvjerljiv pokušaj da se motivacija glavnog junaka objasni kao strast za pronalaskom zlata a ne željom da se obogati. Želja za bogatstvom glavni je pokretač radnje, pokušaj da se priča prikaže kao ostvarenje (američkog ?) sna lišenog ambicija za materijalnim nije uspjela.



Producenti i redatelj filma napravili su sličnu pogrešku kao i ekipa "Pobunjenika iz okruga Jones". Priča temeljena na istinitim događajima i McConaughey trebali su biti dovoljni za uspjeh filma, napraviti dobar posao. No, pogriješili su. McConaughey je ponovo izvrstan. Glumčeva transformacija suprotna je od one u "Dobrim dilerima Dallasa". Nakon ekstremnog mršavljenja, McConaughey je nabacio priličan broj kilograma, stavio protezu i riješio se frizure. Transformacija idealna (zlobnici će reći i proračunata) za nominaciju, ali ostatak ekipe ne prati glavnog protagonista. McConaughty nije mogao sam - neuspjela je njegova interakcija s Edgarom Ramirezom (tumači Michaela Acostu) tako bitna za priču filma.
"Zlato" ne nudi ništa novoga - detalji radnje već su viđeni. Priča sadrži previše nelogičnosti i glavni razlog za gledanje je ponovo izvrsni Matthew McConaughey.

OCJENA: 6


nedjelja, 5. ožujka 2017.

LOGAN:WOLVERINE



REDATELJ: James Mangold
GLAVNE ULOGE: Hugh Jackman, Patrick Stewart, Dafne Keen, Stephen Marchant
TRAJANJE: 137 minuta
NAZIV ORIGINALA: Logan

"Ne postoje novi mutanti. Shvaćaš li?" - Logan

Priča o Wolverineu i njegovim samostalnim filmovima nije pretjerano uspješna. Jedan od najzanimljivijih i najpopularnijih X superjunaka odlično je funkcionirao u zajedničkim filmovima, no kada je dobio vlastite filmove stvari baš i nisu izgledale najbolje. Filmovi iz 2009 ("X-Men početak: Wolverine") i 2013 ("Wolverine") nisu, za razliku od X serijala, oduševili publiku, kritika im nije bila pretjerano naklonjena - izgledalo je da Logan nikada neće dobiti pravi, punokrvni film. Filmovi o X ljudima (uz iznimku "Last Standa") s Wolverineom kao jednim od važnijih likova postizali su dobre i vrlo dobre kreativno-komercijalne rezultate dok je priča o Loganu ostala nepotpuna i nedorečena. Tako bi vjerojatno i ostalo da američki filmaš James Mangold ("Identitet", "Cop Land", "U 3.10 za Yumu") nije odlučio ponovo snimiti film o Loganu. Mangold je režirao i "Wolverinea" iz 2013 godine i očekivalo se suprotno - novi projekt o Loganu dobit će novog redatelja. Međutim, Mangold je osmislio priču i snimio film koji potpuno okreće priču o mutantima; nakon prošlogodišnjeg slabašnog "X-Men: Apocalypse" dobili smo odličan film o Loganu.


Godina je 2029. Mutanti su gotovo iskorijenjeni, ostalo je tek nekoliko primjeraka. Wolverine je sada Logan, vozač limuzine. Superjunački dani Wolverinea davna su prošlost. Ostario i narušenog zdravlja Logan se povukao i zajedno s Calibanom preuzeo brigu o bolesnom profesoru Charlesu Xavieru. Najveći um na svijetu ozbilno je nagrižen bolešću koja ima teške posljedice za profesora, ali i okolinu. Logan pokušava skupiti novac za brod, otisnuti se na pučinu i proživjeti ostatak života. Kako bi došao do novca za brod Logan prihvaća ponudu da Gabrielu i djevojčicu Lauru odvede u Dakotu. Dan nakon dogovora Gabriela je ubijena i Laura dolazi na Loganovo imanje. Ubrzo nakon Laurinog dolaska Logan je napadnut od Piercea i njegove vojske. Meta je Laura izgledom obična djevojčica no iza vanjskog dječjeg izgleda skriva se stroj za ubijanje....




Raskoš prikaza mutantskih moći i divljenje prema njihovim sposobnostima zamijenili su starost, bolest, usamljenost i preispitivanje mutantskog načina života. U redu, Logan nikada nije bio pretjerano društven no sada je osuđen na Xaviera i Calibana - ostatak starog društva više ne postoji. Ostarjeli i bolesni glavni protagonisti filma ponašaju se ljudski - pred kraj životnog puta žele mir. Pokušati mirno provesti zadnje godine - razmišljajući o godinama koje su prošle. Mutantske moći više nisu prednost i vrlina - postale su opterećenje, prokletstvo (posebno za profesora Xaviera).
Radnja filma se ne odigrava na atraktivnim lokacijama, nema raskoši Charlesove škole i visoke tehnologije. Logan, Xavier i Caliban žive negdje na ,nedavnim američkim predsjedničkim izborima opjevanoj, američko-meksičkoj granici. Okružuju ih prašina, željezo i samoća. Sve do trenutka kada se pojavi Laura. Tada je vrijeme da se krene.
"Logan: Wolverine" prepun je, manje ili više, primjetnih filmskih referenci. Detalji filma podsjećaju na "Terminatora", "Mad Maxa" dok u jednom trenutku Laura i Xavier gledaju "Shanea" iz 1953 godine. Ništa neobično i slučajno - Logan izgleda i ponaša se poput pravog vestern junaka. Ostarjeli revolveraš, na površini grub i bijesan no iznutra kipe emocije i tuga zbog godina koje su iza njega. Logan je obilježen mada to nije želio i upravo je prošlost glavni razlog njegovog povremenog ludila. Pozitivne emocije bude se nakon Laurinog dolaska i starom ratniku ostaje učiniti nešto plemenito prije završetka posljednjeg čina. Da, "Logan: Wolverine" sadrži puno više emocija od većine superjunačkih filmova.



Ljubitelji akcije nemaju razloga za zabrinutost; iako redatelj razvija priču i uspijeva poznatim likovima donijeti novu dimenziju Loganove oštrice (i ne samo njegove) ne miruju. Film sadrži veliki broj izvrsno snimljenih akcijskih scena koje nisu nabacane bez smisla već su u funkciji radnje.
"Logan: Wolverine" iznimno je brutalan i krvav film. Ovakav broj masakriranih leševa, odrubljenih glava i krvi do sada nije viđen u holivudskom superjunačkom svijetu. Ako usporedimo nasilje u prethodnim filmovima o X ljudima s Mangoldovim filmom ono izgleda poput bezbrižne dječje igre. Upravo zbog žestokih, krvavih scena film "Logan: Wolverine" nije kino zabava za najmlađe gledatelje. Bez obzira koliko voljeli Wolverinea.
Brutalnost akcijskih scena pridonosi uvjerljivosti priče. Svi znamo kakvo je Loganovo naoružanje pa je i logično da krv teče u neograničenim količinama. Iako će akcijske scene nekim gledateljima biti pretjerano brutalne (posebno kada se uzme u obzir da je djevojčica jednako efikasna u egzekucijama kao i Logan) pravi užas krije se u podtekstu priče, dijelovima filma koji se odnose na Laurinu sudbinu. Genetska manipulacija, korištenje rodilja i djece u vojne svrhe teme su koje se provlače kroz film. Navedene stvari danas izgledaju kao fantastika, ali obzirom na vječnu glad vojne industrije za novim oružjem budućnost (bliska ili daleka sasvim je svejedno) može donijeti detalje priče filma.



Hugh Jackman ponovo potvđuje da je idealan izbor za Logana. Najzahtjevniji dio priče o Wolverineu glumac je izvrsno odradio i ako je istina da je "Logan Wolverine" posljednji Jackmanov nastup u ulozi adamantijom ispunjenog superjunaka onda Logana treba zauvijek umiroviti. Patrick Stewart izvrsno interpretira transformaciju mentalno nadmoćnog Xaviera u bolesnog, iscrpljenog starca kojemu je superjunačka moć postala prokletstvo.
Otkriće filma je dvanaestogodišnja Dafne Keen. Prvo pojavljivanje na filmu mlade glumice je senzacionalno - djevojčica je odlična u zahtjevnoj ulozi Laure, podjednako uvjerljiva kao tiha, povučena djevojčica i bijesna ratnica. Keen, Jackman i Stewart uspjeli su razviti snažnu, emotivnu ponekad i duhovitu interakciju koja pridonosi uvjerljivosti odnosno karakterizaciji likova.
"Logan: Wolverine" prašnjav je, brutalan i krvav istovremeno i emotivan "R rated" film drugačiji od dosadašnjih superjunačkih projekata. Najbolji film iz serijala o X ljudima i jedan od ponajboljih filmova o superjunacima uopće.

OCJENA: 9



četvrtak, 2. ožujka 2017.

PEDESET NIJANSI MRAČNIJI



REDATELJ: James Foley
GLAVNE ULOGE: Dakota Johnson, Jamie Dornan, Tyler Hoechlin, Kim Basinger
TRAJANJE: 118 minuta
NAZIV ORIGINALA: Fifty Shades Darker

Globalni fenomen, tako serijalu "Pedeset nijansi" tepaju u reklamnoj kampanji, ponovo je stigao u kino dvorane. Nakon prvog filma koji je bio jedno od najlošijih kino doživljaja godine 2015, ali i komercijalno iznimno uspješan (uloženih 40 milijuna dolara donijelo je više od 570 milijunda zarada od čega više od 400 milijuna na blagajnama kina izvan SADa - odatle vjerojatno i ono globalni fenomen iz reklamne kampanje) nastavak je dobio novog redatelja. Redateljicu prvog filma. Sam-Taylor Johnson zamijenio je američki filmaš James Foley. Foley je probudio nadu u smisleniji i zanimljiviji nastavak - riječ je o redatelju koji u filmografiji ima naslove poput "At Close Range" (Sean Penn i Christopher Walken glumački su aduti ove drame), izvrsni "Glangarry Glen Rose" s glumačkom ekipom snova (Pacino, Lemmon, Ed Harris, Alan Arkin, Kevin Spacey i Jonathan Pryce) te epizode televizijskih serija "Twin Peaks" i "Kuća od karata". Međutim, Foley je poslušno odradio posao i snimio nastavak dostojan prvog filma. Iako je prošlo samo dva mjeseca 2017 godine već sada se može predvidjeti da će "Pedeset nijansi mračniji" biti u užem krugu najlošijih filmova godine.



Nakon što nije uspjela ispuniti ugovore koje je potpisala s prebogatim, tajnovitim Christianom, Anastasia se zaposlila u izdavačkoj kući. Konačno radi posao koji voli, želi napraviti karijeru u izdavaštvu. No, ubrzo nakon pronalaska posla u Anastasin život ponovo se vraća Christian. Ponizno moli za novi početak, bez tajni i novih stavaka ugovora. Anastasia isprva odbija, pa je neodlučna da bi se ubrzo (ponovo) prepustila naočitom i besramno bogatom Christianu.....
Nastavak bi, kako i naslov sugerira, trebao biti mračniji. Teško je odgonetnuti koji je dio, element filma mračniji od prethodnika. Ako se misli na erotske scene koji su glavni reklamni mamac, one svakako nisu bitno mračnije u odnosu na prvi film. U redu, scene seksa su ponešto provokativnije, ali i dalje izgledaju umjetno i neuvjerljivo. Kao da su dogovorene ugovorom. Nije samo neuvjerljivost problem erotskih scena - one izgledaju kao da su strano tijelo, više kao atrakcija nego u funkciji filma. Za razliku od primjerice "Sirovih strasti" u kojima scene seksa nadograđuju radnju i razotkrivaju likove. Cijelim trajanjem filma redatelj je u raskoraku između provokativne erotske priče i mekanijeg ljubavnog filma. Foley ostaje na sredini, nedorečen između ambicija gledatelju donosi vrlo malo, gotovo ništa.


"Pedeset nijansi mračniji" prepun je loše napisanih, karikaturalnih dijaloga. Komunikacija između Christiana i Anastasie ponekad izgleda parodija, a ne ozbiljan film. Čudnovata je i karakterizacija glavnih protagonista filma - ona je oprezna i ne želi živjeti u sjeni muškarca, ali bez previše nagovaranja pristaje na sve . On je proračunat (ljubavne ugovorne obaveze to dokazuju) i moćan, ženama neodoljiv, posesivan i dominantan muškarac koji probleme rješava, ako ne može drugačije, novcem. No, silnik se nimalo uvjerljivo mijenja u petoj minuti filma. Suprotnosti se, kažu, privlače, ali u slučaju Christiana i Anastasije nema iskre a kamoli ljubavnog plamena koji bi uvjerio gledatelja u promjene kod glavnih likova filma.


Potencijalni ljubavni trokuti vrlo brzo nestaju. Christian eliminira konkurenciju (Jack Hyde, Anastasijin nadređeni u izdavačkoj kući) brzo i efikasno dok se Elena Lincoln, Christianova učiteljica iz mladosti od svojevrsne fatalne žene glavnog lika pretvara u psihički nestabilnu voajerku kojoj je jedini cilj rastaviti zaljubiljene. Šteta za lik kojeg interpretira Kim Basinger simbol erotskog filma osamdesetih ("Devet i pol tjedana"),
"Pedeset nijansi mračniji" ponavlja sve ono što se moglo pronaći u prvom filmu. Neuvjerljiva priča, loše napisani dijalozi i slabašna kemija između glavnih protagonista filma neka su od glavnih obilježja filma. Komercijalni rezultati ponovo su vrlo dobri, ali kreativno riječ je o projektu koji će konkurirati za najlošiji film godine . Za nešto manje od godinu dana stiže i treći film serijala nakon kojeg će globalni filmski fenomen otići u brzi zaborav.

OCJENA: 3