nedjelja, 29. studenoga 2015.

MOST ŠPIJUNA




REDATELJ: Steven Spielberg
GLAVNE ULOGE: Tom Hanks, Mark Rylance, Alan Alda, Jesse Plemons, Sebastian Koch, John Scott Shepherd
TRAJANJE: 137 minuta
NAZIV ORIGINALA: Bridge of Spies

"Slijedeća greška koju naprave naše države mogla bi biti posljednja" - James Donovan

Mostovi koji određuju ljudske sudbine, zidovi i bodljikava žica usred Europe, rušenje vojne letjelice koje izaziva napetost i tenzije između velikih sila.... Ne, poštovani čitaoče ispred mene nisu današnje novine. Navedene detalje sadrži radnja novoga filma Stevena Spielberga.
Pedesete su godine dvadesetoga stoljeća. Čovječanstvo se oporavlja od najvećeg ratnog sukoba u povijesti. Rat je završen, ali nova konfrontacija. svima nam znana kao Hladni rat. postaje sve ozbiljnija. Sovjetski Savez i Sjedinjene Američke Države podijelile su svijet u kojem su svakodnevna špijunsko-obavještajna nadmudrivanja. U New Yorku je uhićen sovjetski špijun Rudolf Abel. Uhićenje izaziva kolektivni bijes, Abel odbija suradnju s američkim vlastima koja mu nastoji pronaći odvjetnika. Presuda u javnosti je ionako donesena odvjetnik bi trebao biti samo ukras, dokaz demokracije. Izbor pada na Jamesa Donovana (Tom Hanks) cijenjenog odvjetnika tužitelja na procesu u Nunbergu. Donovan je čovjek, odvjetnik koji vjeruje u načelo jednakosti pred sudom i pravdom te, unatoč negodovanju supruge, preuzima slučaj. Uspostavlja kontakt s Abelom i nastoji mu osigurati korektnu obranu i pošteno suđenje. Abelovo suđenje je tek uvod u priču koja Donovana stavlja u središte sukoba nuklearnih velesila.....




U intervjuima koji su se dogodili nakon premijere filma "Lincoln" Steven Spielberg ispričao je kako je zbog problema s produkcijom i distribucijom postojala mogućnost da film ne doživi kino premijeru već da se prikaže samo na televiziji. Spielberg je izrazio zabrinutost zbog trendova u filmskoj industriji u kojima dominiraju visokobudžetni, često preskupi blockbusteri. Zbog ogromnih troškova filmski studiji sve manje ulažu u projekte srednjeg budžeta koji se, često, odlikuju zanimljivim pričama i snažnim likovima. Govoreći o potrebi za takvim, "srednjim" projektima Spielberg kao da je najavio slijedeći redateljski posao. Kako bi priču o slučajnom heroju Jamesu Donovanu ispričao na što uvjerljiviji način Spielberg je okupio stare filmske poznanike. Glavnu ulogu preuzeo je Tom Hanks koji je sa Spielbergom surađivao na filmovima "Spašavanja vojnika Ryana"; "Uhvati me ako možeš" i "Terminal". Spielberg je angažirao i meštra od kamere Janusza Kaminskog zaslužnog za fascinantan vizualni izgled "Schindlerove liste" (također radio i na filmovima "Spašavanje vojnika Ryana" i "Spašavaj se tko može"). Kada su se projektu priključili i braća Coen ("Veliki Lebowski", "Fargo") postalo je jasno da se sprema nešto veliko.





"Most špijuna" staromodan je (sa svim dobrim starima koje donosi pridjev staromodan) film koji kombinira žanr špijunskog trilera i drame. Spielberg je rekonstruirao vrijeme Hladnoga rata i kroz slučaj Rudolfa Abela prikazao stanje američkog društva. Histerija i paranoja, strah od novog globalnog sukoba koji bi, obzirom na nuklerano oružje koje su suprostavljene strane razvile, mogao biti strašniji i razorniji od nedavno završenoga Drugog svjetskog rata dio su američke svakodnevice. Dramatičnost situacije i količinu straha koji se uvukao u stanovništvo SAD Spielberg prikazuje, između ostalog, kroz nekoliko briljantnih scena. Pjevanje nacionalne himne u školi nakon prikazivanja filma o posljedicama nuklearne eksplozije te trenuci kada se Donovan mlađi u vlastitom domu priprema za mogućnost nuklearnog sukoba pokazuju koliko je strah usađen u stanovnike SADa. Bez obzira na dob. Još dramatičnije i snažnije je prikazana atmosfera linča tijekom suđenja Rudolfu Abelu. Nakon donesene presude sudnicom odjekuje uzvik koji, posebno uzimajući u obzir recentna događanja,  ledi krv u žilama. Jedan od građana, iznenađen kaznom viče "Za ima Božje, šta čekamo, vješajmo ga". Da, u ime Božje idemo oduzeti ljudski život. Navedeni detalji jasno svjedoče kako se svijet zapravo i nije puno promijenio. Metode su postale tehnološki naprednije, ali širenje straha i paranoje postalo je dio naše svakodnevice. Da, i dalje postoje oni koji bi ubijali u tuđe ime. Božje, Velikog vođe ili nekog trećeg sasvim je svejedno. I oni su (p)ostali dio naše stvarnosti.
Redatelj se, u znatno manjoj mjeri, bavi i prikazom poslijeratnog SSSRa i podijeljene Njemačke. Tu se također mogu pronaćio izvrsno orkestrirane scene. Poziv na vješanje u američkoj sudnici i frenetični aplauz u ruskoj zapravo su plodovi gnjeva koje generira Hladni rat.




U središtu obavještajno-političkog sukoba našao se James B. Donovan. Jim je dobrodušan obiteljski čovjek, elokventan i uvjerljiv odvjetnik koji se spletom okolnosti našao u poziciji da bude most između supersila te o njemu ovise sudbine, životi ljudi. Donovan nije ideološki obojen, vjeruje u pravo i pravdu. U čovjeka. Slučajni heroj, mudriji i hrabriji od većine profesionalnih obavještajaca koji ga okružuju, kojega muči prehlada.
Spielberg je iskusan i mudar filmaš koji ne dopušta crno-bijelu karakterizaciju. Ako ste pomislili da je "Most špijuna" američka priča u kojoj naš (točnije njihov) dečko spašava svijet i bori se protiv mrskog neprijatelja prevarili ste se. Donovan je impresioniran sovjetskim špijunom, divi se Abelovoj predanosti i odanosti idejama zbog kojih je i uhićen. Kroz odnos Jima i Abela, karakterizaciju njihovih likova redatelj poentira; idealima ostaju vjerni "mali", "obični" ljudi, a ne vođe kojima su velike ideje samo način kako bi došli na vlast i manipulirali podređenima.
Cijelim trajanjem filma diskretno se provlači humor koji relaksira likove, približava ih gledateljima ali nikako ne narušava ozbiljnost i uvjerljivost cjeline. Trenuci su to kada je vidljiv scenaristički rukopis braće Coen. Abelova cinična hladnokrvnost uklopila bi se u većinu Coenovih filmova.





Tvrditi da je Tom Hanks jedna o najvećih glumačkih figura današnjeg Hollywooda i nije neka mudrost. Glumac je ponovo u izvrsnom izdanju, maestralno interpretira hrabrog, odvažnog a opet toliko životno bliskog Jamesa Donovana. Dostojnog partnera Hanks ima u britanskom glumcu Marku Rylanceu koji tumači Rudolfa Abela. Spomenuti dvojac nosi film, ali treba napomenuti da je kompletna glumačka ekipa odradila vrhunski posao. Januzs Kaminski ponovo nam je donio praznik za oči; film sjajno izgleda.
"Most špijuna" napet je i slojevit projekt koji u naša kina donosi dašak klasičnog Hollywooda. Film je savršen odmak i odmor od bučnih i skupih blockbustera i u prvi plan stavlja priču temeljenu na istinitim događajima te sudbine likova. Velika je vjerojatnost da će "Most špijuna" imati zapaženu ulogu kada se budu dodjeljivale nagrade za najbolja filmska dostignuća 2015 godine.

OCJENA: 10



subota, 28. studenoga 2015.

STRAIGHT OUTTA COMPTON




REDATELJ: Franklin Gary Gray
GLAVNE ULOGE: O'Shea Jackson, Paul Giammati, Corey Hawkins, Jason Mitchell, Neil Brown Jr, Aldis Hodge, Carra Patterson
TRAJANJE: 147 minuta

"Izgovoriš malo istine i ljudi odmah polude." - Ice Cube

Compton je grad u Kaliforniji. Većina stanovništva azijskog je i latinoameričkog porijekla te Afroamerikanci. Od stotinjak tisuća stanovnika Comptona bijelaca je zanemarivo malen broj (oko 1%).  Za državu koja broji više od 300 milijuna stanovnika Compton je tek točka, mrvica na zemljopisnoj karti. No upravo ta mrvica godinama je bila u fokusu američke javnosti. Prema statističkim podacima Compton je osamdesetih godina prošloga stoljeća bio kao grad s najvišom stopom ubojstava u odnosu na broj stanovnika u Sjedinjenim Američkim Državama. Obračuni bandi često su uzimali žrtve i među običnim stanovništvom. Dodatnu dimenziju, "ulje na vatru" situaciji u Comptonu dolijevala je policija. Lokalne bande nove članove regrutiraju kao dječake, starost je rijetka pojava u Comptonu. Petorica stanovnika Comptona odlučila su bijes i frustraciju okolinom i prikaz događanja u gradu opisati rap muzikom. Ice Cube, Easy-E, Arabian Prince , DJ Yella, Dr Dre i Mc Ren bili su članovi "najopasnije grupe na svijetu". Ime grupe bilo je N.W.A. (Niggaz With Attitudes).




Redatelj Gary Gray ("Petak", "Pregovarač") od prve minute kreće žestoku, direktno u glavu. Uvodne minute prikazuju nam verbalni sukob između dilera (jedan od njih je i Easy-E) koji svake sekunde može prerasti u pucnjavu. Sukob prekida policija koja oklopnim vozilom (!!!) demolira kuću. Easy bježi, njegovi suparnici su ubijeni ili uhićeni.
Opisanom scenom redatelj od samog početka želi naglasiti dvije stvari. Žestinu nasilja i sukoba u Comptonu te šalje jasnu poruku da ne želi romantizirati (i)li pretjerano uljepšavati biografije članova grupe. Osnivači odnosno članovi N.W.A. bili su različiti, nisu svi bili plesali na krivoj strani zakona no činjenica je, kako i film potvrđuje, da je osnivač grupe i prvi financijer grupe bio diler drogom. Easy-E pristaje na dogovor kada mu jedan od kolega iz grupe sugerira da "ako znaš prodavati drogu znat ćeš i gramofonske ploče". Upravo u činjenici da su članovi grupe dečki iz susjedstva koji su svakodnevno živjeli Compton leži i snaga, autentičnost njihovih tekstova koji su, često, inspirirani događajima koje su Ice Cube i ekipa (pre)živjeli (npr. izvrsna epizoda bliskog susreta s policijom ispred studija koja je, redatelj nam sugerira, poslužila kao inspiracija za tekst pjesme "Fuck The Police").




Redatelj je kontroverzu i značaj grupe uvjerljivo prenio na film. Motivi zbog kojih je nastao N.W.A. nisu bili ideali i želja da se promijeni svijet. Razlozi su bili popularnost i novac. Normalna priča mladih glazbenika željnih slave. Razlika između ostalih (ne samo rap) grupa i N.W.A. leži u činjenici da odrastanje u Comptonu nije romantično nego vrlo teško i problematično. Dečki su repali o ljudima i događajima koji su bili dio njihove svakodnevice. Obzirom na provokativne i zapaljive teme  (rasizam i ponašanje policije naprimjer) o kojima se malo govorilo postali su i političko-socijalno-sigurnosno pitanje. Žestoko se obrušivši na policiju optuženi su na poticanje nasilja i mržnje te su tekstovi pjesama postali predmet interesa FBI i sudova. Pozivanje, pravo na slobodu govora odbilo je većinu napada. Članovi grupe vješto su koristili pritiske kako bi dobili veći publicitet odnosno besplatnu reklamu.





"Straight Outta Compton" sadržajan je film. Iako je nemoguće u dva sata trajanja prikazati potpunu sliku N.W.A. redatelj se uspio dotaknuti većine bitnih detalja povezanih za glavne igrače grupe. Radnja je fokusirana na trojicu najvažnijih članova (Ice Cube, Easy-E i Dr.Dre) što je potpuno opravdan i razumljiv redateljsko- scenaristički potez. Oni su bili duša N.W:A, Dr.Dre i Ice Cube su i nakon raspada N.W.A napravili zapažene karijere. Kroz prikaz poslovnog i privatnog života dotaknut je čitav niz tema i detalja koji objašnjavaju i približavaju okolnosti,uvjete u kojima je ekipa radila i stvarala. Sukobi i raspad grupe, pohlepni, nasilni i pokvareni menadžeri, događanja koja su povezana sa stvarima koje tematiziraju tekstovi N.W.A (slučaj Rodneya Kinga) neki su od detalja koje film obrađuje. Posebno je zanimljivo vidjeti koliko je N.W.A. imao snažan utjecaj na rap generacije koje su se pojavile nakon Ice Cubea i ekipe (Snoop Dogg, pokojni Tupac Shakur...).
Soundtrack filma je izvrstan, dominiraju najveći hitovi grupe. Članovi glumačke ekipe dobro su "skinuli" izgled i gestikulacije rep legendi. Najuvjerljivije izgleda Ice Cube što je bilo i očekivano. Ulogu, danas više glumca nego glazbenika, preuzeo je Cube junior. Koliko je dobro pogođen odabir glumaca može se provjeriti gledanjem originalnih spotova odnosno snimaka članova grupe.
"Straight Outta Compton" postao je ugodno iznenađenje, blockbuster za zaradom od 200 milijuna dolara u svjetskim kinima. Većinu zarade ostvario je u američkim kinima što i nije neočekivano; ekipa iz Comptona ostvarila je američki san. Nekima od njih san traje i dalje dok je za neke uspjeh postao noćna mora.
Bez obzira voljeli rap ili ne "Straight Outta Compton" film je vrijedan gledanja. Prikaz karijere "najopasnije grupe na svijetu" izlazi iz glazbenoga okvira, bavi se stvarima koje su i danas jednako aktualne kao i u vrijeme najveće slave N.W.A.


OCJENA: 8






utorak, 24. studenoga 2015.

RATNA SJEKIRA




REDATELJ: S. Craig Zahler
GLAVNE ULOGE: Kurt Russell, Patrick Wilson, Sean Young, Lili Simmons, Richard Jenkins, Michael Pare, David Arquette
TRAJANJE: 132 minute
NAZIV ORIGINALA: Bone Tomahawk


Vesterni nisu česti gosti u našim kino dvoranama. Istina, produkcija odnosno realizacija vesterna nije raskošna kao u neka davna prošla vremena, ali događa se da recentni predstavnici žanra zaobiđu kino dvorane. Aktualni primjeri su "Das finstere Tal" austrijskog redatelja Andreasa Prochaske te "Slow West" koji unatoč nagradama i glavnom glumcu Michaelu Fassbenderu nije prikazan u kinima ( navodno bi premijeru trebao doživjeri posljednjeg dana 2015 godine). Bez obzira na navedene propuste vesterni neće nestati s kino programa ; dani koji dolaze donose nam dva vrlo zanimljiva projekta. Početkom slijedeće godine u kina stiže "The Hateful Eight" novi film Quentina Tarantina, a od ovoga tjedna možemo pogledati "Ratnu sjekiru" redateljsko-scenaristički prvijenac S. Craiga Zahlera.




Radnja filma vodi nas u gradić imenom Bright Hope. Mjesto je to gdje se svi poznaju, svaki stranac donosi iznenađenje i sumnju. Jedan je upravo stigao u grad; Purvis (David Arquette) nenaoružan i iscrpljen dokopao se Bright Hopea. Primjetio ga je Chicory (Richard Jenkins) šerifov pomoćnik i odmah odjurio po pojačanje. Šerif Hunt reagira brzo i efikasno; ranjava i privodi Purvisa. Poziva lokalnu liječnicu Samanthu (Lili Simmons) kako bi zaliječila zatvorenikovu ranu. Noć je stigla, Hunt odlazi na spavanje u zatvoru ostaje doktorica, zatočenik i mladi šerifov pomoćnik. Jutro donosi šok i iznenađenje. Stanovnik Bright Hopea je ubijen dok je ekipa iz zatvora oteta. Šerif, zajedno sa sugrađanima, kreće u potragu za otetima.....





Kada projekt kojem je budžet manji od dva milijuna dolara okupi zanimljivu glumačku ekipu kao što je slučaj s "Ratnom sjekirom" onda možemo očekivati zanimljiv i(li) intrigantan film. Redatelj je angažirao šaroliku ekipu; od Kurta Russella glumca koji "prodaje" film i za kojega je "Ratna sjekira" predigra, zagrijavanje za Tarantina, preko televizijskih zvijezda Lili Simmons ("Banshee") i Matthewa Foxa ("Nestali") do Michaela Parea i Sean Young koji su najbolje glumačke dane ostvarili osamdesetih godina dvadesetoga stoljeća. Raznoliko glumačko društvo za filmaša koji se poigrava žanrovima.
Craig Zahlerov prvijenac sadrži poneku minutu previše. Ovoga puta nije riječ o razvlačenju predloška i siromašnom scenariju već o ambicioznosti i želji filmaša koji želi iskoristiti priliku i pokazati što više u redateljskom debiju. Craig Zahler ima ideje i zna kako ih realizirati.





"Ratna sjekira" podijeljena je na tri djela, žanrovski različita koje je redatelj vješto uklopio u zanimljivu, ponegdje i šokantnu cjelinu. Prvi dio filma pravi je vestern; mali gradić, stranac u gradu, ubojstvo i polazak u potjeru. Dio filma koji sadrži nekoliko vrlo dobro napisanih "tarantinovskih" dijaloga. Središnji dio filma najbliži je drami preživljavanja, gledatelj produbljuje odnose između likova i "objašnjava" likove. Iz grada radnja seli na otvoreno, u prirodu. Finale filma pretvara se u noćnu moru. Brutalni horor u kojem nema milosti.
Redatelj bez problema putuje kroz žanrove. Jednakom sigurnošću prikazuje dramske dijelove, elemente horora, sve uz dozu humora i cinizma. Obzirom na mala sredstva uložena u film scenografija i kostimografija izgledaju sasvim pristojno. Fotografija je izvrsna posebno se to odnosi na trenutke kada radnja seli u preriju.
"Ratna sjekira" vrlo dobar je prvijenac američkog filmaša S. Craiga Zahler. Film koji miješa žanrove, gledatelja šokira, ponekad nasmijava i, prije svega, dobro zabavlja.

OCJENA: 8



nedjelja, 22. studenoga 2015.

POSLJEDNJI LOVAC NA VJEŠTICE




REDATELJ: Breck Eisner
GLAVNE ULOGE: Vin Diesel, Michael Caine, Rose Leslie, Elijah Wood
TRAJANJE: 106 minuta
NAZIV ORIGINALA: The Last Witch Hunter

"Ovo mjesto smrdi na smrt"

Vještice su među nama. Žive normalno, nitko ih ne dira sve dok se drže jedinog pravila; ne koristiti magiju protiv čovjeka. Postoje vještice koje imaju mračne namjere, rade protiv ljudske vrste. Obrana protiv takvih stoljećima je Kaulder (Vin Diesel), besmrtni ratnik koji je prije mnogo stoljeća likvidirao Vještičju kraljicu i njene sljedbenike. Kraljici je ljudska vrsta bila glavni neprijatelj i meta. Njegova borba odnosno besmrtnost nije bez posljedica; Kaulder je zauvijek ostao bez voljene žene i kćeri. Danas je Kaulder strah i trepet za vještice, efikasan i nemilosrdan. Nakon iznenadne smrti dugogodišnjeg pomoćnika, prijatelja i savjetnika Dolana 36,  Kaulder kreće u istragu koja će donijeti iznenađujuća otkrića....




Posljednjih godina Hollywood nema sreće s vješticama. Ne, nije na "tvornicu snova" bačen urok nego je riječ o filmovima koji tematiziraju  vještice. Priča je krenula 2011 godine filmom "Lov na vještice" redatelja Dominica Sene ("Nestali za 60 sekundi", Swordfish) s sveprisutnim, financijskim problemima pritisnutim Nicholasom Cageom. Film budžeta od pedesetak milijuna dolara u američkim kinima zaradio je tek nešto više od 20 milijuna i tek je zarada u ostatku svijeta popravila financijsku sliku projekta. Većina kritičara sasjekla je film koji je brzo otišao u zaborav. Dvije godine kasnije stigla je nova verzije o Ivici i Marici u kojoj su poznati brat i sestra lovci na vještice. Film je hollywoodsko filmsko krštenje Tommya Wirkole koji je pažnju filmofila stekao otkačenom horor komedijom "Dod sno". Wirkolin film je na kino blagajnama prošao bolje od "Lova na vještice" ali riječ je o praznom, karikaturalnom prikazu priče koju roditelji čitaju prije spavalja. Stigla je 2015 i evo nam ponovo lova na vještice. Ovoga puta lovac je Vin Diesel projekt je vrijedan više od 100 milijuna dolara a rezulat je lošiji od spomenutih filmova. Film je do sada zaradio manje od uloženog u svjetskoj distribuciji no "Posljednji lovac na vještice" nije samo komercijalno podbacio. Riječ je o jednom od najslabijih kino filmova 2015 godine.





Najvažniju ulogu filma, besmrtnog lovca Kauldera, dobio je Vin Diesel. Tu nastaju prvi problemi filma. Diesel je glumac koji će pristojno funkcionirati u akcijskim projektima potput "Brzih i žestokih" i "XXX". Najbolje filmske minute Diesel je ostvario u trilogiji o Riddicku. Međutim Kaulder je korak više; lik posljednjeg lovca jest prvenstveno akcijski, ali uz dodatak životnih mudrosti i znanja koje su normalne i očekivane za besmrtnika. Diesel kao protagonist, u slučaju "Posljednjeg lovca na vještice" nezanimljivih, akcijskih scena može proći. Međutim, Diesel kao izvor životnih mudrosti i(li) znanja baš i ne. No bilo bi nepravedno glumca označiti jedinim problemom filma. U neredu koji je, na svim razinama, glavna karakteristika filma teško bi se snašao i potentniji glumac od Diesela.
Priličan broj klišeja koje možemo pronaći u filmu (u potragu za već viđenim ne treba ići u daleku filmsku prošlost) može se zanemariti ali to ne mijenja činjenicu da je priča filma odnosno scenarij kaotičan i konfuzan. Redatelj se što prije i što brže želi riješiti bilo kakvog suvislog pripovijedanja ili odnosa između likova koji bi gledatelju mogli donijeti zanimljive minute (npr. potencijalno zanimljiv "buddy" odnos između Kauldera i mladog Dolana kojega tumači Elijah Wood). Jedino pitanje koje si gledatelj može postaviti za vrijeme gledanja filma jest: "Šta se ovdje zapravo događa?". Potreba za odgovorom nestaje u prestiliziranom izgledu filma i prekomjernom, histeričnom korištenju CGI.
Rijetki trenuci dijaloga između likova i fokusiranja na priču zapravo su redateljev predah od kompjuterskih efekata kojih u filmu ima previše, sami su sebi svrha. "Posljednji lovac na vještice" je film u kojem su specijalni efekti "pojeli" priču i likove.
Napetosti u filmu baš i nema što je i logično obzirom da je glavni junak besmrtan. Pokušaji da se proizvede tenzija i briga za glavnog junaka nestaju u čudnoj povezanosti Kauldera s glavnom negativkom.
Od glumačke ekipe ne može se, obzirom na način kako je film realiziran, očekivati previše. Ostaje pitanje što je Michaela Cainea (osim honorara naravno) privuklo ovome projektu.
Kako se bliži kraj godine tako se na kino programu pojavljuje sve više filmova koji će biti u vrhu izbora za najbolji i(li) najkomercijalniji film godine. "Posljednji lovac na vještice" ne spada u tu kategoriju; riječ o jednom od najslabijih filmova koje nam je ponudila 2015 godina.

OCJENA: 3




srijeda, 18. studenoga 2015.

IGRE GLADI: ŠOJKA RUGALICA - 2.DIO




REDATELJ: Francis Lawrence
GLAVNE ULOGE: Jennifer Lawrence, Josh Hutcherson, Julianne Moore, Liam Hemsworth, Donald Sutherland, Josh Hutcherson, Woody Harrelson, Phillip Seymour Hoffman
TRAJANJE: 137 minuta
NAZIV ORIGINALA: The Hunger Games: Mockingay - Part 2

"Katniss, jedno ti moram priznati. Nikada me nisi razočarala." - Haymitch

Šojka rugalica se vratila. Posljednji nastavak filmske kvadrologije nastao iz književne trilogije američke spisateljice Suzanne Collins (razlog za film (pre)više je, pogađate, novac) upravo je sletio u kina. Komercijalno izuzetno uspješan serijal (zarada na svjetskim kino blagajnama iznosi više od dvije milijarde dolara) ponudio je tri kvalitativno različita filma. Uvodni film je dobar, upoznaje nas sa "Girl on fire" Katniss Everdeen i totalitarnim svijetom predsjednika Snowa. Reality kojega nudi budućnosti nije Big brother ili Farma nego okrutna i sadistička igra preživljavanja u kojoj su glavni protagonisti djeca. Nastavak, "Plamen", donio je mračniji ugođaj i zaoštravanje situacije. Jedan od nastavaka koji je bolji od prvoga filma. Objava da će filmski serijal (po uzoru na "Sumrak") od posljednje knjige dobiti dva filma nije dobro primljena kod obožavatelja književnog predloška. "Šojka rugalica" nije knjiga koja sadrži previše stranaca i razbijanje zadnje knjige serijala na dva filma izazvalo je sumnju u kvalitetu nastavaka. Strahovanja su bila opravadana; prvi dio "Šojke rugalice" ispunio je komercijalna očekivanja, ali je, gotovo jednoglasno, proglašen najslabijim filmom serijala. Riječ je o projektu u kojem se malo toga događa, lišenom napetosti. "Šojka rugalica - 2 dio" popravlja stvari; riječ je o, izgledom i realizacijom, pravom nastavaku "Plamena" te izvrsnom finalu priče o Katniss Everdeen.





Rat u Panemu bliži se kraju. Pobunjenici kontroliraju većinu teritorija, ostala je završna bitka za Kapitol. Iako je u defanzivi predsjednik Snow ne pomišlja na predaju. Napredovanje pobunjenika nastoji usporiti nizom smrtonosnih zamki. Peeta je oslobođen i nalazi se u pobunjeničkoj bazi, ali Snow i njegovi poslušnici pretvorili su ga u spavača koji je tempirana bomba koja bi mogla eksplodirati kada je u Katniss u blizini. Iskra koja je zapalila mase, simbol otpora Katniss Everdeen sve više postaje propagandno sredstvo, sve je manje ratnica. Poslana je u misiju kojoj je cilj uništavanje prepreka koje su postavili predsjednikovi ljudi. No, Katniss ima drugačije planove. Ona želi eliminirati Snowa. Predsjednikovo ubojstvo značilo bi završetak rata, početak boljeg života za stanovnike Panema. Ili je to samo iluzije simbola pobune....





"Šojka rugalica - 2 dio" mračno je kino iskustvo. Ne pamtim kada sam posljednji puta pogledao hollywoodski blockbuster koji je toliko tmuran i tužan, a optimizam nudi u mrvicama. Redatelj ne kalkulira i teške boje filma su, obzirom na priču, potpuno opravdane. Rat, znamo svi, nije doba romantike. Svakodnevno se gase živote, ginu vojnici, stradavaju i civili. Francis je ratna stradanja prikazao najuvjerljivije moguće obzirom na cenzorske zahtjeve (ciljana publika čitavog serijala ipak su ponajprije tinejdžeri). Bez obzira što su neke scene stradanja ublažene (brzi prelazak na nove scene ili pomicanje fokusa kamere, te izbjegavanje krvi) film je dovoljno šokantan i uvjerljiv u prikazu ratnih stradanja.
Sukob između Kapitola i pobunjenika vodi se na dvije razine. Prvi je vojni, na terenu. Drugi se odnosi na propagandni rat u kojem se izmjenjuju informacije i dezinformacije, manipulacije s obje strane. Ključna figura oba sukoba je "Girl on fire" Katniss Everdeen. Katniss je emotivno rastrgana između Peete i Galea, sve su veće i vidljivije posljedice ratnih događanja na njenu psihu. Ona polako počinje shvaćati da Snow nije jedina opasnost za budućnost Panema. Popularnost Šojke rugalice, njena važnost za revoluciju počinje zabrinjavati i Almu Coin. Katniss više nigdje nije sigurna. Opasnost prijeti sa svih strana, i ova revolucija bi mogla posjesti svoje dijete.
Sjajan posao u prikazu složenosti lika i emocija Katniss Everdeen odradila je Jennifer Lawrence. Čitajući knjigu možemo saznati psihološka stanja glavne junakinje, njene strahove i želje. Lawrence je izrazom lica, izgledom i gestikulacijama pred gledatelja bacila čitav niz raspoloženja i duševnih stanja (tuga, odlučnost, nesigurnost....) koja Katniss proživljava. I posljednji film serijal potvrđuje da je Jennifer Lawrence idealan izbor za junakinju tužnoga lica.






Za razliku od prethodnog filma "Šojka rugalica 2" ne trpi previše od nedostatka događanja, nebitnih minuta. Ponešto praznog hoda možemo pronaći u uvodnih pola sata te na samom kraju filma. Redatelju se može prigovoriti i na detaljima povezanim s zamkama postavljenim od strane Snowa. Zanemarivo i nebitno kada se uzme u obzir vrijednost cjeline.
Film sadrži politički kontekst, postoje detalji koji brišu granice između fikcije i stvarnog života. Manipuliranje civilima odnosno civilnim žrtvama u ratnim strahotama, preispitivnanje neprijateljske strane odnosno traženje odgovora na pitanje jesu li zaista svi koji su na suprotnoj strani zaslužili likvidaciju. Ratne igre prikazane u serijalu uzrokovane su klasnim podjelama, pobunom siromašnih protiv bogatih. Posebno je zanimljivo gledati kako plemenita ideja, vatra koju je Katniss zapalila blijedi i iskorištava u političke svrhe. Poslije Snowa dolazi Snow, princip je isti sve ostalo su nijanse. Oni koji vuku konce igre daleko su od prvih linija bojišnice i smrti.
"Šojka rugalica - 2.dio" sadrži napete i intenzivne akcijske scene. Posebno se to odnosi na podzemni obračun s mutantima koji u detaljima podsjeća na obračun Ripley i ekipe s alienima u Cameronovom remek djelu "Aliens". Scenografija i kostimografija su, očekivano, izvrsne. Vizualno film slijedi radnju; dominiraju sive, teške boje koje pojačavaju događanja. "Šojka rugalica" izgleda impresivno.
Glumačka ekipa filma vrlo dobro funkcionira. Uvjerljiva je transformacija Josha Hutchersona i Liama Hemswortha iz klinaca, tinejdžera (takvi su bili na početku serijala) u ratnike. Događanja su ostavila posljedice. Julianne Moore vrlo dobra u ulozi predsjednice, pojavljivanje Philipa Seymoura Hoffmana podsjeća na prerani odlazak velikog glumca.
"Igre gladi: Šojka rugalica - 2 dio" snažno i upečatljivo završava priču o Katniss Everdeen te ističe kandidaturu za blockbuster godine.

OCJENA: 8


č

subota, 14. studenoga 2015.

BEZ IZLAZA




REDATELJ: John Erick Dowdle
GLAVNE ULOGE: Owen Wilson, Pierce Brosnan, Lake Bell
TRAJANJE: 103 minute
NAZIV ORIGINALA: No Way Out

"Ja sam doveo u opasnost tvoju obitelj." - Hammond

Jack Dwyer (Owen Wilon) je inženjer, stručnjak za vodovod i navodnjavanje. Rodom iz Teksasa, Jack dobiva posao na drugom kraju svijeta. Nova destinacija obitelji Dwyer je Azija. Jack je dobio posao u multinacionalnoj kompaniji "Cardiff". Odlazak u nepoznato veliki je izazov za obitelj. Odmah po dolasku Amerikanci se susreću s problemima; na aerodromu ih nitko nije dočekao i moraju se sami pobrinuti za prijevoz do hotela. Neočekivana pomoć stiže od Hammonda (Pierce Brosnan) čovjeka koji je čest posjetioc Jugoistočne Azije. Hammond sređuje put do hotela no situacija je daleko od idealne. Hotel izvana izgleda atraktivno i raskošno, ali je tehnički slabašno opremljen. Nakon prospavane noći Jack kreće u grad u potrazi za novinama na engleskom jeziku. Jedini primjerak koji je pronašao star je tri dana. Povratak u hotel označava kraj snova o boljem i sigurnom životu. Jack se nađe usred sukoba demostranata i policijskih snaga. Umjesto posla počinje borba za preživljavanje....




"No Escape" novi je redateljsko-scenaristički projekt američkog filmaša Johna Ericka Dowdlea. Dowdle je redateljsku karijeru izgradio na hororsko-trilersko-fantastičnim projektima. Glavna karakteristika zapravo vrlina Dowdleovih filmova je stvaranje klaustrofobičnog ugođaja, jednako nelagodnog i neugodnog za protagoniste filma i gledatelja. "No escape" još je jedna borba za preživljavanje Dowdleovih likova, žanrovski film nije horor, ali ono što se gledatelju nudi u stotinjak minuta brutalnije je i šokantnije od većine recentnih filmova strave i užasa.
Film ima zbunjujuć i pomalo neuvjerljiv zaplet; nevjerojatno je da bi američka (ili britanska) korporacija funkcionirala dan prije demonstracija i prevrata. Velika je vjerojatnost da bi informacije o potencijalnoj opasnosti tajne službe imale prije eskalacije sukoba. Iz navedenih razloga teško je povjerovati da bi obitelj Dwyer uopće krenula put Azije; prije bi došlo do evakuacije postojećeg osoblja, stranih državljana. Uz neuvjerljiv zaplet prvih pola sata iritira i prikazom stanja u državi (sudeći po raspletu filma riječ je o Laosu ili Kambodži, malo je vjerojatno da bi se u Kini mogao dogoditi ovakakav scenarij). Država u kojoj se odvija radnja prikazana je kao zaostalo mjesto na kraju svijeta. Stanovnici točnije demostranti su razularena, sadistička rulja gladna američke krvi. Nakon prvih pola sata gledatelj očekuje još jedan "mi smo dobri i civilizirani a ovi drugi su divlji i zli". Međutim kako film odmiče redatelj razloge za takav prikaz pronašao je na posve neočekivanom mjestu.




Iako je "No Escape" dramatična priča o preživljavanju obične obitelji u teškim, ekstremnim uvjetima teško se prisjetiti filma odnosno redatelja koji na direktan i jasan način detektira uzroke nestabilnosti i sukoba diljem svijeta. Razlog krvavih sukoba usred kojih se našla obitelj Dwyer pokušaj je zapadnih zemalja da preuzmu kontrolu nad prirodnim bogatstvima. U konkretnom slučaju riječ je o vodi. Priča koja je aktualna stoljećima (nekada nisu postojale korporacije nego su države postajale kolonije), često se ponavlja bez obzira da li je riječ o nafti, vodi, začinima ili nekom drugom bogatstvu. Osvajaju se teritoriji, destabiliziraju vlasti sve u cilju bogaćenja bogatih. U trenutku kada gledatelj saznaje razloge sukoba dionice filma bitno rastu. Nasilje i brutalnost prosvjednika ne može se opravdati, ali priča dobija drugačiju dimenziju kada znamo razlog sukoba. Redatelj sugerira da je bijes i ludilo pobunjenih posljedica je dubokih frustracija i teškog života. Razlozi takvog stanja, između ostalog, leže i u aktivnostima velikih korporacija i krupnog kapitala. Redatelj je posebno ciničan u finalu filma kada američka obitelj spas pronalazi u Vijetnamu.
Film sadrži nekoliko napetih scena u kojima nas redatelj, nažalost, gnjavi pretjeranim korištenjem slow motiona. Potpuno nepotrebno; scene u kojima Dowle koristi slow motion dovoljno su dramatične i napete. Glumačku ekipu predvodi Owen Wilson koji se solidno znašao u, za njega, netipičnoj ulozi. Jake Dwyer čovjek je koji mora zaštiti obitelj. Na sve moguće načine. Pierce Brosnan ponešto je preglumio lik Hammonda, ali bivši Bond dobar je izbor za važnu ulogu ostarjelog obavještajca Hammonda.
"No Escape" je projekt koji sadrži iznenađujuće snažan i provokativan podtekst. Borba za preživljavanje američke obitelji u paklu nasilnih promjena koji se odigravaju u zemlji Trećega svijeta zanimljivo je i intrigantno filmsko štivo.

OCJENA: 7


subota, 7. studenoga 2015.

SPECTRE




REDATELJ: Sam Mendes
GLAVNE ULOGE: Daniel Craig, Lea Seydoux, Monica Bellucci, Dave Bautista, Cristoph Waltz, Ralph Fiennes, Naomie Harris, Ben Whishaw
TRAJANJE: 148 minuta


Otkako je Daniel Craig preuzeo ulogu Jamesa Bonda serijal i njegov glavni junak našao se pred ogromnim, možda i najvećim izazovima. Kino blagajnama (većinom) gospodare skupi projekti u kojima glavnu riječ vode superjunaci, Ethan Hunt i Jason Bourne popunjavaju špijunske kino praznine. CGI i ostala specijalna čudesa te ogromni budžeti omogućili su redateljima akcijskih filmova da kreiraju scene koje su nekada bila rezervirane za Bonda (npr. serijal "Brzi i žestoki"). Međutim, 007 i ekipa prihvatili su bačenu rukavicu novoga doba i dostojno se nose s konkurencijom. Odlazak Piercea Brosnana odnosno dolazak Daniela Craiga donio je novi pristup liku slavnog špijuna. Craigov Bond je već u prvom filmu emotivno razotkriven, ranjen kao u niti jednom filmu serijala. "Casino Royale" je označio početak promjena u glumačkoj ekipi koje su dovršene s posljednjim minutama "Skyfalla". Raskoš, luksuz i glamur detalji su koji obilježavaju 007 serijal. Bond je sposoban konkurirati ogromnom novcu koji se ulaže u recentne blockbustere. "Skyfall" je postao film s najvećom zaradom u povijesti serijala i očekivalo se da se neće štedjeti na novom filmu serijala  Prema pisanju "Varietya" novi film o Jamesu Bondu koštao je nevjerojatnih 350 milijuna dolara (250 budžet filma, stotinjak milijuna potrošeno je za reklamnu kampanju). Obzirom na izvrsno otvaranje u Velikoj Britaniji "Spectre" bi mogao nadmašiti financijske rezultate "Skyfalla".





Početak filma vodi nas u Mexico City. Dan je Mrtvih na ulicama traje parada, Bond je u potrazi. Cilj je kriminalac i terorist Marco Sciarra (Alessandro Cremona). Bondovi šefovi ne znaju za operaciju u Meksiku, 007 je tamo kako bi ispunio želju poznatom licu. Sciarra je otkriven, zadatak izvršen ali tek tada počinje potraga za šefom moćne, sveprisutne kriminalne organizacije imenom SPECTRE...
Nakon mračnog "Skyfalla" (nastao, prema izjavama Sama Mendesa, pod utjecajem Batman trilogije Christophera Nolana) "Spectre" je u znatnoj mjeri sličniji filmovima serijala kada su agenta 007 tumačili Sean Connery i Roger Moore. U redu, Mendes nije u potpunosti ugasio mračne elemente ali u usporedbi s prethodnim filmom to su samo detalji. Radnja filma je internacionalizirana, Bond furiozno juri svijetom. Smjenjuju se Meksiko, Rim, London....Baš kao u davna bondovska vremena. Kombinacijom odnosno uzimanjem elemenata iz različitih perioda Bondovog filmskog života rezultira nizom referenci iz prethodnih filmova o agentu 007. Tajna organizacija Spectre spominje se u nekoliko filmova ("Samo dvaput se živi", "Dijamanti su vječni"....) tu su i podsjećanja na dane Rogera Moorea i Timothya Daltona. Mendes se naklonio starijim Bond naslovima ali je radnja povezana s prethodnim filmovima. Tijekom najavne špice imamo prilike vidjeti Silvu i Le Chiffrea negativce iz "Casino Royalea"i "Skyfalla". Redatelj sugerira kako je priča "Spectre" povezana s navedenim negativcima kao i za Bondovu "femme fatale" Vesper Lynd. Kada se spomene i Mr. White iz "Zrna utjehe" jasno je da za bolje razumijevanje filma vrijedi pogledati prethodna tri filma serijala. Silva, Le Chiffre i Mr.White su sitne ribe u usporedbi s novim Bondovim neprijateljem...





Vrhovna sveprisutna zločinačka organizacija Spectre prilagođena je današnjem vremenu. Dok je u ranijim filmovima organizacija bila moćna kriminalna organizacija te se ponekad koristila u kontekstu Hladnog rata (pokušaj izazivanja blokovskih sukoba) recentni film Spectru prikazuje kao glavu Novog svjetskog poretka. Spectre i vodstva najvećih svjetskih država sukobljavaju se oko nadzora i kontrole sigurnosnih sustava, sustava praćenja ljudi i informacija. Spectre je u prednosti ponajviše zbog birokratske tromosti, nemogućnosti dogovora vodećih svjetskih sila te slabosti u vlastitim redovima. Stvari pokušava spasiti čovjek, ljudski faktor. Mendes gura Bonda u prvi plan kako bi poslao poruku da je čovjek unatoč modernizaciji i tehnološkom napretku i dalje nezamjenjiv. Da, Bondu prijeti gubitak posla, preispituje se značenje 00 agenata u novom odnosu snaga kada i "dronovi mogu obaviti špijunski posao". "Spectre" poentira i stvara (meta)filmsku poveznicu između Bondovog značenja u borbi protiv Spectre i potrebe za snimanjem novih filmova o tajnom agentu kada znamo da posljednjih godina svijet spašavaju superjunaci. Zaključak? Bond je neophodan i britanskoj obavještajnoj službi ali i ljubiteljima filma. Razloga ima previše.





Mendes vrlo dobro tempira i dozira akcijske scene. Akcija je spektakularna (posebno uvodna scena u Meksiku i finale filma) prava bondovska, ali ne prelazi u fantastiku i histerično pretjerivanje kao u nekim filmovima serijala. "Spectre" je vizualno raskošan, Mendes se poigrava bojama, svjetlom i sjenama. Igra svjetla i sjene posebno je izražena u sceni sastanka Spectre kada vizualnost naglašava tajnovitost trenutka i pojačava napetost. Najslabija karika "Spectre" krije se u scenariju odnosno gomilanju likova od kojih su neki olako i prebrzo potrošeni a neki slabije napisani. Hinx je izuzetno dojmljiv i upečatljiv negativac ali brzo nestaje iz filma. Doduše postoji mogućnost da se Hinx pojavi u nekom od budućih filmova serijala obzirom da nije nemoguće da je preživio. Minusi svakako idu i naslovnoj pjesmi. Sam Smith i "Writings's On The Wall" jedna je od najslabijih uvodnih pjesama u povijesti serijala. Prikladnija za ljubavno-tinejdžersku dramu nego za 24 pustolovinu Jamesa Bonda.
"Spectre" ima jaku i zanimljivu glumačku postavu. Monica Bellucci je tamo gdje je davno trebala biti, Naomie Harris šarmantna je i zarazno simpatična u ulozi Moneypenny, Lea Seydoux izvlači najbolje iz lika Madeleine Swann. Craig je relaksiraniji i ležerniji, Bautista moćan u ulozi Hinxa. Ulogu glavnog negativca preuzeo je Cristoph Waltz. Waltz je dobro odradio posao, ali teško se oteti dojmu da je austrijski glumac pomalo rezerviran i glumi "pod ručnom".
Mendes uspješno zaokružuje priču o Craigovom Bondu. Craig ima ugovor za još jedan film ali je najavio da bi želio završiti priču. Film je (ako je uistinu posljednji Craigov nastup) odlazak sa stilom. "Spectre" uspješno spaja tradiciju filmova o Jamesu Bondu i izazove novoga doba koji se nalaze pred agentom 007.

OCJENA: 8




srijeda, 4. studenoga 2015.

ŠIFRA U.N.C.L.E.




REDATELJ: Guy Ritchie
GLAVNE ULOGE: Alicia Viklander, Henry Cavil, Arnie Hammer, Hugh Grant
TRAJANJE: 116 minuta
NAZIV ORIGINALA: The Man from U.N.C.L.E.

"Ovo nije ruski način." - Ilja Kurjakin

Nakon sitnih i krupnih kriminalaca te Sherlocka Holmesa Guy Ritchie odlučio je redateljski talent posvetiti špijunima. "Šifra U.N.C.L.E." inspiriran je televizijskom serijom koje je emitirana šezdesetih godina dvadesetoga stoljeća. Prema pisanjima nekoliko filmskih internetskih portala prebacivanje serije na film dugogodišnja je redateljeva želja koju je zbog zauzetosti drugim projektima morao odgađati. No nakon godina čekanja film je konačno snimljen i prikazan u godini kada filmske špijunske tematike ne nedostaje. "Špijunka", "Nemoguća misija: Odmetnuti" i "Kingsman: Tajna služba" (od navedenih projekt najsličniji Ritchiejevom filmu) ostvarili su bolje komercijalne rezultate od "Šifre U.N.C.L.E. no to je samo potvrda da zarada na kino blagajnama ne odgovara uvijek vrijednosti filma. Ritchiejev film je superiorniji ili barem jednako značajan kao spomenuti naslovi.





Priča filma vraća nas u doba Hladnog rata. Napoleon Solo (Henry Cavill) i Ilja Kurjakin su vrhunski profesionalci, najbolji u poslu. Nalaze se na suprotnim stranama; Solo je američki tajni agent dok je Kurjakin Rus. Spletom okolnosti suparnici postaju saveznici. Zadatak je pronaći znanstvenika Uda Telera, bivšeg zaposlenika Trećeg Reicha koji je pronašao formulu koja omogućuje bržu i jednostavniju proizvodnju atomske bombe. Udo je navodno prisliljen raditi za kriminalnu organizaciju povezano s nacistima. Solo i Kurjakin kreću u potragu, a jedina osoba koja ih može dovesti do znanstvenika je lijepa Gaby (Alicia Viklander)...
Ako se prisjetimo izreke koja kaže da se povijest ponavlja onda snimanje filma koji temetizira Hladni rat u vremenu kada su politički odnosi između Rusije i SAD prilično napeti uopće nije loša ideja. Interesi velesila se, u većoj ili manjoj mjeri, sukobljavaju (srećom samo verbalno i obavještajno) na više kontinenata. Vremena su se promijenila, ali zapravo se ništa promijenilo nije. Dobra vijest je da Richieja ne zanima sadašnjost, privlačenje gledatelja u kino dvorane povezivanjem Hladnog rata s recentnim događajima. Redatelj prije svega želi zabaviti sebe i gledatelje, radnja se događa u vremnu kada je prikazivana serija. Film rekonstruira prošlost na uvjerljiv i vrlo zabavan način. Kostimografija i scenografija vjerno oslikavaju hladnoratovsko doba (radnja se odvija, između ostalih, u Berlinu i Rimu), a posebno treba istaknuti vozni park. Tijekom filma posebno za vrijeme automobilskih potjera možemo prepoznati Moskvitcha, Fiat 1300, Trabanta, a tu je i Vespa. Duh prošlih vremena pušten je iz Ritchijeve filmske radionice.




Odabir Henrya Cavilla i Armieja Hammera za glavne uloge bilo je, kada je u pitanju pisac ovih redaka, iznenađenje. Bez obzira na budžet Ritchie može dobiti većinu hollywoodskih zvijezda ("Snatch" je najbolji dokaz) no izbor je pao na Supermana i Usamljenog zaštitnika. Bilo je vrlo upitno kako će se Hammer i Cavill snaći u Ritchijevim akcijsko-verbalnim vratolomijama. Razloga za brigu ipak nije trebalo biti; interakcija između Napoleona i Kurjakova je izvrsna, glumci su raspoloženi za nadigravanje. Iako se Kurjenko i Solo nalaze na suprotnim stranama nisu potpuno različiti; oni su najbolji u poslu, ali opterećeni prošlošću. Solo je bivši kriminalac prisiljen raditi za CIA, uglađeniji, elokventniji i smireniji od partnera. Kurjakov ima čisti dosje, ali obiteljska prošlost njegovo je breme. Psihotičan, šutljiv i efikasan jednako je zanimljiv kao i njegov slučajni partner. Osebujnim pripadnicima tajnih službi pridružuje se i lijepa Gaby (vrlo dobra Alicia Viklander, izgledom podsjeća na Penelope Cruz) koja u cijelu priču unosi dodatnu dozu šarma i razigranosti. Alicia i Hammer protagonisti su sjajne scene upoznavanja i zavođenja koju prati Solomon Burke i njegova pjesma "Cry to me". Tarantinovski, perfektno spojena scena i pjesma. Da, "Šifra U.N.C.L.E." ima vrlo dobar soundtrack.





Režija je, očekivano, stilizirana; prepoznatljiv je Richijev rukopis. Film je nabijen akcijskim scenama, pucnjavom, automobilskim jurnjavama. Akcijske minute su vrlo dobro tempirane, diktiraju visoki ritam filma.
Richijev film ispunjen je duhovitim trenucima. Od simpatičnih, benignih pošalica do sarkastičnih podbadanja između Sola i Ilje koja nam približavaju i objašnjavaju glavne junake. Iako je riječ o akcijsko-špijunsko komediji Ritchie nije propustio ubaciti poneku ozbiljniju minutu. Najupečatljivije je predstavljanje preživjelog nacista Rudija (Sylvester Groth) kao čovjeka kojemu je vojni sukob prilika da postane gospodar boli i patnje. No, Rudi je brzo eliminiran. Na pravi tarantinovski način uz ciničan Napoleonov komentar.
"Šifra U.N.C.L.E." šarmantan je i zabavan projekt dostojan redateljskog ugleda Guya Ritchieja. Završetak filma sugerira nastavak. Nadam(o) se realizaciji...


OCJENA: 8





nedjelja, 1. studenoga 2015.

CRNA MISA




REDATELJ: Scott Cooper
GLAVNE ULOGE: Johnny Depp, Joel Edgerton, Benedict Cumberbatch, Peter Sarsgaard, Kevin Bacon
TRAJANJE: 120 minuta
NAZIV ORIGINALA: Black Mass

"Ako nitko nije vidio, nije se dogodilo" - James "Whitey" Bulger


"Neprijatelj mojega neprijatelja moj je prijatelj" - kaže stara, često istinita izreka. Upravo tako razmišljao je James "Whitey" Bulger, Irac sa stalnim boravištem u SAD. Whitey je svojedobno bio "kralj podzemlja" u Bostonu. Bulger nije ni prvi ni zadnji koji je postao gangsterski šef nekog kvarta, grada, pokrajine ili države. Razlika između Bulgera i većine ostalih mafijaških šefova leži u činjenici da  je Whitey gangstersku karijeru gradio uz pomoć agenata FBIa. Ne, nije riječ o mitu i korupciji; Bulger i agent John Connolly slopili su sporazum (upravo je Whitey inzistirao da je riječ o sporazumu iako je jasno da je kriminalac postao i ostao policijski doušnik) prema kojem se Bulgeru toleriraju kriminalne aktivnosti (uz uvjet da nema ubojstava) a za uzvrat Connolly dobija informacije o talijanskoj mafiji.
Cijelu priču zabilježili su Dick Lehr i Gerard O'Neill u knjizi "Black Mass: The Unthold Story of an Unholy Aliance Between The FBI and Irish Mob" koja je poslužila kao predložak za snimanje filma.





"Crna misa" projekt je koji se dugo pripremao. Prvi izbor za glavnu ulogu bio je Guy Pearce, nakon njegovog odustajanja sramežljivo se spominjao Leonardo Di Caprio da bi konačni izbor postao Johnny Depp. Deppu, koji ima gangsterska filmska iskustva ("Gangsteri)", "Bijeli prah"), uloga "Whiteya" Bulgera bila je potrebna kako bi povratio samopouzdanje nakon nekoliko projekata u kojima ćemo glumca pamtiti prije svega po (pre)našmikanom licu ("U šumi", "Sjene tame"....). Depp nije razočarao. Iako je za transformaciju u Bulgera ponovno upotrebljena pristojna količina šminke ovoga puta to ima smisla. Glumac je pretvoren u kriminalca demonskog pogleda, nasilnika koji postaje gangsterski šef. Depp je dobar u glavnoj ulozi i može se reći da je njegova interpretacija najveća vrijednost "Crne mise".





Prema informacijama koje su se pojavile na internetu postoji trosatna verzija "Crne mise" koja nikada nije stigla do kino dvorana. Iako film sadrži nekoliko izvrsnih trenutaka (Bulgerov odgoj, razgovor o načinu pripreme hrane tijekom gangsterske večere....) teško se oteti dojmu da je Bulgerova životna priča znantno kompleksnija od radnje filma. Uz nevjerojatnu doušničku priču postoje i zanimljive Whiteyeve obiteljske veze. Puno je detalja priče koji su zaslužili više minuta. Velika je vjerojatnost da produžena verzija filma sadrži detalje koji bi detaljnije prikazali uzroke i posljedice slučaja Bulger.
Iako je "Crna misa" najavljena prvenstveno kao priča o Bulgeru film je bogat likovima od kojih su neki jednako zanimljivi kao i Whitey. To se posebno odnosi na agenta Connollya (još jedno dobro izdanje Joela Edgertona). Connolly je pokretač savezništva između FBI i Bulgera, čovjek rastrgan između lojalnosti prijatelju i posla. U filmu se spominje i medijsko-politički kontekst cijelog slučaja, ali vrlo sažeto.




"Crna misa" ambiciozan je projekt. Želi se što više približiti gangsterskim klasicima kao što su "Dobri momci". Međutim film je inferioran gangsterskim klasicima iz nekoliko razloga. Najvažniji je prikaz glavnog junaka. Veliki gangsterski filmovi popularnost, naklonost publike nisu dobili zbog glorificiranja kriminalaca. Njihova vrijednost, između ostalog, prepoznaje se u karakterizaciji likova, njihovim pravilima ponašanja koja su im dala ljudskost i empatiju gledatelja. Prisjetimo se Don Corleonea njegove brige za obitelj i odbijanja da se bavi trgovinom narkoticima, Carlita Brigantea i načina na koji vraća usluge ili Jamesa Conwaya kojemu je prva zapovijed da "nikad ne cinkaš prijatelje". Odanost i vjernost su teme koje možemo pronaći u svim velikim gangsterskim filmovima. Za razliku od navedenih likova Bulger je bio (ako je vjerovati filmu) običan nasilnik, uma sprženog od LSDa, čovjek koji ne vjeruje nikome, spreman "prijateljski" sprašiti metak u glavu najbližim suradnicima zbog banalne svađe.
Čak i u trenucima obiteljske tragedije Bulger reagira rabijantno, nasilno bez razumijevanja za osobu koja se nalazi u jednako teškoj situaciji. Bugerovo ponašanje često je iracionalno suprotno interesima njegove organizacije. Suradnja s FBi nije potez velikog kombinatora nego jedini način na koji je Whitey mogao postati kralj podzemlja. Znamo svi, drukeri, cinkeri i doušnici nisu omiljeno društvo običnim smrtnicima a kamoli kriminalcima.
"Crna misa" projekt je koji, unatoč jednoj od najboljih uloga u karijeri Johnnya Deppa,  nije ispunio očekivanja.

OCJENA: 7