subota, 28. veljače 2015.

ESCOBAR: PAKLENI RAJ




REDATELJ: Andrea Di Stefano
GLAVNE ULOGE: Benicio Del Toro, Josh Hutcherson, Claudia Traisac, Brady Corbet
TRAJANJE: 120 minuta

Nick (Josh Hutcherson) i njegov brat pronašli su komadić raja na Zemlji. More, sunce i predivna plaža. Oni su državljani Kanade, njihovo mjesto iz snova nalazi se u Kolumbiji. Jednoga dana Nick upoznaje djevojku svojih snova, lijepu Mariu (Claudia Traisac). Maria i Nick se zaljube, njihovoj sreći nema kraja. Maria upoznaje Nicka sa rodbinom i prijateljima; sve je više-manje normalno do trenutka kada dolazi red na ujaka. Njen ujak je neslužbeni gospodar Kolumbije, vođa Medelinskog narkokartela Pablo Escobar (Benicio Del Toro). Veliki gazda prihvaća Nicka kao člana obitelji, "rješava" probleme koje je Nick imao sa lokalnim nasilnicima. Međutim, kada Escobara počinju pritiskati problemi Nick počinje shvaćati da za gazdu ne postoje prijatelji.....




Životni put vođe Medellinskog narkokartela, nekada neslužbenog vladara Kolumbije, Pabla Escobara je idealna priča za snimanje filmova. Escobar je, zajedno sa suradnicima, "okrenuo" više od 30 milijardi dolara na trgovini kokainom. Krajem osamdesetih godina dvadesetoga stoljeća Escobar je bio na listi deset najbogatijih ljudi na svijetu. Kolumbija je bila igračka velikog gazde, premrežena korupcijom i opterećena ubojstvima koje su "odradili" Escobarovi ljudi. Bez obzira na brojna brutalna ubojstva Escobar je bio obožavan od siromašnijih građana Kolumbije, ponajviše stanovnika Medellina. Dio zarade odvajao je za gradnju stanova i škola za pripadnike najsiromašnijih slojeva društva. Escobarov život vrlo dobro je obrađen u dokumentarcima. "Pablo Escobar, angel o demonio", "King of Cocaine" i "Dva Escobara" i "The True Story of Killing Pablo" neki su od dokumentarnih filmova koji se bave biografijom pokojnog vođe kartela te stanjem društva u Kolumbiji tijekom njegove vladavine. Igrani filmovi nisu često koristili biografiju Pabla Escobara; u "Bijelom prahu" glumi ga Cliff Curtis dok se nekoliko godina govori o filmu radnog naslova "The Man Who Made It Snow", priči o Amerikancu koji se uspio ubaciti u vrh Medellinskog kartela. Film bi trebao režirati Antoine Fuqua a kao glavna uloga spominje se Jake Gyllenhaal. "Escobar: Paradise Lost" je film koji prikazuje Escobara u vremenu kada se njegovo carstvo počelo urušavati.





Film kombinira ljubavnu priču sa trilerom. Početak film, otprilike prva trećina prikazuje romansu između Nicka i Marie. Zaljubljeni, mladi i sretni. Čitav život je pred njima. Maria ima ujaka koji voli kontrolirati stvari i ljude. Escobar kontrolira sudstvo i policiju pa nije čudno da želi imati kontrolu nad vezom Nicka i Marie. Kako utjecaj Escobara na njihov život raste tako i Nick shvaća da se gotovo nemoguće istrgnuti iz Pablovog čeličnog zagrljaja te film polako postaje akcijski triler. Escobar zapošljava Nicka ali to je "ugovor s vragom"; veliki gazda polako ali sigurno uvlači mladog Kanađana u svijet iz kojega nema izlaza. U prvom dijelu filma Escobar je prikazan kao "pater familias", dobročinitelj koji se brine za siromašne i obespravljene. On je primjer ekscentričnog milijunaša (na svojem imanju ima zoološki vrt, automobil u kojem su ubijeni Bonnie i Clyde...) a njegova pomoć siromašnima je zapravo "peglanje" imidža i želje da javnost ima pozitivno mišljenje o njemu. Kada postaje izvjesno da mora u zatvor Escobar postaje beskrupulozan i nemilosrdan. U opasnosti je i Nick i njegova obitelj. Da, isti onaj Nick kojemu je Escobar govorio da ga "voli kao sina".




Redatelj je uspješno pomirio romantičnu priču i akcijski triler. Film je jednako zanimljiv u dijelovima kada prevladavaju romantične note kao i u akcijsko-trilerskim minutama. "Escobar: Paradise Lost" sadrži nekoliko fantastičnih scena koje sjajno prikazuju kontroverzu lika i djela Pabla Escobara (npr: trenuci kada gazdini ljudi likvidiraju jednog člana kartela dok on čita poruku koju mu je ostavio maleni sin). Dominatna glumačka figura filma je Benicio Del Toro. Od prvog kadra može se vidjeti da je Del Toro ulogu odradio motiviran, sa željom da što uvjerljivije interpretira Pabla Escobara. Benicio Del Toro odnosno njegov Escobar jednako je uvjerljiv kao obiteljski čovjeki i kao nemilosrdni nalogodavac ubojstava. Sjajna uloga velikog glumca. Dobar je i Josh Hutcherson koji je nakon Katniss Everdeen ponovo zaljubljen u krivu osobu.
Iako nije temeljen na istinitoj priči "Escobar: Paradise Lost" uvjerljiv je prikaz vremena u kojem je vladao Pablo Escobar. Tema je intrigantna i velika je vjerojatnost da ćete nakon pogledanog filma potražiti dokumentarne filmove navedene u tekstu....

OCJENA: 7



četvrtak, 26. veljače 2015.

GODINA NASILJA




REDATELJ: J.C. Chandor
GLAVNE ULOGE: Oscar Isaac, Jessica Chastain, David Oyelowo, Albert Brooks
TRAJANJE: 121 minuta
NAZIV ORIGINALA: A Most Violent Year

Abel Morales (Oscar Isaac) je pred realizacijom životnog projekta. Upravo je uplatio predujam za kupnju zemljišta u Brooklynu. Zemljište bi tvrtki koju vode Abel i njegova žena Anna (Jessica Chastain) značilo povećanje posla te omogućilo skladištenje koje bi Moralesu donijelo prednost pred konkurentskim tvrtkama. Rok za kompletnu isplatu je trideset dana. Iako je dogovorio najveći posao u karijeri Abel ne spava mirno; cisterne njegove tvrtke (Morales se bavi transportom i distribucijom goriva) postaju mete pljačkaša. Kako dani prolaze napadi odnosno krađe su sve učestalije. Moralesu probleme stvara i Lawrence (David Oyelowo), pomoćnik okružnog tužitelja koji istražuje poslove Moralesove tvrtke. Novi splet okolnosti dovodi Abel i Annie u probleme koji prijete uništenjem ne samo njihovog poslovanja nego i privatnog života....



"Godina nasilja" treći je projekt redatelja i scenarista J.C. Chandora. Chandor je započeo redateljsku karijeru 2011 godine filmom "Crni ponedjeljak" (Margin call) u kojem je u podršku sjajne glumačke ekipe (Jeremy Irons, Kevin Spacey, Stanley Tucci...) prikazao uzroke i početak ekonomske krize u SADu koja se kasnije proširila i na ostatak svijeta. "Crni ponedjeljak" je još uvijek jedan od rijetkih filmova koji je na zanimljiv i direktan način tematizirao početak svjetske ekonomske krize. Godine 2013 Chandor snimo "Sve je izgubljeno" dramu o preživljanju čovjeka. Glavni junak filma (sjajni Robert Redford) suočen je sa borbom za opstanak nakon nesreće na otvorenom moru. Redatelj je kroz nesreću i borbu za život suočio glavnog i jedinog lika u filmu (ali i gledatelje) sa prolaznosti života i snagom prirode. Vrijednosti Chandorovih filmova su snažne glumačke izvedbe i priče, teme koje odudaraju od uobičajne kino ponude. Takav slučaj je i sa "Godinom nasilja"





Radnja filma smještena je u 1981 godinu koja je prema statistikama bila godina sa najvećom stopom kriminala u povijesti New Yorka. Distributeri u najavama filma ističu navedeni podatak pa gledatelj može steći pogrešna očekivanja. Ne, "Godina nasilja" nije film koji obiluje akcijskim scenama i ako su očekivanja takva moguće je i veliko razočaranje. Međutim, ako želite pogledati kriminalističku dramu sa izvrsnim glumačkim izvedbama, intrigantnom pričom (uz znatno manje nasilja nego što naslov sugerira) i izvrsnom karakterizacijom glavnog lika onda je "Godina nasilja" pravi izbor.
Glavni lik filma, Abel Morales igra kontra svih rezona. U vremenu kada je stopa kriminaliteta rekordno visoka (porast nezakonitih radnji Abel osjeća i na svojem poslovanju) on pokušava obraniti i sačuvati obitelj i posao. Morales je, zajedno sa suprugom, vlasnik tvrtke koju je kupio od ženinog oca. Kriminalca po zanimanju. Njegova egzistencija dolazi u pitanje, nalazi se u najkritičnijim trenucima svojeg života ali ne odustaje od svoje namjere da probleme riješi na što mirniji način. Morales je iskusan igrač; iako je u ogromnim problemima zadržava hladan, pokeraški izraz lica. Ne smije izgubiti kontrolu jer onoga trenutka kada morski psi nanjuše krv (otkriju razmjere problema) igra je završena. Izgubljena. Krizne životne situacije otkrivaju obiteljske tajne. Tako je i u slučaju obitelji Morales; jedini puta kada vidimo Abela da gubi živce je kada mu supruga otkriva tajnu. Obitelj je najvažnija i Abelova reakcija to potvrđuje.





Redatelj je izvrsno pogodio sa ugođajem, atmosferom filma koja "pojačava" događanja u filmu. Zatvoreni prostori u kojima se odigrava radnja su tamni, teški odražavaju tjeskobu i naglašavaju dvije stvari; situaciju u kojoj se nalazi Morales te stanje društva koje izjeda korupcija i kriminal. Dijalozi su konkretni i pametno napisani ali je problem filma njihova dužina koja u nekim dijelovima razbija ritam cjeline. Odabir glumaca je savršen. Oscar Isaac i Jessica Chastain nose film, Isaac je u prvom planu i njegove minijature su izvrsne. Kako minute filma odmiču tako i njegova filmska supruga Jessica Chastain dobiva sve više prostora te se izvrsno nadopunjuje sa Isaacom. Treba spomenuti i efektne epizodne uloge Alberta Brooksa i Davida Oyelowoa. Glumačke izvedbe su najveća snaga "Godine nasilja".




Kao što je navedeno u tekstu, "Godina nasilja" nije film nabijen nasilnim scenama. No, to ne znači da nasilja u filmu nema. U samo nekoliko scena redatelj je prikazao i pokazao krizne situacije i vrijeme kada je kriminal svakodnevica djeluju na običnog čovjeka. Javlja se destrukcija prema okolini (zbog preživljavanja, nezakonitog bogaćenja....) ali i prema samome sebi. Reakcije ljudi u teškim i nasilnim vremenima su različite. Abel Morales nastoji pronaći rješenje u kriznoj situaciji. Njegova "igra kontra svih oklada"  jedan je od razloga zašto pogledati "Godinu nasilja".

OCJENA: 8





ponedjeljak, 23. veljače 2015.

OSCAR 2015 - DOBITNICI




NAJBOLJI FILM: Birdman
NAJBOLJI REDATELJ: Alejandro Gonzalez Inarritu / Birdman
GLAVNA MUŠKA ULOGA: Eddie Redmayne / Teorija svega
GLAVNA ŽENSKE ULOGA: Julianne Moore / Zauvijek Alice
SPOREDNA MUŠKA ULOGA: JK Simmons /Whiplash
SPOREDNA ŽENSKE ULOGA: Patricia Arquette/ Odrastanje
STRANI FILM: Ida /Pawel Pawlikowski
ANIMIRANI FILM:Don Hall, Chris Williams i Roy Conli/Ekipa za 6
ORIGINALNI SCENARIJ: Birdman
ADAPTIRANI SCENARIJ: Graham Moore /Igra oponašanja



SCENOGRAFIJA:Adam Stockhausen, Anna Pinnock /Hotel Grand Budapest
KOSTIMOGRAFIJA: Milena Canonero/Hotel Grand Budapest
MONTAŽA: Tom Cross /Whiplash
VIZUALNI EFEKTI:Paul Franklin, Andrew Lockley, Ian Hunter i Scott Fisher / Interstellar
GLAZBA: Alexander Desplat/ Hotel Grand Budapest
DOKUMENTARNI FILM:Laura Poitras, Mathilde Bonnefoy i Dirk Wilutzky / Citizen 4
ORIGINALNA PJESMA:Glory /John Legend i Common iz filma "Selma"
ZVUK: Craig Mann, Ben Wilkins i Thomas Curley/ Whiplash
FOTOGRAFIJA:Emmanuel Lubezki/Birdman
ŠMINKA: Frances Hannon i Mark Coulier / Hotel Grand Budapest
MONTAŽA ZVUKA: Bub Asman, Alan Robert Murray/ Snajperist

subota, 21. veljače 2015.

HOTEL GRAND BUDAPEST




REDATELJ: Wes Anderson
GLAVNE ULOGE: Ralph Fiennes, F.Murray Abraham, Adrien Brody, Jeff Goldblum, Harvey Keitel, Jude Law, Bill Murray, Edward Norton, Saoirse Ronan, Lea Sedoux, Tilda Swinton, Tony Revolori
TRAJANJE: 100 minuta


"Kada je u pitanju sudbina velikog bogatstva ljudska se pohlepa proširi kao otrov u krvotoku"

Dobrodošli u Zubrawku. Zubrawka je srednjeuropska država u koju je doputovao (vjerojatno u potrazi za inspiracijom, dobrom pričom) mladi pisac (Jude Law). Pisac se smjestio u stari, tradicijom bogati ali pomalo zapušteni Grand Budapest hotel. Lutajući hotelom pisac upoznaje vlasnika Mustafu (Franklin Murray Abraham). Mustafa poziva pisca na večeru i tijekom večeri započinje svoju priču. Njegova životna priča je povezana sa pričom Grand Budapest hotela i njegovim mentorom bivšim šefom recepcije gospodinom Gustavom (Ralph Fiennes)....




Nakon niza filmova ("Rushmore", "Kraljevstvo izlazećeg mjeseca", "Obitelj čudaka"...) kojima je "kupio" pažnju filmofila diljem svijeta, Wes Anderson je novim filmom osvojio i naklonost članova Akademije. "Hotel Grand Budapest" je (uz "Birdmana") film sa najviše nominacija na ovogodišnjoj dodjeli "Oscara". Nominacije su "pogurale" i vrlo dobar rezultat na kino blagajnama ; zarada filma u svjetskim kinima prešla je 170 milijuna dolara što je za ovakav projekt izvrstan rezultat. Redatelj je okupio sjajnu glumačku ekipu; Anderson podsjeća na Woodya Allena. Bez obzira na budžet filma odnosno honorar poznata glumačka imena željno očekuju redateljev poziv. Kao i u prethodnim filmovima Anderson vrlo sigurno dirigira orkestrom sjajnih glumačkih imena. Ako izuzmemo Fiennesa i mlađahnog Tonya Revolorija u ulogama učitelja Gustava i učenika Zeroa, ostali članovi glumačke ekipe odnosno njihovi likovi pojavljuju se u manjim, sporednim ulogama. Međutim, to nije bila smetnja da većina glumaca ostvari efektne i pamtljive uloge. Podjela uloga je izvrsna; glumci koji se pojavljuju u filmu su jednako otkačeni i(li) karizmatični kao i likovi koje tumače.




"Grand Budapest hotel" je još jedna potvrda originalnog Andersonovog redateljskog stila. Film je vizualno impresivan, pred gledateljem je rijetko viđen festival boja. Redatelj ponekad pretjeruje u količini boja odnosno njihovoj snazi, neke scene su kičaste i (pre)napadne, ali vizaulna razigranost i pretjerivanje izvrsno nadograđuju radnju i likove filma. Kadrovi su fokusirani na, za radnju filma, najvažniji detalj ili lik filma. Fotografija je kristalno čista, jasna te je "Hotel Grand Budapest" ugodan za gledanje, pravi praznik za oči. Mjesto radnje, država Zubrawka, je fiktivna izmišljena europska država. Međutim, Anderson je sjajno pogodio ugođaj i duh Srednje Europe te stvorio dojam kao da je riječ o Češkoj ili Slovačkoj. Likovi filma su ekscentrici, različith karaktera. Redatelj ih ismijava, stvara im probleme ali i suosjeća sa njima. Glavni meštar cijelog filma je Ralph Fiennes u ulozi gospodin Gustava. Iza njegove grube i ponekad nemilosrdne vanjštine (posebno kada se radi o poslu) krije se otkačen i dobroćudan tip koji želi pomoći svojem učeniku. Glumačko umijeće Ralpha Fiennesa nikada nije bilo sporno ali je ulogom u "Hotelu Grand Budapest" potvrdio da sjajno osjeća komediju. Uz Fiennesa i njegovog "padawanea" Zeroa (Tony Revolori) treba spomenuti sjajne epizode Tilde Swinton, Adriena Brodya, Harveya Keitela, Edwarda Nortona, Billa Murraya i ostalih osobenjaka, ekscentrika iz "Grand Budapest hotela". Lijepo je vidjeti i pomalo zaboravljenog Franklina Murraya Abrahama, sjajnog Salierija iz Formanovog "Amadeusa".



U prvom dijelu "Hotel Grand Budapest" je komedija koja se bavi (pomalo i ismijava) vječne ljudske temama (pohlepa, ljubav...). Međutim, kako minute filma odmiču Anderson, u većem ili manjem opsegu, spominje i ksenofobiju, ljudske slobode i barbarizam, samouništenje ljudske vrste. Bez obzira na ozbiljniji podtekst drugi dio filma ne gubi na duhovitosti. Anderson je vješto uklopio ozbiljnije teme u šarenu, zabavnu i duhovitu filmsku slikovnicu.
Uz spomenutu vizualnu raskoš film je obogaćen i sjajnom glazbom Alexandrea Desplata koji je ove godine nominiran za glazbu u dva filma (" Hotel Grand Budapest" i "Igra oponašanja").
Vizualno impresivan, šarmantan, zabavan i nostalgičan "Hotel Grand Budapest" je jedinstven filmski događaj. Wes Anderson nastavlja pisati svoju filmografiju originalnim rukopisom. Danas je takvih filmaša vrlo malo....

OCJENA: 9



utorak, 17. veljače 2015.

SKRIVENA MANA (INHERENT VICE)




REDATELJ: Paul Thomas Anderson
GLAVNE ULOGE: Joaquin Phoenix, Josh Brolin, Katherine Waterston, Eric Roberts, Joanna Newsom
TRAJANJE: 148 minuta


Paul Thomas Anderson se vratio. Jedan od najvažnijih redatelja današnjice ima novi film i (zasada) ne odustaje od svoje vizije. Andersona ne zanimaju kompjuterska čudesa, bučni i skupi "blockbusteri". Snaga njegovih filmova je u priči odnosno scenariju i sjajnim glumačkim izvedbama. Iako je nedavno napunio 44 godine redatelj je nanizao nekoliko izvrsnih filmova ("Kralj pornića", "Bit će krvi", "Magnolia", "Master"...) koji su ga svrstali u red najcjenjenijih redatelja. Filmovi P.T. Andersona dobitnici su mnogih nagrada te višestruko nominirani za nagradu "Oscar". "Skrivena mana" P.T. Andersona ekranizacija je istoimenog književnog predloška američkog pisca Thomasa Pynchona. Pynchona je, zadovoljan scenarijem kojega je napisao Anderson, pristao na realizaciju filma (film je prvo "prebacivanje" Pynchonove književnosti na filmsko platno). Dvadesetak milijuna predviđenih za realizaciju filma nije bila prepreka Andersonu da okupi vrlo zanimljivu glumačku ekipu. Obnovio je suradnju sa Joaquinom Phoenixom (nastupio u "Masteru"), dodao Benicia Del Tora, Josha Brolina, Owena Wilsona, Katherine Waterston i pomalo zaboravljenoga Erica Robertsa. Otkrivanje "Skrivene tajne" moglo je početi....





Godina je 1970. Larry "Doc" Sportello privatni je istražitelj. Sportello je, likom i djelom, prilično nekonvencionalan privatni detektiv; fizički izgleda kao da se upravo vratio sa Woodstocka, "ured" njegove "agencije" nalazi se u lokalnoj ambulanti a vrijeme između slučajeva (pa i tijekom istrage) Doc krati obilnim konzumiranjem opijata. Najćešće laganih droga i alkohola ali ako se ukaže prilika za nečim jačim i konkretnijim detektiv je neće odbiti. Njegova veza i "partner", lokalni detektiv Christian "Bigfoot" Bjornsen naziva ga "hipijevskim smećem". Jednoga dana u Sportellov život ponovo ulazi bivša ljubav Shasta Fay (Katerine Waterston). Shasta moli Sportella da pronađe njenog novog dečka, lokalnog bogataša, građevinara Michaela Wolfmanna. Doc odlučuje pomoći i započinje istragu koja vrlo brzo donosi probleme; Sportello je optužen za ubojstvo....




Postoje filmovi koji su pravi izazov kada se o njima želi napisati poneka rečenica. "Skrivena mana" nije izazov u smilslu teških, kontroverznih tema, nasilja ili provokativnih seksualnih scena. Međutim, nije lagan posao uhvatiti konce filma u kojem glavni junak nije siguran jesu li baš svi njegovi doživljaji odnosno percepcija stvarnosti uistinu realnost ili proizvod njegovog sustavnog i vrlo efikasnog uživanja u opijatima. Da, "Skrivena mana" podsjeća na "Velikog Lebowskog" u nekim detaljima i na "Strah i prezir u Las Vegasu" (samo u detaljima, "Skrivena mana" ne sadrži psihodelične eskapade kao u slučaju Raoula i dr. Gonza u Gilliamovom filmu). Za razliku od Dudea, "Doc" Sportello je ponešto ozbiljniji lik u filmu sa ozbiljnijom i vrlo kompliciranom radnjom. Anderson koristi film kako bi dočarao sedamdesete godine prošloga stoljeća. Nacija je podijeljena, Woodstock nije promijenio svijet, rat u Vijetnamu se nastavlja uz podršku predsjednika Nixona. Podjela između "hipijevske" i "Nixonove" Amerike jasno je vidljiva kroz likove Sportella i detektiva "Bigfoota" Bjornsena. Anderson kroz cijeli niz detalja (koji nisu uvijek bitni za Sportellovu istragu) pokazuje razvoj korporativne Amerike.




"Skrivena mana" je još jedan dokaz koliko je Anderson moćan i uvjerljiv u radu sa glumcima. Za svaku scenu redatelj uspijeva dobiti ono najbolje od glumačke ekipe. U redu, Anderson ne snima sa anonimcima, ali je u "Punch-Drunk Love" pokazao da Adam Sandler može ozbiljno glumiti. To nije mala stvar. Film se sastoji od niza efektnih, zabavnih dijaloga natopljenih crnim humorom. Međutim, upravo dužina dijaloga je jedan od problema filma. "Skrivena mana" ima vrlo kompliciranu priči, važni i(li) manje važni likovi se gomilaju i trajanje nekih razgovora bitno usporavaju i razbijaju ritam i dinamiku filma. Obzirom da je riječ o filmu koji traje nešto manje od 150 minuta gledatelj polako ali sigurno gubi strpljenje i zapravo mu postaje  svejedno kako će završiti Docova istraga. Samo da se priča privede kraju.




Film izgleda odlično, Anderson je (ponovo) odlično pogodio duh vremena. Kako fotografijom tako i kostimografijom. Glumačka ekipa je vrlo dobra; Joaquin Phoenix svakim novim pojavljivanjem potvrđuje svoju glumačku vrijednost, odlična je Katherine Waterston u ulozi Docove fatalne žene a treba spomenuti i pomalo zaboravljenog Erica Robertsa. Ljubitelji televizijske serije "Žica" prepoznat će u "Skrivenoj mani" starog znanca.
Kada se dim raziđe "Skrivena mana" je korektan film koji od gledatelja traži strpljenje. Međutim, standardi koje je Anderson postavio sa svojim prethodnih projektima nisu dostignuti. Film je nominiran za nagradu "Oscar" u kategorijama najboljeg adaptiranog scenarija i kostimografije.

OCJENA: 7


četvrtak, 12. veljače 2015.

SELMA



REDATELJICA: Ava Duvernay
GLAVNE ULOGE: David Oyelowo, Carmen Ejogo, Tim Roth, Tom Wilkinson, Giovani Ribisi, Oprah Winfrey
TRAJANJE: 128 minuta

"Nisam drugačiji od drugih ljudi. Želim dugo živjeti. Biti sretan."  -  Martin Luther King¸


Treću godinu zaredom u kategoriji najboljeg filma nominiran je film koji progovara o rasizmu. Nagrada je "Oscar", rasizam se odnosi na odnos prema Afroamerikancima u Americi. Seriju je otvorio Quentin Tarantino koji je svoju verziju "jednog od tri svjetska holokausta" ispričao u "Odbjeglom Djangu". Tarantino se, kao i u "Nemilosrdnim gadovima", nije previše obazirao na povijesna rekonstrukciju povijesnih događanja, stvorio je svoju priču, ali je vrlo uvjerljivo pokazao brutalnost robovlasnika i stradanje Afroamerikanaca. "Django" je Tarantinu donio drugog "Oscara" za scenarij a Chris Waltz je ponovo trijumfirao u ulozi pozitivnog Nijemca dr. Schultza. Prošle godine najboljim filmom proglašena je biografska drama "12 godina ropstva". Film je temeljen na priči Solomuna Northupa koji je otet i zadržan u višegodišnjem zatočeništvu zbog krive boje kože. Osim nagrade za najbolji film, "12 godina ropstva" osvojih je "zlatnog kipića" za scenarij (John Ridley) i najbolju žensku sporednu ulogu (Lupita Nyong'o). Ove godine nomininacije je izborila "Selma" film redateljice Ave DuVernay. Film je nominiran u dvije kategorije; najbolji film i pjesma. Čudan i neobičajan izbor; rijetko se događa da film koji je nominiran za najbolji film ne dobije priliku u glumačkim kategorijama, scenariju ili režiji. "Selma" je zakinuta u pojedinima kategorijama (glavna muška uloga), ali to nikako ne umanjuje činjenicu da je riječ o zanimljivom,emotivnom, dijelom i potresnom filmu koji prikazuje važan dio američke povijesti.




Za razliku od "12 godina ropstva" koji nas je odveo u davnu prošlost, "Selma" je film koji nas vraća tek pedesetak godina unazad. Početak filma prikazuje dodjelu Nobelove nagrade za mir 1964 godine. Dobitnik je Martin Luther King, svećenik i jedan od vodećih boraca za prava Afroamerikanaca. Redateljica je priču o Martinu Lutheru Kingu ispričala na sličan način kao što je Spielberg "progovorio" o Lincolnu. Lincolnov lik i djelo su prikazani kroz priču o ukidanju ropstva. Martin Luther King je glavni akter, pokretač događaja koji su "natjerali" američkog predsjednika Lyndona Johnsona da potpiše Zakon o glasačkom pravu. Martin Luther King je prikazan kao intelektualac, briljantni orator i vješt taktičar kada su u pitanju političke igre. Redateljica je puno pažnje posvetila Kingovim govorima koji su uistinu snažni i vrlo precizno razotkrivaju probleme te detektiraju krivce (završni govor filma). Privatni život nobelovca također je dotaknut; ponajviše kroz odnos sa suprugom Corretom (Carmen Ejogo). Očekivano, privatni život Martina Luthera Kinga nije bio najsretniji, napetosti u braku su posljedica njegove borbe. Zahtjevnu interpretaciju Martina Luthera Kinga izvrsno je odradio David Oyelowo. Glumac je izvrstan, posebno u dijelovima koji su iznimno važni za prikaz Kingove borbe i ideja. To se odnosi na govore (primjetna je i fizička sličnost, pogledati Kingove govore na youtubeu) i odnos sa predsjednikom Johnsonom. Da, Oyelowo je trebao naći mjesto među nominiranima za najboljeg glumca....




Redateljica je osim Kinga i protestnog marša (odnosno marševa) od Selme do Montgomerya izvrsno prikazala stanje američkog društva šezdesetih godina prošloga stoljeća i glavne političke protagoniste tog vremena. Predsjednik Johnson je imao puno problema; Vijetnamski rat je eskalirao a na unutarnjem planu jača aktivizam za prava Afroamerikanaca. Ubojstva i nemiri motivirani rasizmom su svakodnevica. Johnson je prikazan kao pravi političar; pragmatičan, bez suvišnih emocija učinit će ono šta smatra da je najbolje za njegov rejting. Njegova desna ruka je najdugovječniji šef FBIja J.Edgar Hoover (Dylan Baker) koji je i ovdje prikazan kao čovjek za prljave poslove. Dojmljiva je epizoda Tima Rotha u ulozi rasističkog, mržnjom natopljenog, guvernera Georgea Wallacea, čovjeka koji bi ukinio sva prava građanima krive boje kože iz vrlo jednostavnog razloga; "koliko god daš Crncima oni traže još". Treba spomenuti i Malcoma Xa čovjeka koji je imao slične ciljeve kao King, ali je do njih mislio doći drugačijim metodama. Navedene osobe redateljica je znalački "posložila", svakome je dala dovoljno minuta filma te prikazala njihovu ulogu u događajima koji su prethodili donošenju Zakona.



"Zašto predsjednik može poslati vojsku u Vijetnam a ne može u Selmu, država Alabama?" izjavio je jedan od vođe prvog, policijskom intervencijom razbijenog, marša. Da, "Selma" nije film ugodan za gledanje. On je, u dijelovima, nasilan i vrlo šokantan. Redateljica je vrlo izravna, eksplicitna u prikazu nasilja. Iako scene razbijanja prvog marša i ubojstva svećenika nisu lagano, lagodno filmsko iskustvo one su izvrsno režirane i potpuno opravdane. Posebno se to odnosi na brutalno policijsko iživljavanje nad ženama i starcima kod pokušaja prvog marša. Redateljica je, ponajprije uporabom slow motiona, detaljno i vrlo vjerno prikazala nasilje kako bi naglasila mržnju. Policijska intervencija prikazana u filmu nije obavljanje posla; ona je izraz nagomilane netrepeljivosti i rasizma. Sve uz odobravanje publike.....
Uz spomenutog Oyelowoa treba istaknuti i Toma Wilkinsona te Tima Rotha u ulozi predsjednika Johnsona i guvernera Georgea Wallacea. U jednoj od uloga pojavljuje se i Oprah Winfrey što je čisti marketing. Oprah je (slično kao i u "Batleru") inzistirala na ulozi u filmu (potpisana je kao producentica). Iako nije razočarala teško se oteti dojmu da je njena uloga rezultat njene važnosti u svijetu show businessa nego glumačkog umijeća. Treba spomenuti da su pojedine scene filma previše "zašećerene" i naginju patetici no one ne umanjuju vrijednost cjeline.
"Selma" je film koji govori o Martinu Lutheru Kingu i njegovoj borbi za prava Afroamerikanaca i protiv rasizma. Iako su događaji opisani u filmu povezani sa SADom tema je univerzalna; rasizam je bolest koja se, nažalost, može pronaći u svakom kutu zemaljske kugle.

OCJENA: 8



utorak, 10. veljače 2015.

EKIPA ZA 6 (BIG HERO 6)




REDATELJI: Don Hall, Chris Williams
GLASOVI: Scott Adsit, Ryan Potter, Damon Wayans Jr., James Cromwell, Jamie Chung
TRAJANJE: 102 minute


Hiro Hamada je četrnaestogodišnjak, talentirani dizajner robota. Vrlo rano ostao je bez roditelja i živi sa bratom Tadashijem. Hiro je inovator koji svoje ideje koristi u krive svrhe. Izrađuje robote koji mu služe za borbu protiv ekipe iz San Franskoya. Borbe i nisu toliki problem ali Hiro ulaže novac na robote. Klađenje je ilegalno i Hiro upada u nevolje. Spašava ga Tadashi te ga sutradan odvodi na posao. Tadashi je izumitelj i upoznaje brata sa svojim novim projektom. Riječ je Baymaxu, robotu "liječniku" koji je namijenjen za pomoć ljudima. Oduševljen viđenim, Hiro želi svoj talent iskoristiti za korisne stvari. Odlučuje polagati prijemni za školovanje gdje bi njegov znanstveni talent zasjao punim sjajem. Njegov prijemni prolazi senzacionalno; Hiro je ponudio izum koji je oduševio prisutne i osigurao školovanje. Savršena večer se pretvara u noćnu moru kada Hiro doživljava tragediju koja mu zauvijek mijenja život....




Nakon globalnog uspjeha Marvelovih igranih superjunaka reagirali su šefovi kompanije "Walt Disney". Inspiriran Marvelovim istoimenim stripom nastao je animirani projekt "Ekipa za 6".Budžet filma je iznosio 170 milijuna dolara i "Disney" je ponovo napravio dobar posao. Zarada u svjetskim kinima je prešla 500 milijuna dolara, cifra koja će u tjednima koji dolaze biti dodatno "podebljana". Nisu izostale nominacije za glavne filmske nagrade; "Ekipa za 6" je nominirana za "Zlatni Globus" i "Oscara". Redatelji su Don Hall i Chris Williams, zanimljivost je da "Disney" nije angažirao niti jedno glumačko ime sa hollywoodske "A" liste za glasove junaka filma. Nikakav problem, "Ekipa za 6" je zabava namijenjena svim uzrastima.





"Ekipa za 6" vrlo vješto i pametno kombinira ozbiljnije motive, laganije teme i humor. Zahtjevniji gledatelji mogu prepoznati poruke poput važnosti školovanja odnosno usmjeravanja talenta u korisne svrhe, kritiku korporacija i njihovog načina djelovanja i važnost školovanja. Nešto manje zahtjevni gledatelji uživati će u priči o prijateljstvu, ljubavi i solidarnosti. Oni najmlađi se mogu zabaviti uz fantastičnu animaciju, duhovite dosjetke i beskrajno simpatičnog i zabavnog Baymaxa. Baymax je robot koji je potpuno "ukrao" film; dobroćudan, uvijek na usluzi, u dijelovima filma nespretan, osvaja gledatelja na prvu. Bez obzira na dob.



Velika vrijednost "Ekipe za 6" je činjenica da su redatelji uspjeli snimiti priču o animiranim superjunacima (koji na početku izgledaju kao ekipa iz tv serije "Teorija velikog praska") koja i dalje sadrži prepoznatljiv Disneyev stil prepun humora i vizualnih atrakcija u kojem se priča i životne poruke i iskušenja ne zanemaruju. Radnja filma je nepredvidljiva, gledatelj teško može odgonetnuti u kojem smjeru odlaze doživljaji Hire i Baymaxa. Posebno zanimljivost filma su reference na brojne filmske naslove. "Ekipa za 6" nudi detalje iz raznih filmova (od "Osvetnika" do "Zvjezdanih vrata") a Baymaxova pravila ponašanja su vezana uz zakone robotike Isaaca Asimova.
"Ekipa za 6" je pametna, duhovita i vizualno impresivna animirana zabava za veliku i malu djecu. Očekujem(o) nastavke.

OCJENA: 8


subota, 7. veljače 2015.

UBIJTE GLASNIKA





REDATELJ: Michael Cuesta
GLAVNE ULOGE: Jeremy Renner, Ray Liotta, Robert Patrick, Oliver Platt, Rosemarie DeWitt
TRAJANJE: 112 minuta
NAZIV ORIGINALA: Kill The Messenger

"Neke su priče previše istinite da bi bile ispričane."

Gary Webb (Jeremy Renner) je novinar u "The San Jose Mercury News". Riječ o manjim, lokalnim novinama sa skromnom nakladom. Gary svakodnevno traži teme i probleme o kojima bi pisao. Međutim, najveću priču svojeg novinarskog života Gary nije pronašao; ona je pronašla njega. Gary je dobio poziv od lijepe Coral (Paz Vega) koja treba pomoć kako bi izbavila iz zatvora voljenog Rafaela (Aaron Farb). U zamjenu za pomoć Coral daje Garyu tajne dokumente Ministarstva obrane. Rafael je oslobođen, Garyeva istraga dovodi do puno veće "ribe". Riječ je o Danilu Blandonu (Yul Vazquez) koji priznaje sudjelovanje u velikom poslu; on je dio velike operacije koju je organizirala CIA. "Crna operacija" koja se odigravala tijekom osamdesetih u kojoj su djelatnici CIA-e organizirali uvoz i distribuciju kokaina u SADu. Webb objavljuje rezultate istrage, ali nakon objavljivanja počinje njegova borba za opstanak....



"Ubijte glasnika" temeljen je na dva književna predloška; istoimenoj knjizi Nicka Shoua i "Tamnom savezu" glavnog junaka filma Garya Webba. Uvod u film je direktan i, obzirom na temu filma, provokativan i ciničan. Gledamo predsjednike Cartera, Nixona i Reagana koji govore kako je trgovina drogom prijetnja nacionalnoj sigurnosti jednaka kao i terorizam i strane diktature. Nakon uvoda i upoznavanja sa Garyem Webbom kreće sat vremene punokrvnog novinarsko-političkog trilera. Afera čije je detalje objavio Webb je nevjerojatno slojevita, otvara mnoga pitanja ali i potvrđuje, razotkriva kontroverze vezane uz djelovanje CIAe. "Ubijte glasnika" nije film koji otkriva nešto novo; teme kojima se film bavi i ranije su obrađene u filmovima i knjigama, ali je činjenica da film vrlo direktno prikazuje stanje stvari. Financiranje stranih režima nije novost u djelovanju CIAe, ali u slučaju Nikaragve (afera se dogodila polovicom osamdesetih godina dvadesetoga stoljeća; desetak godina prije Webbovog otkrića) novac je došao od krijumčarenja i prodaje droge pripadnicima siromšnog sloja američkog društva. Film postavlja mnoga pitanja i vrlo jasno pokazuje kako elementi CIAe djeluju bez znanja Kongresa kao paralelna vlast. Sudstvo je prikazano kao nevisno, najčvršća karika američkog društva. Posebno je zanimljiv prikaz novinarske "solidarnosti" prema Webbu nakon šta krene njegova medijska diskreditacija.




Nakon prvih sat vremena fokus filma je, većim dijelom, usmjeren na raspad Webbova privatnog života. Raspad je posljedica njegovog novinarskog rada i ogromnog pritiska kojem je izložena Webb njegova obitelj. Film gubi na ritmu, nema tenziju kao u prvih sat vremena, ali i dalje je riječ o iznadprosječnom filmskom doživljaju. Iako je Webb za svoj rad dobio Pullitzerovu nagradu njegov obiteljski život i karijera su teško stradali nakon njegova otkrića. Webb je prikazan kao strastveni novinar, čovjek koji voli svoj posao. Redatelj nije propustio naznačiti da je Webb, kada je u pitanju istraga slučaja, neracionalan i previše emotivan. Međurim, teško je ostati "hladne glave" u okolnostima kakve su snašle Webba nakon objavljivanja priče....



Film ima nekoliko vrlo napetih i snažnih trenutaka. Dvije scene se posebno dojmljive, važne za film i cijelu priču o slučaju te podsjećaju na filmove slične tematike. Prvi je Webbov razgovor sa Fredom Weilom (Michael Sheen) koji se odvija ispred Bijele kuće i podsjeća na razgovor Kevina Costner i Donalda Sutherlanda u filmu JFK Olivera Stonea. Drugi je trenutak kada šef redakcije govori Webbu da je "na ledu" i da više neće objavljivati njegove tekstove. Scena koja pomalo podsjeća na film "Probuđenu savjest" u kojoj Al Pacino ne dobija pristanak od svojih šefova (koji su pod pritiskom korporacija) da objavi vijest koja mijenja percepciju i saznanja o duhanskoj industriji. Naravno, Jeremy Renner nije Pacino ali teško je ne primjetiti utjecaj Michaela Manna i Olivera Stonea na redatelja Michaela Cuesta.
Uloga Garya Webba je ponajbolja u karijeri Jeremya Rennera a treba spomenuti i vrlo dobre epizode Raya Liotte i Andya Garcije.
"Ubijte glasnika" je priča o usponu i padu novinara Garya Webba. Njegova priča je zanimljiva i prikazuje kako lovac na istinu postaje lovina te kako zavjera dobija dodatak teorije. Završetak filma nam otkriva konačnu sudbinu Garya Webba i obzirom na pritiske na Webba i njegov kraj te kasniju istragu slučaj opisan u "Ubijte glasnika" je sve samo ne teorija.

OCJENA: 8



četvrtak, 5. veljače 2015.

NESALOMLJIVI (UNBROKEN)

¸


REDATELJICA: Angelina Jolie
GLAVNE ULOGE: Jack'O Donnell, Takamasa Isihara, Jai Courtney, Domnhall Gleeson
TRAJANJE: 137 minuta

"Trenutak bola vrijedan je vječne slave"

Unatoč neuvjerljivom redateljskom prvijencu ("U zemlji krvi i meda") Angelina Jolie nije odustala od redateljske karijere. U idućih godinu dana gledat ćemo dva projekta koje Angelina režira a glavnu ulogu tumači njena lošija polovica Brad Pitt. Riječ je o filmovima "By the Sea" i "Africa". Prije navedenih naslova u kinima možemo pogledati "Nesalomljivi", projekt u kojem je redataljica okupila vrlo zanimljivu ekipu. Radnja filma je temeljena na istoimenom romanu Laure Hillenbrand koji opisuje nevjerojatnu životnu priču Louisa Zamperinija. Scenarij za film je pisalo četvero filmaša; braća Coen ("Fargo", "Millerovo raskrižje"), Richard LaGravenese ("Kralj ribara") i William Nicholson ("Gladijator"). Književni predložak prema kojem je snimljen film nema kompliciranu strukturu te je prilično nejasno zbog čega je angažiran toliki broj poznatih scenarista. Jedna od važnijih odluka filma bio je angažman Rogera Deakinsa, direktora fotografije koji je stalni suradnik braće Coen ("Fargo", "Nema zemlje za mrtvace", "Čovjek zvan hrabrost"....). Za ulogu Louisa Zamperinija izabran je engleski glumac Jack O'Connell glumac koji je oduševio ulogama u filmovima "Pravila preživljavanja" i "71". Za potrebe filma osigurano je oko 70 milijuna dolara i priča o Louisu Zamperiniju krenula je u realizaciju....



Životna priča Louisa Zamperinijua zainteresirala je Hollywood davnih pedesetih godina dvadesetog stoljeća. Tada se kao glavni glumac spominjao Tony Curtis. Realizacija je propala da bi se desetljićima kasnije pričalo da bi Zamperinija mogao glumiti Nicholas Cage. Međutim i taj pokušaj je propao, no treća je bila sreća i film je konačno snimljen. Zamperini je imao vrlo zanimljivu biografiju; rođen je u SAD-u, obitelj je podrijetlom iz Italije. Godine 1936 Zamperini je nastupio na Olimpijskim igrama u Berlinu u utrci na 5000 metara. Utrku je završio na osmom mjestu ali je istrčao najbrži posljednji krug. Njegov finiš je impresinirao i Adolfa Hitlera koji se susreo sa Zamperinijem. Godine 1943 Zamperini je član posade bombardera koji je srušen i Zamperini je, zajedno sa dvojicom preživjelih kolega, danima tražio spas. Spašen je iz oceana ali tu Zamperinijevim mukama nije kraj; spasitelji su bili vojnici japanske vojske. Zamperini je odveden u zarobljeništvo i tamo je ostao sve do kraja rata.




Iz navedenih detalja vidljivo je da je Zamperinijeva biografija toliko nevjerojatna i neobična da bi samo totalni redateljski antitalenat snimio nezanimljiv film. Redateljica nije razočarala ali niti oduševila; maštovitiji i(li) hrabriji filmaš bi, vrlo vjerojatno, film učinio provokativnijim i emotivnijim ali ne može se reći da je drugi redateljski posao Angeline Jolie negledljiv i nezanimljiv projekt. Početak filma kombinira detalje iz Zamperinijevog djetinjstva i vrlo dojmljive i efektne zračne borbe. Film je fokusiran na Zamperinijeve ratne dane a kroz niz flashbackova redateljica otkriva detalje iz njegova predratnog života. U dijelovima filma koji se odnose na Zamperinijeva ratna iskušenja, redateljica je glavnog junaka prikazala kao patnika, simbola ljudske izdržljivosti. Očekivan pristup obzirom da je Angelina Jolie cijelom projektu pristupila  bez previše rizika. Dojam jeda  takav pristup najviše "naštetio" glavnom glumcu. Jack O'Connell je pokazao da je glumac koji može i zna iznijeti različite uloge i psihofizička stanja. Većim dijelom "Neslomljivih" O'Connell je osuđen na patničko, bolno lice. No, i na takvom glumačku zadatku O'Connell je korektan.




"Nesalomljivi" sadrži previše minuta što cjelinu čini neujednačenom. Redateljica korektno bilježi događaje, ali vidljiva je neodlučnost kojem bi događaju posvetila najveću pažnju (pad aviona, zarobljeništvo...). Tijekom gledanja filma nemoguće se ne prisjetiti filmova koji djelomično  podsjećaju na "Nesalomljive". Teško je ne spomenuti vidljive i ozbiljne propuste na izgledu glavnog junaka ; njegovo lice i frizura u uvjetima japanskog zarobljeničkog logora su nevjerojatno postojani.
Izgled filma je fantastičan. Kadrovi su predivni, naglašavaju kontrast između prirodnih ljepota i ružnoće ratovanja. Uz pouzdanog O'Connella treba istaknuti i vrlo dobar nastup Takamasa Nisihare u ulozi Watanabea, sadističkog upravitelja zarobljeničkog logora.
"Neslomljivi" je nominiran za nagradu "Oscar" u tri kategorije. Riječ je o filmu koji nije oduševio, ali nije razočarao. Vrijedan je gledanja ponajviše zbog nevjerojatne Zamperinijeve životne priče i prelijepog izgleda.

OCJENA: 7


utorak, 3. veljače 2015.

SNAJPERIST




REDATELJ: Clint Eastwood
GLAVNE ULOGE: Bradley Cooper, Sienna Miller, Ben Ried, Elisa Robertson
TRAJANJE: 132 minute
NAZIV ORIGINALA: American Sniper

"Bolje gađam kada meta diše" - Chris Kyle

Početak filmske 2015 godine obilježio je novi projekt Clinta Eastwooda. Riječ je o filmu "Snajperist" snimljenom prema prema biografiji Chrisa Kylea. Kyle se u tridesetoj godini života pridružio SEAL-u, elitnoj američkoj vojnoj postrojbi. Nakon obuke Kyle odlazi u Irak gdje je tijekom služenja Bogu, Domovini i obitelji likvidirao više stotina ljudi (Pentagon je potvrdio 160 žrtava dok se neslužbena brojka penje na više od 250 eliminiranih "meta"). "Snajperist" je u mjesec dana prikazivanja zaradio više od 300 milijuna dolara (budžet oko 60 milijuna) i postao najisplativiji projekt u prebogatoj karijeri Clinta Eastwooda. Uz odličnu zaradu film je nominiran za nagradu "Oscar" u šest kategorija (uključujući i kategorije najbolji film i najbolja muška glavna uloga). Ubrzo nakon premijere krenule su i reakcije publike i kritike. Američka ali i domaća filmska javnost podijeljenja je oko filma;  jedni tvrde (uključujući i Eastwooda) da je "Snajperist" "antiratni film", drugi ga napadaju tvrdeći da je riječ o američkoj propagandi i "instant proizvodnji lažnih heroja". Često se događa da je, kod oštro podijeljenih i polariziranih mišljenja, istina negdje u sredini. No, u slučaju "Snajperiste" sredinu je teško pronaći; "Snajperist" je jednostran film kojemu je jedan od najvažnijih ciljeva da promovira Chrisa Kylea u heroja.




Chris Kyle rođen je u mjestu Odessa, država Teksas. U uvodnim minutama filma (nakon prikaza prve Kyleove žrtve) imamo prilike vidjeti malenog Kylea koji sluša očeve mudrosti. Dijelovi filma koji se odnose na Kyleovo djetinjstvo i brak donekle funkcioniraju. Eastwood prikazuje kako su naši svjetonazori dobrim dijelom određeni u djetinjstvu. Kyleov životni moto "Bog, Domovina, obitelj" vuče korijene iz njegovog odgoja. Kyle je od samog djetinjstva prikazan kao čovjek snažnih uvjerenja, on je jedan od onih koji ne odustaju.
Chrisov brak sa Tayom obilježen je njegovim odlascima na teren, u nesigurnost Iraka. Svaki novi odlazak je sve teži i rizičniji te Kyle počinje pokazivati znakove psihofizičke nestabilnosti. Iako je teško odrediti koliko su likvidacije ostavile traga na Kyleovoj psihi (višestruko odlikovani snajperist je isticao da "je spreman stati pred Boga jer ima čistu savjest" te "ne žali zbog povučenog okidača, žali samo za ljudima koje nije mogao spasiti") dijelovi filma u kojima se sugeriraju Kyleovi problemi nakon dolaska sa ratišta režirani su nenametljivo i vrlo sugestivno. Kyle je prekinuo vojnu karijeru (mada se nije odrekao oružja) kako bi spasio brak. Vjerojatno nije očekivao da će ubrzo nakon odlaska iz vojske, uistinu stati pred Boga.....



Eastwoodu je Chris Kyle idealan za promicanje svjetonazora odnosno političkih uvjerenja. Kyleova mantra "Domovina, Bog i obitelj" je muzika za Clintove republikanske uši. Takav pristup nije ništa novo i neobično, promicanje ideja i uvjerenja kroz neko umjetničko djelo je legitiman čin i daje filmu autorski pečat. Međutim, takav pristup (posebno kada je riječ o tematici kojom se bavi "Snajperist") ipak zahtijeva određenu dozu autorove objektivnosti. Redatelj je čitav film "upregnuo" kako bi Chrisa Kylea prikazao herojem, legendom pa i uzorom novih generacija. U poplavi superjunaka nemilosrdni snajperist se nameće kao junak američke vojske, jedan od onih koji čuvaju bližnje i poredak. Kako bi promovirao junaka Eastwood se, između ostalog, poslužio ne stereotipnim nego zastrašujućim prikazom Iračana. U filmu ne postoji pozitivan lik koji dolazi sa iračke strane (možda tek otac nesretnog dječaka, ali njemu je posvećeno tek nekoliko minuta filma). Čitav narod, muškarci žene i djeca su prikazani kao potencijalna opasnost, teroristi i "divljaci" kako ih Kyle i njegovi suborci nazivaju. U redu, ratna retorika je žestoka i ne očekuje se da vojnici imaju respekta prema neprijatelju, ali u slučaju "Snajperista" vojnički naziv u potpunosti odgovara redateljevom prikazu Iračana. Teško je zanemariti propagandnu i manipulativnu crtu "Snajperista"; ako snimimo film u kojem su žene i djeca prikazani kao teroristi onda i vijesti o civilnim žrtvama više neće biti toliko šokantne.  Eastwood je nakon "J.Edgara" drugi puta otupio svoju filmašku oštricu zbog političko-marketinških razloga.




Kako bi se naglasilo herojstvo glavnog lika u film sadrži (vjerojatno izmišljen) podzaplet u kojem se Kyle sukobljava sa iračkim snajperistom. Obračun koji podsjeća na još jedan "snajperski", ratni film. Riječ je o "Neprijatelju pred vratima" u kojem je prikazano nadmudrivanja ruskog snajperista Vasilija Zajceva (Jude Law) i njemačkog aristokrata Koniga (Ed Harris). Obračun se događa tijekom bitke za Staljingrad i treba istaknuti segment u kojem je "Neprijatelj pred vratima" superiorniji i zanimljivi od "Snajperista". Da, Vasilij Zajcev je također ubojica, borac protiv fašizma mnogi njemački vojnici i oficiri su, njegovom zaslugom, zauvijek ostali ali redatelj Jean-Jacques Annaud nije propustio pokazati svu nakaradnost Staljinova režima. Naravno nemoguće je izjednačavati Staljinovu Rusiju odnosno Sovjetski Savez sa današnjom Amerikom ali za rat je potrebno dvoje. Redatelj "Snajperista" šuti o bilo kakvoj odgovornosti Amerike za sukob u kojem je jedan od aktera Chris Kyle. Možemo vidjeti tek poneki antiratni detalj (pismo koje majka čita na grobu, Tayine molbe upućene Chrisu da se ne vraća u Irak) koji (pre)brzo nestaju.



Treću godinu zaredom Bradley Cooper je nominiran za Oscara. Cooper je potpuno zasluženo nominiran; fizički je vrlo sličan Kyleu te je vrlo uvjerljiv u zahtjevnim scenama (dječak sa raketnim bacačem). Akcijske scene su vrlo realistične, brutalne u nekim dijelovima i šokantne. Clint nikada nije imao problema sa uvjerljivim prikazom nasilja.
"Snajperist" je pogodio komercijalnu, ali je promašio kreativnu metu. Riječ je o filmu koji glorificira čovjeka kojem je ratno stanje izvrsna prilika da ostvari svoje životne ambicije. Ubijanje neprijatelja i "neprijatelja".

OCJENA: 6