petak, 28. ožujka 2014.

SNOWPIERCER





REDATELJ: Joon-Ho Boong
GLAVNE ULOGE: Chris Evans, Tilda Swinton, John Hurt, Jamie Bell
TRAJANJE: 121 minuta

"Vlak je svijet, mi smo čovječanstvo" - Wilford

Godina je 2031. Kako bi smanjio globalno zagrijavanje čovjek je u atmosferu poslao tvar nazvanu CW7. Globalno zagrijavanje je zaustavljeno, ali je CW7 uzrokovao radikalno spuštanje temperature te je na Zemlji ponovo zavladalo ledeno doba. Rijetki preživjeli nalaze se u vlaku, svojevrsnom perpetuum mobileu koji neprekidno putuje smrznutim planetom. Vlak je osmislio bogati industrijalac imenom Wilford (Ed Harris). Ljudi su podijeljeni u klase; u stražnjem dijelu vlaka žive najsiromašniji dok je prednjem dijelu povlaštena klasa koju predvodi Wilford. Uskoro izbija pobuna obespravljenih koju predvodi Curtis (Chris Evans)....




"Snowpiercer" je film snimljen na temelju stripa imenom "Le Transpernceige" autora Jean-Marc Rocheetea, Jacquesa Loba i Benjamina Legranda. Za redatelja filma je odabran južnokorejski redatelj Joon Ho-Boong. Odabir Ho-Boonga za redatelja ovog tematski zahtjevnog projekta nije nikakvo iznenađenje. Redatelj u svojoj filmografiji ima naslove kao što su "Domaćin", "Sjećanje na umorstvo" i "Madeo". No, bez obzira na intrigantnost teme i vrlo zanimljivu glumačko-redateljsku ekipu, "Snowpiercer" je projekt koji je imao dosta problema sa distribucijom. Premijera filma u Južnoj Koreji održana je u osmom mjesecu prošle godine. Unatoč dobrom prijemu kod publike i kritike, braća Weinstein nisu dopustili distribuciju u zemljama gdjepolažu prava na film.Weinsteini su zahtjevali da se određene scene iz filma izbace kako bi "Snowpiercer" bio  prikladniji  (manje brutalan) za zapadnjačku publiku. No, bez obzira na probleme film je prikazan, između ostalih, u Francuskoj i Nizozemskoj i ubrzo se proširio dobar glas o Ho-Boongovom filmu....




Gledatelj ulaze u svijet budućnosti uključuje u trenucima kada kreće pobuna siromašnih i obespravljenih. Oni se nalaze u zadnjim vagonima vlaka koji su prljavi i prenapučeni. Nakon izbijanja pobune, ljudi iz stražnjeg dijela vlaka se probijaju prema prednjim vagonima. Kao u nekoj video igrici svaki novi vagon je novo iznenađenje kako za pobunjenike tako i za gledatelja.
Ne treba previše mudrosti kako bi se kroz podjelu ljudi u vlaku pročitala redateljeva aludiranja na našu svakodnevicu. Imamo bogatu, privilegiranu klasu (koja je u budućnosti, ali i u današnje vrijeme sve malobrojnija; sve manje ljudi posjeduje sve veće bogatstvo). Na drugoj strani su ljudi koji su svakim danom sve siromašniji i mnogobrojniji. Srednja klasa je u izumiranju, ona je u filmu predstavljena kao represivni aparat koji štiti poredak. Za vrijeme pobunjeničkog pohoda imamo čitav niz motiva koji nas povezuju sa današnjim, modernim ljudskim društvom; onaj tko kontrolira prirodne resurse (voda) kontrolira i ljude, hedonizam bogatih, izrabljivanje djece kao jeftine radne snage, prenaseljenost planeta, potrebu čovjeka, zapravo ljudskog društva da se odmakne od pretjerane ovisnosti o tehničkim čudesima, te da se "pomiri" sa prirodom kojoj pripada. Redatelj je poseban naglasak stavio na nasilje. Nasilje kao konstanta ljudskog društva od njegovog postanka. Ono ne prestaje i ne nestaje čak i u postapokaliptičnom svijetu kada je ljudska vrsta teško stradala, te je u borbi za opstanak. Scene nasilja su sirove i brutalne, sjajno odrađene i u nekim trenucima podsjećaju na "čekićanje" Oh Dae-Sua u kultnom "Odlboyu".





Vizualno film izgleda vrlo dobro. "Snowpiercer" je većim dijelom neugodno ozbiljan film, ali postoje trenuci kada redatelj u priču "ubrizgava" otkačeni, nerijetko crni humor. Iznenada i vrlo efektno. Glumačka ekipa filma je vrlo dobra. Očekivano, rutineri Ed Harris i John Hurt su uvjerljivi u svojim ulogama, u ovom filmu neprepoznatljiva Tilda Swinton je otkačena i ponovo samo svoja, a redateljev ljubimac Kang Ho-Song je  izvrstan. Ugodna izneneđenja su mlade snage; Jamie Bell, Octavia Spencer i posebno Chris Evans koji pokazuje da Captain America nije vrhunac njegovog glumačkog umijeća.
Nema nikakve dvojbe da "Snowpiercer" ima poneku nelogičnost u priči, radnji filma. Pedantni sakupljači takvih detalja imat će materijala za propitkivanje određenih događanja i situacija u filmu. No, kao i svaki redatelj tako i Joon Ho-Boong u svojem filmu stvara svoj svijet sa svojim pravilima. Poneki propust mu ne treba previše zamjeriti. Njegova ambicioznost i želja da kroz postapokaliptični svijet prikaže našu svakodnevicu je potpuno uspjela. "Snowpiercer" je film čija se radnja događa u budućnosti, ali puno govori o našoj sadašnjosti.

OCJENA: 9



utorak, 25. ožujka 2014.

SEDAM (SEVEN) - 1995



"What's in the box" - David Mills


GODINA PROIZVODNJE: 1995
REDATELJ: David Fincher
GLAVNE ULOGE: Brad Pitt, Morgan Freeman, Kevin Spacey, Gwyneth Paltrow
TRAJANJE: 127 minuta


Prije dvadesetak godina u centru Zagreba ulovio me pljusak. Pravi prolom oblaka. Najbolji bijeg od svih mogućih, pa tako i vremenskih, neprilika je u kafiću. Sjeo sam i naručio cappuccino u predvorju kina "Europe". Vremena su to kada u Zagrebu nisu postojali miniplexi i multiplexi. Samo "obične" kino dvorane. Toga dana na programu kina "Europe" bio je film imenom "Sedam". Na plakatu Brad Pitt i Morgan Freeman, redatelj David Fincher. Film je triler, vani kiša nikako da prestane, pa hajde da pogledam film dok se vrijeme ne smiri. I kao što često biva događa u životu najbolje stvari se dogode potpuno neplanirano. Nevrijeme me odvelo na jedno izvrsno, šokantno, ali nezaboravno filmsko iskustvo


.
Hrabar i pomalo neočekivan potez povukli su čelnici kompanije "New line cinema" kada su za redatelja filma "Sedam" odabrali Davida Finchera. Iz današnje perspektive stvar nije nimalo čudna, Fincher je priznati i potvrđeni redatelj sa nizom vrlo dobrih i odličnih filmova ("Igra", "Klub boraca", "Društvena mreža", "Zodijak"). Međutim, u vrijeme kada se birao redatelj za film "Sedam" Fincher nije bio u prvoj redateljskoj ligi. Njegov prvijenac "Alien 3" je bio podjednako loše primljen kod publike i kritike. Fincher je imao probleme sa čelnicima kompanije "Fox" koji su zahtijevali da se pojedine scene iz filma uklone. Takva nepotpuna i demolirana verzija prikazana je u kinu i doživjela je neuspjeh. Tek kada je izdana redateljska verzija pokazalo se da je Fincher napravio dobar posao. Važan detalj koji je pridonio uspjehu filma izbor je Dariusa Khondjija za prvog čovjeka fotografije. Khondji je svojim radom bitno pojačao tmuran i stravičan (ne)ugođaj filma. Kod biranja glavnih uloga bilo je svakakvih kombinacija i glasina. Najpoznatiji glumci koji su odbili nastupiti u filmu su Denzel Washington i Al Pacino . Denzel je svoje odustajanje od sudjelovanja u projektu objasnio sa izjavom kao mu je scenarij filma "previše mračan i zao" dok je Al Pacino odbio ulogu zbog angažmana u filmu "City hall".U igri za uloge detektiva Sommerseta i Millsa bili su i Kevin Costner i Nicholas Cage. Na kraju su odabrani Brad Pitt i Morgan Freeman. Pitt je u to vrijeme iza sebe imao uloge u filmovima "Rijeka sjećanja", "Legenda o jeseni", "Thelma i Louise" i "Intervju s vampirom". Iako je riječ o vrlo dobrim filmovima Brad se nikako nije mogao riješiti imidža "lijepog dečka". Unatoč solidnim glumačkim izvedbama u navedenim filmovima Pitt je bio više doživljavan kao "pretty face", a manje kao ozbiljan glumac. "Sedam" je tu sliku bitno izmijenio. Njegov partner u filmu je Morgan Freeman koji je bio odličan odabir; njegove prethodne uloge su bile u filmovima "Nepomirljivi" i "Iskupljenje u Shawshanku". Glavna ženska uloga je dodijeljena Gwyneth Paltrow dok je za ulogu glavnog negativca filma odabran Kevin Spacey. Treba spomenuti da se i u manjoj ulozi u filmu pojavljuje R. Lee Ermey suludi narednik iz Kubrickovog remek djela "Full Metal Jacket"....





 U gradu se pojavio ubojica koji svoje žrtve bira prema njihovim grijesima (proždrljivost, lijenost, pohlepa, oholost, zavist, gnjev i požuda). Njegove egzekucije su brutalne, ali i vrlo temeljito i pažljivo isplanirane. Slučaj preuzimaju detektivi Mills (Brad Pitt) i Sommerset (Morgan Freeman)....
Radnja filma se događa u gradu. Sumornom, mračnom, i (gle simbolike) kišovitom  mjestu naseljenom ljudima. Mjestu na kojem je čovjek čovjeku vuk. Gradu u kojem žene na tečajevima samoodbrane uče da u slučaju napada na njih urlaju "požar, požar", a ne "silovanje". Silovanje nikoga previše ne uzbuđuje dok se u slučaju požara ljudi ipak uznemire. Jer su u opasnosti. U takvom gradu tjedan dana prije mirovine iskusni detektiv Sommerset dobiva novog partnera. Mladog kolegu Millsa. Karakterizacije detektiva, odnos likova briljantno je prikazan. Na jednoj strani je iskusni, inteligentni Sommerset. Policajac pred mirovinom, čovjek koji je puno toga preživio i doživio u karijeri i privatnom životu. On je pomalo ciničan, detaljan i analitičan. Vrhunski profesionalac. Njegova suprotnost je Mills; eksplozivan i nestrpljiv željan dokazivanja na poslu. Mills ne podnosi policijski posao u uredu, on želi biti ne terenu u centru događanja. Sommerset zna da je i mozganje u policijskim uredima bitan dio posla. Dvojac različite životne dobi, karaktera i temperamenta surađuju u lovu na ubojicu. Ubojicu koji uspijeva manipulirati i sa detektivima





"Sedam" nije samo film o lovu na serijskog ubojicu. On pokazuje, zapravo razotkriva svu nehumanost modernog ljudskog društva (u redu, "Sedam" je snimljen prije dvadesetak godina ali nekako izgleda da se stvari i nisu previše promijenile). Okruženje u kojima glavni junaci žive su toliko pesimistične i depresivne da je jedno od najljepših životnih iskustava, rođenje djeteta, postalo....Nešto šta bi trebalo izbjegavati. Ne zato što Mills i njegova supruga ne žele dijete, nego zato što je bolje ne stvarati novi život koji bi rastao u ovakvom društvu. Sjajnom epizodom u knjižnici ("Gospodo pred Vama je svo znanje ovoga svijeta...A šta Vi radite?....Igrate poker" govori Sommerset prisutnima) Fincher naglašava kako je ljudsko društvo kroz stoljeća puno napredovalo, ali danas čovjek zbog nedostatka interesa, čudnih prioriteta i "modernog" načina života stagnira, a civilizacija se moralno i intelektualno urušava.




Nakon što se približe ubojici i gledatelj pomisli kako se film bliži kraju događa se obrat; John Doe (brilantni Kevin Spacey) se predaje, priznaje krivnju, ali pod uvjetom da Mills i Sommerset krenu sa njim po paket. Tada prvi puta u filmu vidimo sunce, oblaci nestaju. Izgleda kao dašak optimizma u kišovitoj, sumornoj svakodnevici. No, to je samo iluzija; putem John Doe objašnjava svoje motive i gledatelj je sve više svjestan da će on svoje namjere ostvariti. Uistinu je nemoguće predvidjeti samo finale filma u kojem John Doe zaokružuje svoju "misiju" i iza sebe ostavlja , od bola i bijesa, slomljenog Millsa i Sommerseta koji šokiran odustaje od mirovine....
"Sedam" je film koji svom silinom, žestoko i beskompromisno udara u glavu gledatelja. Film koji ne uljepšava stvari, šokira cijelim svojim trajanjem. Težak i mračan, sa izvrsnim glumačkim ostvarenjima "Sedam" je jedan od najboljih trilera u povijesti "sedme umjetnosti".




četvrtak, 20. ožujka 2014.

300: USPON CARSTVA




REDATELJ: Noam Murro
GLAVNE ULOGE: Eva Green, Sullivan Stapleton, Lena Headey, Rodrigo Santoro, Jack O'Connell
TRAJANJE: 102 minute
NAZIV ORIGINALA: 300: Rise of An Empire


Godine 2006 premijerno je u američkim kinima prikazan film "300" u režiji Zacka Snyder. Film je temeljen na stripu Franka Millera koji govori o bici kod Temopila gdje se tristotinjak Spartanaca sukobilo sa brojčano nadmoćnim trupama perzijskog kralja Kserksa. Perzijanci su uspjeli slomiti otpor Spartanaca, ali uz velike gubitke. Herojski otpor Leonide i njegovih vojnika ujedinio je Grke u borbi protiv Perzijanaca. Snyder je veći dio filma snimio "bluescreen" tehnikom što je rezultiralo vizualno fantastičnim filmskim iskustvom. Nabijen akcijom i adrenalinom sa opipljivim epskim elementima "300" je zaradio simpatije i naklonost publike (financijski rezultati su bili i više nego odlični; budžet filma je bio 65, zarada oko 450 milijuna dolara). Nakon ogromnog uspjeha filma logično je bilo očekivati nastavak. Neočekivano na njega se čekalo sedam godina što je prilično nevjerojatno obzirom na trend snimanja nastavaka i prednastavaka u današnjem Hollywoodu. Figure su se konačno posložile i "300: Uspon carstva" možemo konačno pogledati u kinima....





Redatelj "300: Uspon carstva" je malo poznati izraelski redatelj Noam Murro. Snyder se nije odlučio režirati nastavak, ali je zadržao kontrolu nad projektom kao scenarist i producent filma. Glumačka ekipa filma je promijenjena; pošto je Leonidas junački poginuo Gerard Butler je morao dobiti zamjenika. To je Sullivan Stapleton u ulozi grčkog junaka Temistokla. Ženski dio ekipe je dobio sjajno pojačanje. Uz Lenu Headey kao kraljicu Gorgo glavna ženska uloga je Artemizija (odlična Eva Green) zapovjednica Kserksove mornarice. Artemizija je i najveća vrijednost filma; ona je slijepo vjerna Kserksu iako njenim venama teče grčka krv. Kao i kod mnogih, manje ili više, poznatih povijesnih ličnosti njeno porijeklo tjera je na izrazitu brutalnost i surovost prema neprijatelju, ali i prema svojim podređenima. Artemizija je spremna na sve kako bi ostvarila cilj; ako ne ide silom pokušat će milom (seksom). Nije joj lako odoljeti, a kada se naljuti bez problema će svojem ljubavniku reći "da se bolje bori nego ševi". Opaka, nemilosrdna i lijepa, Eva Green je glumački zasjenila sve muške kolege.




Vizualno "300:Uspon carstva" izgleda kao i prethodnik. Zapravo tu i nema neke prevelike mudrosti; ne treba mijenjati ono šta je dobro. Scene bitaka su prebačene na more, manje zanimljive i napravljene sa puno manje kreativnosti od obračuna u prvom filmu. Odabir glavnog glumca je prilično loš; Stapleton ima priličnih problema kada treba izgovoriti rečenice po kojima bi film trebao biti prepoznatiljiv. Niti blizu luđačkoj, fanatičnoj karizmi Leonide odnosno Gerarda Butlera.
"300: Uspon carstva" nije niti nastavak, niti prednastavak. On je zapravao filmski hibrid čija radnja obuhvaća događaje prije, poslije i za vrijeme događanja u prvom filmu. Vrlo lukav pristup koji omogućuje nove nastavke. Nastavke koji će se zasigurno dogoditi jer film bilježi vrlo dobre rezultate na kino blagajnama.





U odnosu na prvi film "300: Uspon carstva" nije donio previše novoga i originalnog. Vizualna raskoš je i dalje prisutna, nasilja ima u ogromnim količinama, krv teče potocima, a tu je i ponešto seksa. Artemizija odnosno Eva Green je ugodno iznenađenja filma, muški glumci i nisu previše uvjerljivi.
Leonidino "This is Spartaaaa" je filmski puno moćnije i zanimljivije od Temistokleovog "Seize your glory".

OCJENA: 6



utorak, 18. ožujka 2014.

NON STOP





REDATELJ: Jaume Collet-Serra
GLAVNE ULOGE: Liam Neeson, Julianne Moore, Michelle Dockery, Lupita N'Yongo, Nate Parker
TRAJANJE: 110 minuta


Liam Neeson je ponovo u akciji. Posljednjih godina Neeson je pokazao i dokazao kako se izvrsno osjeća i u ulogama akcijskih junaka. Njegovi filmovi "96 sati", "Ukradeni identitet" i "Opstanak" su vrlo dobro primljeni kod publike, zarada na kino blagajnama je bila izvrsna, te je dobar dio kritike  sklon Liamovim akcijsko-trilersko-pustolovnim ulogama. "Non-Stop" je projekt koji je ponovo spojio glumca i redatelja Jaume Collet-Serru. Nakon uspješne suradnje na filmu "Ukradeni identitet" Neeson i Collet-Serra su ponovo snimili solidan triler čija se radnja događa u zraku, na nekoliko tisuća metara nadmorske visine....




Bill Marks (Liam Neeson) je bivši policajac, sada savezni šerif koji brine o sigurnosti putnika u avionu. Ukrcao se na let između New Yorka i Londona. Ubrzo nakon polijetanja Bill počinje dobivati poruke od nepoznatog pošiljatelja. Poruke u kojima nepoznat netko ucjenjuje; svakih dvadeset minuta netko od putnika i članova posade biti će ubijen. Cijena prestanka ubijanja je 150 milijuna dolara. Stvari se dodatno kompliciraju kada ljudi počinju umirati, a dokazi upućuju da je tajanstveni ucjenjivač upravo.....Bill....






Redatelj nas u radnju filma uvodi polagano gotovo rutinski. Ulazak putnika u avion, razmještanja i premještanja uobičajne stvari koje se odigravaju prije polijetanja. Kamera fokusira jednog od putnika. Tipa kojega ne bismo voljeli imati kraj sebe dok letimo avionom; on je nervozan i rastresen, boji se letenja i nosi oružje. I baš taj neugodni stranac je glavni junak filma. Savezni šerif Bill Marks. Marks je vrlo sličan Dr. Harrisu i Bryanu Millsu  koje je Neeson glumio u filmovima "Ukradeni identitet" i "96 sati". Ljudi koji se iznenada nađu u situaciji da se bore za svoj, ali i za živote drugih ljudi.





U prvoj polovici filma redatelj Collet-Serra vrlo dobro gradi napetost odnosno napetu atmosferu. Napetost (tako važan faktor svakog dobrog trilera) je dodatno pojačana klaustrofobijom i poigravanjem redatelja sa glavnim likom. Gledatelj nije siguran jesu li prijetnje rezultat Marksove rastrojenosti odnosno njegove psihičke nestabilnosti ili stvarno postoji netko tko ga ucjenjuje. Usporedo sa napetosti dobivamo sve više informacija o glavnom junaku. Ostali likovi su potpuno zanemareni; oni su tek pijuni posloženi oko kralja filma. Šteta, dojam je da su sporedni likovi mogli ponuditi dodatnu zanimljivost (npr. Jen koju glumi Julianne Moore). Kako minute filma odmiču i priča se bliži kraju tako se razotkrivaju i slabosti filma. Scenarij pati od ponekih nelogičnosti, a i sam rasplet filma je prilično "nategnut" i neuvjerljiv. Kraj je zapravo prilično očekivan, bez velikih iznenađenja. Glumačka ekipa filma je vrlo dobra. Neeson je taj koji nosi film, ali svi ostali članovi glumačke ekipe su na visini zadatka. Film je ponešto iskorišten i kao poruka o političkoj korektnosti , ali bez (pre)velikog pretjerivanja.
"Non-stop" je film koji unatoč nelogičnostima (npr. Bill je zaposlen kao agent koji se brine za održavanje reda u avionskom prometu, a ima strah od polijetanja zrakoplova ??!!) vrijedi gledati. Njegova snaga je u glumačkim izvedbama i napetosti. Sasvim dovoljno za ugodno trilersko iskustvo.

OCJENA: 7



petak, 14. ožujka 2014.

JEDINI PREŽIVJELI





REDATELJ: Peter Berg
GLAVNE ULOGE: Marc Wahlberg, Taylor Kitsch, Ben Foster, Eric Bana, Emile Hirsch
TRAJANJE: 121 minuta
NAZIV ORIGINALA: Lone Survivor


Istinite priče su oduvijek bile zanimljiv materijal za snimanje filmova. Priče o ljudskim sudbinama, sretnim i nesretnim, su privlačile ljubitelje sedme umjetnosti kako u kina tako i pred male ekrane. No, ponekad se kod ekranizacije istinitih događaja stvari znaju uljepšavati, mijenjati, ponajviše da bi film odnosno, njegova radnja zaintrigirao što veći broj gledatelja. Filmaši se od tih izmjena ograđuju uvodnim napomenama poput "inspirirano istinitim događajima" ili "temeljeno na istinitoj priči". Takav uvod daje manevarski prostor scenaristima i redatelju da izmjene detalje priče kako bi film prilagodili što široj publici. Problem nastaje kada se priča previše izmijeni ili je toliko puna nelogičnosti i scenarističkih rupa da gledatelj počinje sumnjati u autentičnost, istinitost priče. I baš su navedeni detalji glavni problem filma "Jedini preživjeli".....




Godina je 2005. Poručnik Murphy (Taylor Kitsch) i njegova braća po oružju Lutrrell (Mark Wahlberg), Axe (Ben Foster) i Dietz (Emile Hirsch) su stacionirani u Afganistanu. Njihova misija je uhvatiti i(li) likvidirati Ahmada Shaha (Yousuf Azami) zloglasnog talibanskog vođu. Ekipa odlazi na teren, no njihovi položaji su otkriveni od strane mnogobrojnih neprijatelja....
Uvodne minute filma gledatelja pripremaju na ono što ga čeka u idućih stotinjak minuta. Početak izgleda kao film financiran od strane vojske SAD-a kojem je cilj privući nove ljude. Teška obuka, ali izazov koji će pomaknuti granice Vaših psihofizičkih sposobnosti. Malo zatim vidimo "posljednjeg preživjelog" kako ranjen dolazi u bazu američke vojske. Eventualno otkrivanje radnje prije gledanja filma je zapravo nevažno; u naslovu filma i početnih nekoliko minuta saznajemo kako je misija završila i koji je od navedenih vojnika preživio veliki okršaj....





Događaji koji su prikazani u filmu izazivaju priličnu sumnju u sposobnosti i kvalitetu američke vojske. Ako se uživimo u filmu i slijepo vjerujemo da su se stvari dogodile baš na način kako su opisane (događaje je opisao posljednji preživjeli, vojnik američke vojske; suprotnu stranu se zasigurno nije ništa pitalo) onda u cijeloj priči stvarno neke stvari ne štimaju. U lov na zloglasnog Shaha poslana su samo četiri vojnika. Nevjerojatna je činjenica da četvorica marinaca odlaze u toliko zahtjevnu akciju. Nakon toga vidimo da Shah nije okružen sa desetak svojih istomišljenika nego da ga čuva čitava vojska (što je i logično ako je Shah viđenija "faca" u talibanskoj hijerarhiji). I na kraju, američki vojnici su se smjestili baš na pastirskom putu gdje će sresti, a koga drugoga, nego lokalne pastire. Opisane situacije iz filma, bez obzira jesu li se stvarno dogodile i rezultat su propusta u vojnom planiranju ili je riječ o scenarističkim akrobacijama, stvaraju neuvjerljiv dojam.




"Jedini preživjeli" je ostvario sjajan rezultat na kino blagajnama u Americi. Zaradio je nešto manje od 150 milijuna dolara što je vrlo dobar rezultat obzirom na budžet filma (50 milijuna). Ta činjenica nikako ne iznenađuje; film je napravljen da "kupi" američku publiku. Američki dečki su dobri i humani, talibani su loši. Naravno da Shah i njegove trupe nisu humanitarna organizacija, ali redatelj Berg niti sekunde filma nije potrošio na bilo kakvo objašnjavanje povijesti sukoba ili konteksta, vremena u kojem se on događa. Dio filma (susret marinaca sa pastirima) koji je mogao biti srce i duša filma, te potaknuti moralna, patriotska i etička pitanja postao je zapravo suhoparan razgovor grupice vojnika. Uz jedan zanimljiv detalj; jedan od marinaca kao razlog da se ne ubijaju civili navodi "da ne smiju tako nešto uraditi jer će na CNN-u biti vijest kako su marinci likvidirali civile".
Akcijske scene, scene sukoba su dobro napravljene. Pretjerano su naglašeni silni padovi marinaca, ali su scene borbe jedino vrijedno u filmu.
"Jedini preživjeli" je pretjerano patetičan, u dijelovima propagandni film koji vrlo dvojbeno i neuvjerljivo rekonstruira istinite događaje. Dojam je da je film, između ostaloga, snimljen kako bi se popravio imidž američkih vojnika u Afganistanu.

OCJENA: 5



ponedjeljak, 10. ožujka 2014.

DOBRO REČENO





REDATELJ: Nicole Holofcener
GLAVNE ULOGE: James Gandolfini, Julia Louis-Dreyfuss, Toni Collette, Catherine Keener
TRAJANJE: 93 minute
NAZIV ORIGINAL: Enough Said


Godina 2013 je odnijela nekoliko poznatih glumačkih imena. Napustili su nas, između ostalih, "Lawrence od Arabije" Peter O'Toole, Dennis Farina poznat kao Mike Torello, te "brz i žestok" Paul Walker. Prošle godine nas je napustio i Roger Ebert jedan od najpoznatijih kritičara u povijesti "sedme umjetnosti". Međi ljubiteljima filma i televizijskih serija najsnažnije je odjeknuo odlazak Jamesa Gandolfinija. Glumac koji je popularnost stekao ulogom mafijaša na rubu živčanog sloma Tonija Soprana,  godinama je uz televizijsku gradio i filmsku karijeru. "Ubij ih nježno", "Zero Dark Thirty" i "Posljednja bitka" su samo neki od naslova koji su pokazali da Gandolfinijev glumački život ne završava samo Sopranom. "Dobro rečeno" posljednji je film u kojem je nastupio veliki James....





Eva (Julia Louis Dreyfuss) je rastavljena i živi sa kćerkom. Zapravo uskoro će ostati sama jer njena nasljednica uskoro odlazi na studij. Eva zarađuje kao maserka i tijekom jedne od svojih masaža upoznaje pjesnikinju Marianne (Catherine Keener). Eva i Marianne se počinju družiti i postaju prijateljice. Marianne se povjerava Evi i često spominje, zapravo ogovara svojeg bivšeg muža. Nekako u isto vrijeme kada se počinje družiti sa Marianne, Eva na zabavi upoznaje i Alberta (Gandolfini). Albert je duhovit i zabavan tip koji ubrzo poziva Evu na spoj. Eva pristaje i uskoro počinje njihova romansa....




Redateljica filma Nicole Holofcener je u jednom periodu svoje karijere surađivala sa Woodyem Allenom. Woodyev utjecaj je vidljiv u filmu. Ponajprije u karakterizaciji glavnih junaka filma, te u humoru koji je za ovakav film neobično ponekad i bolno iskren. "Dobro rečeno"  (redateljica je film snimila prema vlastitom scenariju) je nevjerojatno ozbiljna romantična komediju. Likovi njenog filma su opipljivo životni, sa manama i životnim nedoumicama. Iako je riječ o ljudima koji imaju životno iskustvo i dalje su nesigurni kada je riječ o onoj čudnoj, ludoj stvari imenom ljubav. Stvari zbog koje svi barem ponekad radili (ili radimo) nepotrebne, čudne i neočekivane stvari. Jednako kao i Albert i Eva. Upravo zbog takvih likova, "običnih" ljudi sa tako normalnim željama (voljeti i biti voljen), manama i vrlinama "Dobro rečeno" se svakom minutom svojeg trajanja sve više uvlači gledatelju pod kožu...




Gandolfinijeva, odnosno Albertova partnerica, je glumica koja je svoju afirmaciju doživjela na televiziji. Julia Louis-Dreyfuss je glumila Elaine, jednu od najbitnijih karika televizijske serije "Seinfeld. Zanimljivo je kako je redateljica izabrala Jamesa i Juliu za uloge koje su potpuna suprotnost od uloga koji su ih proslavile. Soprano je, unatoč problemima sa stresom, mafijaš koji proleme rješava na....Mafijaški način. Albert je pak simpatični, nespretan pomalo i nesiguran muškarac koji ne želi biti povrijeđen jer je prestar za takva sranja. Elaine iz "Seinfelda" je otkačena žena kojoj brak i djeca nisu na kraj pameti. Ona se zabavlja i ismijava sve oko sebe. Za razliku od nje Eva je rastavljena , majka kćeri koja uskoro kreće na studij. Iako su njihove uloge u filmu potpuna suprotnost od uloga koji su ih proslavile Gandolfini i Julia su glumački posao obavili izvanredno. Činjenica da su pokojni James i Julia jednako uvjerljivi i zabavni u ozbiljnim i nešto manje ozbiljnim izdanjima dovoljno govori o njihovom glumačkom umijeću
Puno je životnih situacija koje se mogu vidjeti u ovom filmu. U nekima se gledatelj može prepoznati, nekih se možda ne želi prisjetiti. Kako god bilo "Enough said" jedan je od onih, intimnih filmova u kojima se glavni junaci emotivno skidaju do kraja.

OCJENA: 8




petak, 7. ožujka 2014.

ROBOCOP (2014)




REDATELJ: Jose Padilha
GLAVNE ULOGE: Joel Kinnaman, Samuel L.Jackson, Gary Oldman, Michael Keaton, Abbie Cornish
TRAJANJE: 117 minuta

Osamdesetih godina prošlog stoljeća u Hollywood je stigao (nakon uspješne europske karijere) nizozemski redatelj Paul Verhoeven. Paul je u periodu od 1986 do 2000 godine realizirao nekoliko vrlo zanimljivih i provokativnih projekata ("Sirove strasti", "Showgirls", "Čovjek bez tijela"). Najpoznatiji, danas kultni, filmovi koje je redatelj režirao u tom periodu su "Potpuni opoziv" ("Totall Recall") i "Robocop". Obzirom na popularnost ovih filmova bilo je pitanje vremena kada će filmske kompanije u Hollywoodu snimiti nove verzije Verhoevenovih hitova. Godine 2012 snimljen je remake "Totalnog opoziva". Remake koji unatoč ambicioznoj glumačkoj ekipi (Collin Farell, Bryan Cranston, Kate Beckinsale, Jessica Biel) i velikom budžetu (125 milijuna dolara) nije donio ništa novo. Ništa dobro. Novi "Robocop" je također okupio respektabilnu ekipu; redatelj filma je Brazilac Jose Padilha ("Elitna postrojba") a glumačka ekipa je i više nego respektabilna. Budžet filma je ponovo ogroman (preko 100 milijuna dolara) no rezultat nije impresivan....




Nova verzija počinje u revijalnom ali zanimljivom tonu. Prve minute filma nam donose Pata Novaka (Samuel L. Jackson) koji u svojoj tv emisiji počinje svoj monolog sa "matrixovskim" pitanjem "What if i told you ?". Naime, u bliskoj budućnosti "demokraciju" i novi svjetski poredak čuvaju roboti. Oni se nalaze na ulicama gradova diljem svijeta i čuvaju red i mir. Na kraju svojeg govora Pat postavlja pitanje: "Zašto je Amerika robofobična ?". I tu nastaje zaplet; uvođenje robotske policije je posao vrijedan 600 milijardi dolara koji korporacije nastoje progurati kroz zakonodavno tijelo. Kako je javnost protiv umjetne inteligencije na ulicama Raymond Sellars (Michael Keaton) vodeći čovjek "OmniCorpa" smišlja pakleni plan; stvoriti supermodernog robota policajca u kojem ima dovoljno ljudskog da bi ga stanovništvo prihvatilo. Prvi Robocop postaje Alex Murphy (Joel Kinnaman) policajac koji je teško stradao u podmetnutoj eksploziji....




Kao kritika modernog američkog društva i vanjske politike "vodeće svjetske sile" novi "Robocop" funkcionira prilično dobro. Bez obzira šta se radnja filma odigrava u budućnosti nije teško redateljeve poruke; korporacije su one koje diktiraju "igru". Politika odnosno političari su tu da "poguraju" koji će donijeti profit. Lov za što većom zaradom stvorio je industrijske monstrume koji gutaju ili su već progutali čitave države. Okrznuta je i vanjska politika SAD-a. Teheran, koji se u filmu nalazi pod kontrolom vojske SAD-a izgleda kao bojno polje na kojem nitko nije siguran. Ni traga demokraciji i napretku. Nažalost spomenuta kritika je jedna od rijetkih dobrih strana novog "Robocopa"....




Padilhin film je više reboot nego remake. Pokušaj da se pokrene novi, financijski isplativ serijal. Takav pristup je donio nekoliko bitnih izmjena u odnosu na original. Alex odnosno Robocop ima obitelj. Taj dio priče je (pre)naglašen, na njega je potrošeno previše minuta filma, a da zapravo ne donosi ništa konačnom proizvodu. Nasilje je u odnosu na original dosta "prigušeno" kako bi se u kino dvorane privuklo što više (mlađih) gledatelja. Koliko god je Verhoeven bio beskompromisan toliko Padilha kalkulira (navodno redatelj nije bio oduševljen načinom na koji su funkcionirale stvari u ekipi odnosno kompaniji tijekom stvaranja filma). Većina akcijskih scena izgledaju kao dijelovi nekakve video igrice a na kao segment akcijskog filma. Glumačka ekipa "na papiru" izgleda respektabilno, ali u filmu stvari ne izgledaju toliko dobro. Joel Kinnaman (sjajan u tv seriji "Ubojstvo") nije previše uvjerljiv kao Robocop, M.Keaton tek korektan, a Gary Oldman je vrlo samozatajan i rezerviran. Tek je Samuel L. Jackson opravdao očekivanja.
Ljubitelji filma koji nisu gledali "Robocopa" iz 1987 godine vjerojatno neće biti previše kritični prema ovom filmu i dati će mu prolaznu ocjenu. No, dojmovi većine fanova Verhoevenovog i Wellerovog filma biti će drugačiji....

OCJENA: 6



utorak, 4. ožujka 2014.

FILTH




REDATELJ: Jon S. Baird
GLAVNE ULOGE: James McAvoy, Jamie Bell, Jim Broadbent, Joanne Froggatt
TRAJANJE: 95 minuta


"Nekada sam bio dobar čovjek" - Bruce Robertson

Bruce (James McAvoy) pretjerano konzumira alkohol. U kombinaciji s pićem uzima kokain i tablete. Boluje od bipolarnog poremećaja i njegovo ponašanje je beskrupulozno posebno kada su kolege sa posla u pitanju. On je policajac koji želi napredovati. Njegovo podmetanje, manipuliranje i spletkarenje dolazi do vrhunca kada je pred njega i njegove kolege stavljen slučaj ubojstva japanskog studenta. Rješavanje slučaja znači promaknuće i Bruce ne želi propustiti priliku. Koristeći svoje metode kreće u lov na novi posao....




"Filth" je projekt  nastao na temelju književnog predloška Irvinea Welsha. Riječ je o piscu koji nam je podario "Trainspotting" prema kojem je 1996 godine snimljen istoimeni film. Filmski "Trainspotting" je uspio, te je lansirao Dannya Boylea i Ewan McGregora u prvu redateljsku odnosno glumačku ligu. Za redatelja "Filtha" odabran je Jon S. Baird. Baird (kao i Welsh porijeklom Škot) u filmografiji ima dva vrlo zanimljiva redateljska posla. Prvi je "Cass" iz 2008 godine, a drugi "Green Street Hooligans". Oba filma se, između ostalog, bave i navijačkom scenom. Filmovi vrijedni gledanja posebno za ljubitelje filma koje zanima navijačka tematika. Obzirom na kompleksnost i karakter glavno lika bitna stvar za uspjeh filma bio je odabir glavnog glumca. Glavna uloga je pripala James McAvoyu. James (rođen u Glasgowu, Škotska) je i prije uloge u "Filthu" imao niz vrlo dobrih uloga ("X-Men", "Posljednji škotski kralj", "Trance", "Okajanje"...slijedeće godine ćemo ga gledati u novom filmu o "Frankensteinu"). no obzirom na karakter Brucea Robertsona ovo mu je bio najveći  izazov u karijeri. McAvoy je uspio, sjajan je u glavnoj ulozi te je najveći razlog za gledanje "Filtha"....




Prihvatiti se uloge Brucea Robertsona kompliciran je i zahtjevan glumački posao. Književni predložak prema kojem je snimljen film slijedi tisuće obožavatelja (Welshova popularnost je "eksplodirala" nakon vrlo dobre ekranizacije "Trainspottinga") a glavni lik je u sociopat, mizantrop, ovisnik o svemu i svačemu....Autodestruktivna, emotivno slomljena duša. McAvoy je sve "vrline" i česte promjene raspoloženja glavnog lika interpretirao sa užitkom i vrlo uvjerljivo. Bruce je vrlo sličan Ferrarinom odnosno Keitelovom "Bad Lieutenantu" iz 1992 godine. Obojica psihotični ovisnici u potrazi za...oprostom i(li) iskupljenjem. Ferrarin je Poručnik jednako poročan, ali za razliku od "Filtha" film je tradicionalnije, komornije režiran. "Filth" je film razigrane režije (u nekim dijelovima filma se mogu prepoznati Boyle-Richie utjecaji). ponekad i kaotičan. No, ta činjenica zapravo i ne smeta; život glavnog junaka je u pravom kaosu.




Iako je priča filma, u odnosu na knjigu, ponešto ublažena "Filth" je prepun provokativnih scena i crnog humora. Redatelj ne mari za korektnost bilo kakve vrste. Njegov film je nepristojan, destruktivan, ali i perverzno zabavan i smiješan. Glavni junak je u većem dijelu filma prikazan kao lik kojega je teško razumjeti; svaki puta kada ga počinjemo ozbiljno prezirati pojave se detalji ljudskosti u njegovoj bipolarnoj svijesti (npr: scena na stubištu sa kolegicom policajkom). Nažalost za Brucea takvi trenuci su rijetkost i on polako klizi u propast...
Iako je "Filth" demonstracija glumačke moći Jamesa McAvoya treba spomenuti vrlo dobru asistenciju ostatka glumačke ekipe. Posebno se to odnosi na Eddieja Marsana u ulozi Bruceovog kolege Bladeseya i Jim Broadbenta koji tumači psihijatra dr.Rossija.
"Filth" je bijesan i histeričan film prepun crnog humora i demonstracija glumačke moći Jamesa McAvoya.

OCJENA: 8