utorak, 28. siječnja 2014.

TAJNI ŽIVOT WALTERA MITTYA (THE SECRET LIFE OF WALTER MITTY)




REDATELJ: Ben Stiller
GLAVNE ULOGE: Ben Stiller, Kristen Wiig, Jon Daly, Shirley MacLaine, Sean Penn
TRAJANJE: 114 minuta


Upoznajte Waltera Mittya. Walter (Ben Stiller) je zaposlen u časopisu "Life" (odjel za negative), ima četrdesetak godina i život mu je jednoličan i dosadan. Toliko dosadan da u rubrici "gdje sam bio, šta sam radio" na jednom internetskom portalu Walter nije ništa upisao. Niti je bio na zanimljivim mjestima, nit' je radio zanimljive stvari. Od rutinskog života Walter se brani maštom; zamišlja životne situacije u kojima je on pustolov i pobjednik. No, uskoro njegova maštanja postaju stvarnost. Walter kreće u potragu za negativom 25, koji se treba naći na posljednjem tiskanom izdanju "Lifea". Potraga koja će zauvijek promijeniti Walterovu jednoličnu svakodnevicu....





Scenarij za "Tajni život Waltera Mittya" napisao je Steve Conrad prema kratkoj priči Jamesa Thurbera nastaloj 1939 godine. Pomalo neočekivano ovaj projekt (težak stotinjak milijuna dolara) završio je u redateljsko-glumačkim rukama Bena Stillera. Ben (sin Jerrya Stillera koji je sjajno odglumio Franka Constanzu u televizijskoj seriji "Seinfeld") je do sada napravio respektabilnu karijeru koja se većinom oslanjala na komedije ("Dozvola za brak", "Zoolander", "Tropska grmljavina"...). Iako priča o Walteru Mittyu ima duhovitih elemenata, scenarij obrađuje puno ozbiljnih i aktualnih tema. Stiller je ozbiljno shvatio Waltera Mittya, ali je tu ozbiljnost "platio" neuspjehom na blagajnama američkih kina (film je zaradio nešto više od 55 milijuna dolara). Bez obzira na financijski neuspjeh filma činjenica je da je Stiller u većem dijelu filma napravio odmak od svojeg dosadašnjeg rada te je snimio najbolji film u svojoj karijeri....






Walter je "proizvod" modernog društva; njegov život je programiran, lišen uzbuđenja, te mu prijeti otkaz. Izlaz iz svoje stvarnosti Walter traži u mašti. Scene u kojima Walter pretvara realnost u maštu su izvrsno napravljene. Kao i svaki sanjar Walterov svoj i svijet oko sebe mijenja u sekundi i te je promjene Stiller izvrsno predočio. Film je, bilo da je riječ o Walterovim maštanjima ili o stvarnim događajima, oku vrlo ugodan. Njegova pustolovina je internacionalna; Walter u potrazi za svoji "svetim Gralom" (pozitiv 25) kreće put Islanda, a završava u Afganistanu. Sve lokacije Walterove pustolovine su predivne, vrlo lijepo prenesene na filmsko platno. Nije samo vizualnost kvaliteta filma. Priča ima snažan recesijski kontekst. Zaposlenici koji su godinama gradili "Life" ostaju bez posla. Cijela operaciju provodi antipatični i arogantni "stečajni upravitelj" Ted (vrlo dobri Adam Scott). Ted je demonsko lice kapitalizma koji izvršava egzekuciju odnosno otpuštanje radnika. Redatelj je samo površinski dotakao temu gubitka radnog mjesta. Gubitak koji ne ugrožava samo materijalnu egzistenciju nego i dostojanstvo čovjeka. Također, "Tajni život Waltera Mittya" govori i o gašenju tiskanih novina i časopisa koje polako ali sigurno zamjenjuju virtualna izdanja.
Od prve minute filma je vidljivo da je redatelj Stiller odlučio napraviti ozbiljan film. Ozbiljniji od svega šta je do sada režirao. No, teško je tijekom gledanja ne primjetiti poneke nelogičnosti u scenariju. Nevjerojatna je redateljska vratolomija da se u film uvrsti dio gdje se parodira "Neobična priča o Benjaminu Buttonu". Taj, srećom vrlo kratak, dio filma je iritantan i zapravo nepotrebno kvari dojam o cjelini filma. Možda bi se neki radikalniji filmaš poigrao sa razlozima Walterova maštanja (početak gubitka osjećaja za realnost odnosno gubitak razuma glavnog junaka), ali bi tada cjelina imala potpuno drugi smisao. "Tajni život Waltera Mittya" je film nakon čijeg se gledanja čovjek osjeća bolje i prepun je optimizma. On nam zapravo prodaje ono u čemu je Hollywood najbolji. Maštu i snove koji su  potpuno različiti od stvarnosti.

OCJENA: 7





četvrtak, 23. siječnja 2014.

ČELIČNA PRAVDA




REDATELJ: Scott Cooper
GLAVNE ULOGE: Christian Bale, Casey Affleck, Woody Harrelson, Zoe Saldana, Sam Shepard, Willem Defoe
TRAJANJE: 110 minuta
NAZIV ORIGINALA: Out of The Furnace

Russell Blaze (Christian Bale) je čovjek koji nema jednostavan i lagan život. Radnik je u čeličani, brine za teško bolesnog oca. Najveće probleme mu stvara brat imenom Rodney (Cassey Affleck). Rodney je veteran rata u Iraku koji se nakon povratka iz vojske nikako ne može (ili ne zna) prilagoditi normalnom, svakodnevnom životu. Rodney kocka, zadužuje se kod kamatara i sudjeluje u ilegalnim boksačkim borbama. Russell uspijeva stvari držati pod kontrolom. No, uskoro Russell završava u zatvoru i Rodney ostaje sam. Nakon odslužene kazne Russellov život se pretvara u pakao; Rodney nestaje i Russell kreće u potragu za bratom....





Scott Cooper je svoj redateljski prvijenac snimio 2009 godine. Riječ je o vrlo dobroj muzičkoj drami "Crazy Heart" koja je nominirana za tri "Oscara" (film je potvrdio dvije nominacije; Jeff Bridges je dobio nagradu za najboljeg glumca). "Out of the furnace" je projekt koji je imao namjeru "napasti" zlatne kipiće. Iako budžet filma nije prevelik (dvadesetak milijuna dolara) okupljena je sjajna glumačka ekipa, a posebna zanimljivost je da su kao producenti potpisani redatelj Ridley Scott i Leonardo Di Caprio. No, nominacije i zarada od filma su izostali (film je u američkim kinima zaradio skromnih 11 milijuna dolara)....





"Out of the furnace" je film čija radnja je spora, polagana. Priča i ugođaj filma podsjećaju na filmove poput "Zimska kost" sa Jennifer Lawrence ili na nešto recentnijeg "Muda" sa Matthewom McCounagheyom u glavnoj ulozi. Likovi filma su ljudi sa ozbiljnim problemima koje je, u velikoj mjeri, uzrokovala situacija u društvu. Mjesta na kojima se odigrava radnja su tmurna i depresivna. Tako osmišljeni likovi i mjesta radnje su neki od razloga relativno slabe gledanosti filma u američkim kinima. Unatoč sjajnoj glumačkoj ekipi (anti)junaci koje muči PTSP i borba za egzistenciju nisu ono šta američka publika želi gledati.




Glavna snaga filma (kojom se djelomično pokrivaju nedostaci) su izvrsna glumačka ostvarenja. Christian Bale je briljantan u ulozi čovjeka koji je zapravo "good guy". Splet nesretnih okolnosti i lojalnost obitelji su uzrok njegovih životnih problema. Casey Affleck bio je osporavan, a njegov brat Ben napadan zbog filmskog nepotizma nakon filma "Nestala bez traga". No, Casey je u ovom filmu vrlo dobar, te je potvrdio da se na njega treba računati (naravno ne treba zaboraviti niti glumčevu sjajnu ulogu u filmu "Ubojstvo Jesseja Jamesa od kukavice Roberta Forda"). Treba izdvojiti i Woodya Harrelsona u ulozi agresivnog Harlana.
No, količina dobrih glumaca je i problem filma. Scenarij nije najsretnije razrađen za sporedne likove, pa su glumačke veličine poput Whitakera ili Sama Sheparda osuđene na vegetiranje u filmu. Jedini važniji ženski lik je prilično klišeiziran; Lena je žena koja se udaje zbog sigurnosti, ali nikada neće biti sretna jer voli drugoga. Prvi dio filma ima određenu neizvjesnost odnosno neočekivane događaje (automobilska nesreća naprimjer), ali kako se film bliži kraju postaje sve predvidljiviji...do očekivanog finala.
"Out of the furnace" je film koji je mogao postići više. No, bez obzira na to vrijedan je gledanja.To je film koji je potpuna suprotnost jednom dijelu bučnih, glumom nezanimljivih i histeričnih "blockbustera". Lijepo je vidjeti da u Hollywoodu i dalje ima filmaša (ispred i iza kamere) koji su spremni realizirati ovakve projekte.

OCJENA: 7


nedjelja, 19. siječnja 2014.

VUK S WALL STREETA





REDATELJ: Martin Scorsese
GLAVNE ULOGE: Leonardo Di Caprio, Jonah Hill, Margot Robbie, Matthew McConaughey, Rob Reiner, Kyle Chandler
TRAJANJE: 171 minuta
NAZIV ORIGINALA: The Wolf of Wall Street

"Zabavljao sam se kao zvijezda, živio sam kao kralj" - Jordan Belfort


Prije nekoliko dana objavljene su nominacije za ovogodišnjeg "Oscara". Izbor nominiranih je više-manje očekivan (najviše nominacija su dobili filmovi "Gravitacija", "Američki varalice" i "12 godina ropstva) uz jednu veliku nepravdu. Članovi akademije potpuno su ignorirali "Utrku života" jedan od najboljih filmova 2013 godine. Film koji je MORAO biti nominiran u nekoliko kategorija (najbolji film, redatelj i Daniel Bruhl kao najbolji glumac; sporedni ili glavni potpuno je nevažno). Uz ovaj veliki propust (namjeran ili slučajan, sasvim je svejedno) problema je bilo i sa "Vukom sa Wall Streeta". Očekivalo se da će članovi akademije zaobići "Vuka.... Priča kaže da je jedan dio članova američke Akademije filmskih umjetnosti (uz dio tamošnjih kritičara) bio konsterniran i razočaran novim filmom Martina Scorseseja. Glavni razlog negodovanja je bilo, prema njihovom mišljenju, previše scena seksa i drogiranja u spomenutom filmu. Padale su i teške riječi ("pornografija", "smeće"...), ali je priča sretno završila. "Vuk s Wall Streeta" je zasluženo nominiran za nagradu "Oscar" u najvažnijim kategorijama.



Radnja filma prati Jordana Belforta (Leonardo Di Caprio) brokera, od početka, pa sve do završetka njegove karijere na burzi. Njegovi počeci u poslu nisu bili uspješnji, čak su ga izvrijeđali kao nesposobnog, okolnosti mu na početku karijere nisu išle na ruku (Jordan je preživio i "Crni ponedjeljak" 1987 godine). No, nakon susreta sa Martinom Hannom (briljantna epizoda Matthewa McCounagheya) koji mu je objasnio glavne stvari koje su potrebne za uspješnu brokersku karijeru (između ostalih redovita masturbacija i kokain) Jordan se u vrlo kratko vrijeme uspio obogatiti. Osnovao je svoju kompaniju "Stratton Oakmont" u kojoj je okrenuo desetke milijuna dolara....





Iskusni redateljski vuk Martin Scorsese mudar je filmaš koji je pametno procijenio da bi ublažavanje scena seksualno-kokainskih orgija Belforta i njegovih pomoćnika bitno umanjilo uvjerljivost filma (uostalom i sam Belfort je izjavio da je film ublažio prikaz njegove brokerske karijere). Belfort je mlad i ambiciozan čovjek koji želi uspjeti. Želi novac jer mu lova omogućuje da "ševi bolje komade". Novac počinje dolaziti u ogromnim količinama i Scorsese sjajno prikazuje kako Belfortov ludi, poročni i raskalašeni život raste sa povećanjem bankovnih računa. Scorsese ne osuđuje Belforta. Možemo li mi gledatelji suditi glavnom protagonistu filma? Poznajemo li sami sebe da možemo sa sigurnošću reći da nas onolika količina novca ne bi "prebacila" i promijenila ? Jordan je "rock zvijezda" Wall Streeta i njegovo ponašanje je u stilu "sexa,droge i rock 'n'rolla". U Jordanovu slučaju rock' n' roll zamjenjuju dionice. Njegov način života se ne razlikuje previše od mnogih mladih i poznatih (pjevačke zvijezde, glumci...) koji su živjeli brzo i žestoko. U redu, razlika je u činjenici da je Belfort svoj imetak stekao na nezakonit način.



Belfort je elokventan, vrlo uvjerljiv u svojim (ponešto predugim) motivacijskim govorima. Svojom upornošću i umijećem varanja uspio je doći do nevjerojatne količine novca. On je Vuk, zvijer kojeg je stvorio sustav i koji zarađuje prijevarama, ali se hrani i pohlepom "običnih" ljudi koji su željni što brže i lakše zarade. Brzu i laku lovu voli i Jordan...
Scorsese je film režirao konkretno, lepršavo i nadahnuto. Unatoč trajanju od skoro tri sata, "Vuk s Wall Streeta" se gleda bez ikakvog problema i praznog hoda. Radnja filma se prati bez poteškoća, bez obzira koliko je gledatelj upućen u burzovne egzibicije. Struktura filma podsjeća na neke prethodne redateljeve filmove ("Casino", "Dobri momci"...); kao što nam je nekada sjajno oslikao svijet mafijaša, tako nam danas redatelj opisuje svijet Jordana Belforta. Scorsese propitkuje pomalo i provocira; u "Dobrim momcima" nam je Henry Hill (Ray Liotta) zalupio vratima i zaključio kako mu je "život postao dosadan" sada kada je postao "običan" čovjek (jedan od nas). U slučaju Jordana Belforta priča je još intrigantnija; Belfort se nagodio na sudu, dobio 4 godine zatvora (izašao za manje od dvije). zaradio velik novac na knjigama koje je napisao, te drži predavanja. Koliko je kazna adekvatna kriminalu koji je Belfort počinio ostaje gledatelju da sam prosudi....




Za ulogu Jordana Belforta Scorsese je odabrao svojeg "kućnog" glumca Leonarda Di Caprija. Greške nema; Di Caprio je kao i u prethodnim suradnjama sa Scorsesijem ("Otok Shutter", "Pokojni", "Avijatičar"...) izvrsno odradio svoj posao. Ovu suradnju nikako ne treba opterećivati sa prošlim vremenima. Neki ljubitelji filma više vole eru Scorsese- De Niro, nekima je draža suradnja redatelja sa Di Capriom, ali najbitnije je da nam Scorsese i dalje isporučuje odlične filmove.
Ugodno glumačko iznenađenje filma je Jonah Hill. Glumac koji je u dosadašnjoj karijeri bio "komedijaš" ("12 Jump Street", "Ovo je kraj"...) izvrstan je u ulozi Belfortove desne ruke Donnieja Azoffa. Doduše, Donnie izgleda i ponaša se kao da je lik iz neke crne komedije (oženio je rođakinju kako se ona ne bi "ševila sa drugim muškarcima"). Zanimljivost filma je da u njemu glume tri redatelja. To su Spike Jonze (njegov film "Ona" je također u konkurenciji za najbolji film godine), Jon Favreau ("Iron Man") i Rob Reiner ("Misery","Malo dobrih ljudi").
Prigovarati "Vuku s Wall Streeta" na pretjeranoj količini seksa i droge je licemjerno. Scorsese je stvari prikazao onakvima kakve stvarno jesu. Treba spomenuti i sjajan soundtrack filma. "Vuka s Wall Streeta" treba pogledati, jer je riječ o jednom od najboljih filmova 2013 godine.

OCJENA: 9




četvrtak, 16. siječnja 2014.

OSCARI 2014





NAJBOLJI FILM:

"12 godina ropstva"






NAJBOLJI REDATELJ:

Alfonso Cuaron: "Gravitacija"






NAJBOLJA MUŠKA GLAVNA ULOGA:


Matthew McConaughey: "Dallas buyers club"






NAJBOLJA ŽENSKA GLAVNA ULOGA:

Cate Blanchett: "Jasmine French"






NAJBOLJA SPOREDNA MUŠKA ULOGA:

Jared Leto: "Dallas buyers club"






NAJBOLJA SPOREDNA ŽENSKA ULOGE:

Lupita Nyong'o: "12 godina ropstva"






NAJBOLJI ORIGINALNI SCENARIJ:


"Ona"


NAJBOLJI ADAPTIRANI SCENARIJ:

"12 godina ropstva"



NAJBOLJI CRTIĆ:

"Frozen"



NAJBOLJI STRANI FILM:

"Velika ljepota"

NAJBOLJA GLAZBA:

"Gravitacija"


NAJBOLJA ŠMINKA:

"Dallas buyers club"


NAJBOLJA MONTAŽA:

"Gravitacija"


NAJBOLJA KAMERA:

"Gravitacija"


NAJBOLJA KOSTIMOGRAFIJA:

"Veliki Gatsby"




srijeda, 15. siječnja 2014.

JASMINE FRENCH (BLUE JASMINE)




REDATELJ: Woody Allen
GLAVNE ULOGE: Cate Blanchett, Alec Baldwin, Sally Hawkins, Peter Skarsgard
TRAJANJE: 95 minuta

Iako se bliži osamdesetoj godini života, Woody Allen i dalje nastavlja u svojem ritmu. Svake godine uredno isporučuje (najmanje) jedan film. Takav ritam traje još od sedamdesetih godina prošlog stoljeća i njegov niz je uistinu nevjerojatan. Standardi koje je sam postavio su vrlo visoki, ponekada Allen nije u vrhunskoj formi, ali je i tada svojim idejama i njihovom realizacijom superioran većini kolega.
Postoji stara narodna kletva koja otprilike kaže: "Dao Bog da imao, pa nemao". Riječi te kletve, koje se prije svega odnose na materijalno bogatstvo, zvuče i izgledaju kao da su bila inspiracija za starog neurotika Woodya. U redu, dragi čitaoče, poznata je činjenica da je "Jasmine French" idejom "naslonjena" na roman  Tenneeseja Williamsa "Tramvaj zvan čežnja", ali tijekom gledanja filma izgleda kao da je netko bacio kletvu na glavnu junakinju. Kletvu koja je Jasmine zauvijek promijenila život....





Upoznajte Jasmine (Cate Blanchett). Ona je nekada bila bogata, razmažena supruga. Upoznala je Hala (Alec Baldwin) dok je u pozadini svirala pjesma "Blue Moon". Jasmine je živjela u svojem svijetu, svijetu bogatih. No, stvari su se promijenile; Hal je bankrotirao i završio u zatvoru i Jasmine je prisiljena krenuti ispočetka. Seli se iz New Yorka u San Francisco. Tamo je našla (privremeno?) utočište kod svoje polusestre Ginger (Sally Hawkins)....
Najvažnija i najbitnija karika (uz spomenutog Allena) filma je Cate Blanchett. Glumica koja u svojoj filmografiji ima velik broj nagrada (između ostalih tu je i "Oscar" iz 2005 godine za nastup u "Avijatičaru") je za interpretaciju Jasmine dobila "Zlatni Globus", te je velika vjerojatnost da će Cate odnijeti zlatni kipić u kategoriji najbolje glumice na ovogodišnjoj dodjeli najprestižnije filmske nagrade. Cate Blanchett je uistinu sjajno odglumila Jasmine; priredila nam je pravi festival različitih raspoloženja žene koje je uslijed životnih problema u potpunom psihičkom neredu natopljenom alkoholom i xanaxima. Gledatelj prema Cate odnosno Jasmine osjeća sažaljenje, pa ga malo nasmijava, ljuti, a ponekad ju i prezire. I svaki taj osjećaj Cate izaziva svojom maestralnom interpretacijom glavne (anti)junakinje....




Priču o Jasmine pratimo kroz njen dolazak kod sestre, te pokušaj da krene ispočetka. Sadašnjost koja je isprekidana prisjećanjem na prošlost. Prošlost u kojem je Jasmine živjela bogata i bezbrižna. Allen vrlo mudro prikazuje koliko je njen pad težak; teško se oporaviti od gubitka kada se visoko leti. Što je veće bogatstvo to je i propast strašnija i teže se od nje oporaviti. Jasmine ima stila i šarma, držanje dame...ali nije lako ostati dama "plave krvi" u novim okolnostima. Suprotnost Jasmine je njena polusestra Ginger; "obična" žena. Žena čiji život nije imun na padove (razvod, gubitak novca...), no ona nikada nije tako jako udarila dno kao Jasmine. Ginger nije nikada visoko letjela. Njihov odnos kroz film se mijenja; Jasmine gleda Ginger kao manje vrijednu (čak i u trenucima kada ostaje bez svega i ona joj je jedina nada), no kako vrijeme prolazi shvaća da joj je polusestra jedina nada. Ginger je oprostila sve i pokušava pomoći...
"Jasmine French" je i film o recesiji. Redatelj se kroz likove filma prisjetio svih onih koji su,na posredan ili neposredan način izgubili tijekom posljednje ekonomske. Allen ismijava i kritizira bogate (Dwight novi odabranik Jasmininog srca), ali niti prema izumirajućoj srednjoj klasi nije nježan (mehaničar Chilli). Ipak njegove simpatije su na Gingerovoj strani; njen život, unatoč pokojoj krivini, ide u pravom smjeru. A Jasmine? Ona ne prolazi dobro. Allenova poruka snobovima i napuhanim bogatašima, bez obzira bili sadašnji ili bivši, je jasna; mijenjajte svoj odnos prema ljudima i ne gledajte ih (samo) kroz materijalno.
"Jasmine French" nije vrh Allenove filmografije. Bez obzira na tu činjenicu, riječ je o jednom od najboljih filmova 2013 u kojem imamo prilike gledati briljantnu izvedbu Cate Blanchett.

OCJENA: 9


petak, 10. siječnja 2014.

AMERIČKI VARALICE




REDATELJ: David O.Russel
GLAVNE ULOGE: Christian Bale, Jennifer Lawrence, Amy Adams, Bradley Cooper, Jeremy Renner
TRAJANJE: 127 minuta
NAZIV ORIGINALA: American Hustler

"Ljudi vjeruju u ono šta žele vjerovati." - Irving Rosenfeld

Prošle godine redatelj David O.Russel ("Tri kralja","Boksač") udružio je snage sa Bradleyem Cooperom, Jennifer Lawrence i Robertom De Nirom. Rezultat je bila realna i iskrena drama s komičnim elementima  "U dobru i u zlu" ("Silver linings playbook"). Film je izvrsno prošao u kinima (budžet 30 milijuna dolara; samo u Americi je zaradio preko 130 milijuna), te je nominiran za nagradu "Oscar" u 8 kategorija (nominaciju je potvrdila Jennifer Lawrence u kategoriji glavne ženske uloge). Prošla je godina dana, a Russel je ponovo "vruć". Obnovio je suradnju sa Jennifer, Bradleyem i De Nirom, dodao je Amy Adams, Christiana Balea i Jeremya Rennera i snimio projekt imenom "Američki varalice". Rezultat je sličan kao i sa prethodnim filmom; zarada u američkim kinima se bliži brojci od 100 milijuna dolara. U trenutku kada ova recenzija nastaje nominacije za "Oscara" još nisu objavljene, ali je vrlo izgledno ("Američki varalice" je nominiran u sedam kategorija za nagradu "Zlatni Globus") da će film biti višestruko nominiran za zlatne kipiće.




Irving Rosenfeld (Christian Bale) živi od prevara. Irving i njegova asistentica Sidney Prosser (Amy Adams) žive na lakovjernosti pojedinaca. Irving i Sidney nalijeću na "minu"; hvata ih agent FBI-ja Richie DiMaso (Bradley Cooper). DiMaso im daje ponudu koju se ne može odbiti; kako bi bili oslobođeni optužbi Irving i Sidney moraju surađivati sa FBI-ijem. U cijelu priču se uključuju i političari, mafija, šeik, ali najveća opasnost Irvingu i ekipi predstavlja nepredvidljiva Irvingova supruga Rosalyn (Jennifer Lawrence).
U uvodu filma redatelj nas obavještava da su se neki događaji u filmu dogodili. Priča filma je inspirirana aferom ABSCAM koja se dogodila krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća




Obzirom na temu filma i sudionike priče (mafija, političari...) mnogi bi redatelji napravili (pre)ozbiljan film. Russel je maksimalno relaksirao likove odnosno glumce, te je priču nastojao ispričati na što duhovitiji i opušteniji način. U većem dijelu filma je uspio. Redatelj je prema likovima filma pomalo ciničan, ponekad ih ismijava, ali i suosjeća sa njima; svi njegovi (anti)junaci su u delikatnoj situaciji. Bez obzira jesu li na pravoj ili krivoj strani zakona. Ugođaj i izgled sedamdesetih godina prošlog stoljeća su vrlo vjerno preneseni na film. Dijelovi filma odnosno način na koji je režiran podsjećaju na filmski rukopis Martina Scorsesija, ponajprije na njegovo remek djelo "Casino". Posebno je to vidljivo u prvoj trećini filma, te u trenutku kada svoje minute u filmu dobije Robert De Niro.



Glavne glumce filma imamo prilike vidjeti u do sada neviđenom izdanju. Njihov izgled nadahnut vremenskom razdoblju u kojem se radnja filma odigrava doista je originalan. Renner i Bradley Cooper ponajviše fasciniraju osebujnim frizurama - posebna je priča Christian Bale. Glumac, koji se voli poigravati sa izgledom kako bi što uvjerljivije interpretirao neki filmski lik (sjetimo se samo Trevora Reznika u "Machinistu"), u "Američkim varalicama" je sličniji Torrenteu nego Bruceu Wayneu ili Johnu Connoru. Bale je i u ovom filmu izvrsno obavio svoj posao. Uapravo Bale je posljednjih godina postao jedan od najpouzdanijih glumaca u Hollywoodu. Naravno, treba spomenuti i dame. Amy Adams je vrlo dobra u glavnoj ženskoj ulozi, te je velika vjerojatnost da će joj nastup u "Američkim varalicama" donijeti petu nominaciju za "Oscara". Jennifer Lawrence ponovo briljira; njena interpretacija otkačene Rosalyn je uistinu sjajna (nekoliko scena koje kreira njen lik su uistinu urnebesne). Neće biti nikakvo iznenađenje ako Jennifer i ove godine odnese kipić. Ovoga puta za najbolju sporednu ulogu.
"Američki varalice" šarmantan je i duhovit film sa odličnim glumačkim ostvarenjima i sjajnim soundtrackom. No, to je i film koji nije zaboravio ozbiljnu stranu priče. Glavni akteri afere su varalice, političari, mafijaši i bogati šeik. Sve to se događalo prije otprilike 35 godina. Neke stvari se i nisu previše promijenile, zar ne ?

OCJENA: 8



srijeda, 8. siječnja 2014.

12 GODINA ROPSTVA ( 12 YEARS A SLAVE)





REDATELJ: Steve McQueen
GLAVNE ULOGE: Chiwetel Ejiofor, Lupita N'Yongo, Benedict Cumberbatch, Brad Pitt, Michael Fassbender
TRAJANJE: 131 minuta

Godina je 1841. Solomon Northup (Chiwetel Ejiofor) je Afroamerikanac koji živi u New Yorku. Slobodan je čovjek, ima obitelj, svira violinu. Jednog dana Solomon poslovno odlazi na put. No, tada počinje njegova noćna mora; otet je i prodan u roblje. Solomonov put do slobode biti će dug 12 godina u kojima će mijenjati vlasnike, te doživjeti i preživjeti neviđenu psihofizičku torturu...
Solomon je svoju priču o danima ropstva ispričao u knjizi "12 godina ropstva" prema kojoj je John Ridley napisao scenarij, a Steve McQueen režirao film koji je nominiran za nagradu "Zlatni Globus" u sedam kategorija (najviše nominacija uz "American Hustle").
Prije nekoliko dana redatelj McQueen je (vjerojatno dodatno ohrabren kritičarskim hvalospjevima i nominacijama) prilično oštro kritizirao Hollywood za ignoriranje ropstva. McQueen je naveo činjenicu da je o Drugom svjetskom ratu i Holokaustu snimljeno stotina filmova dok je o periodu ropstva koje je trajalo više stotina godina snimljeno tek dvadesetak naslova. Izjava koja je na tragu prošlogodišnje Tarantinove tvrdnje da je vrijeme da se u Americi počne više govoriti o tom mračnom periodu povijesti. Obzirom da je "Batler" postao neočekivani "blockbuster", te da će "12 godina ropstva" vjerojatno biti višestruko nominiran za nagradu "Oscar" u bliskoj budućnosti možemo očekivati "eksploziju" novih naslova kojima će tema biti ropstvo i rasizam.





Za razliku od "Batlera" u kojem je u glavnoj ulozi nastupila afirmirana, nagradama potvđena glumačka zvijezda imenom Forest Whitaker, "12 godina ropstva" kao glavnog glumca ima filmski manje poznatog Chiwetel Ejiofora. Ejiofor je prije uloge u ovome filmu bio više puta nominiran za "Zlatni Globus", ali u kategoriji televizijskih serija. Naravno da ovakav ambiciozan projekt nije prošao bez glumaca iz prve hollywoodske lige. Oko Solomona odnosno Ejiofora su posloženi likovi koje tumače Paul Giammati, Benedict Cumberbatch, Brad Pitt i Michael Fassbender. No, osim Fasbendera koji je kroz lik sadističkog robovlasnika Edwina Eppsa dobio dovoljno vremena i prostora da pokaže koliko može i zna, ostali spomenuti glumci su tek ukras u priči. Cumberbatch i posebno Giammati se u filmu pojavljuju vrlo malo, dok je Bass lik kojeg tumači Brad Pitt vrlo neuvjerljiv obzirom na okolnosti u kojima se pojavljuje. Ford, lik kojeg tumači Cumberbatch izgleda kao pokušaj da se prikaže kako izgleda robovlasnik sa dušom; on je protuteža Edwinu Eppsu. No, teško je uvjeriti gledatelja da u vrijeme kada se trguje ljudskim bićima postoji bolji i lošiji trgovci. Bass (Brad Pitt) je lik kojem Solomon pomaže u radovima na imanju Edwina Eppsa. U jednom trenutku Bass počinje objašnjavati Eppsu kako su svi ljudi bez obzira na boju kože, Božja bića jednaka u njegovim očima. Obzirom na tadašnji raspored snaga, te Eppsovo "raspoloženje" prema Afroamerikancima sumnjam da Bass dobro prošao nakon takvih savjeta gazdi. Bez obzira šta je film temeljen na istinitoj priči ovaj detalj se čini vrlo neuvjerljivim i pomalo umjetnim....






Redatelj je puno pažnje posvetio nasilju odnosno fizičkoj torturi koju su prolazili robovi. Potpuno razumljiv i legitiman pristup; treba pokazati koliko je zla ropstvo nanijelo ljudima "krive" boje kože. Pojedine scene su uistinu mučne, teške za gledanje. No, dojam je da je nasilja previše, te da su neki dijelovi filma napravljeni samo da bi šokirali i kao takvi pomalo "iskaču" iz radnje (scena vješanja dvojice robova kada Solomon odlazi u nabavu).
Gledajući film nikako se nisam mogao oteti dojmu da je McQueen režirao sa određenom emotivnom suzdržanošću. Iako je tema filma šokantna gledatelj se vrlo teško emotivno veže za neki od likova. Kao da je postojao strah da priča ne potone u pretjeranu patetiku...




E sad da ne bi cijela priča o ovom filmu protekla u prigovaranju i traženju mana....treba napomenuti da "12 godina ropstva" ima puno dobrih strana. Riječ je najboljem filmu snimljenom na temu ropstva. Unatoč spomenutim manama, McQueen je uvjerljivo, gotovo dokumentaristički prikazati dio američke povijesti u kojem su Afroamerikanci bili brutalno i sustavno zlostavljani. Fotografija u filmu je izvrsna; kadrovi su kirurški precizni. Treba istaknuti i sjajnu muziku Hansa Zimmera. Glavna glumačka uzdanica filma je, uz spomenutog Fassbendera i solidnog Ejiofora, Lupita Nyong'o. "12 godina ropstva" je prvi dugometražni film u kojem je Lupita nastupila (u ulozi robinje Patsy) i njen nastup je uistinu izvrstan.
"12 godina slave" je film koji će igrati jednu od glavnih uloga na ovogodišnjoj dodjeli "Oscara". Riječ je o vrlo dobrom projektu koji ipak nije savršen i bez mana kako ga se nastoji prikazati. Svakako da će ovaj film imati veći značaj za američku publiku nego za ljubitelje filma u ostatku svijeta.

OCJENA: 7


petak, 3. siječnja 2014.

UTRKA ŽIVOTA (RUSH)




REDATELJ: Ron Howard
GLAVNE ULOGE: Daniel Bruhl, Chris Hemsworth, Olivia Wilde,
TRAJANJE: 110 minuta

"Mudar čovjek može više naučiti od svojih neprijatelja nego budala od prijatelja." - Niki Lauda


Američki redatelj Ron Howard je sklon stvaranju projekata različitih tema i žanrova. U njegovoj filmografiji se, između ostalih, nalaze i filmovi "Anđeli i demoni", "Apolo 13", "Wilow", "Backdraft", "Ucjena", "Čahura", "Frost/Nixon" i "Genijalni um" koji je Howardu donio dva "Oscara". Treba spomenuti i vrlo dobru sportsku dramu "Cinderella Man" priču o boksačkom prvaku Jamesu Braddocku. Howard se prošle godine ponovo pozabavio sportskim biografijama; riječ je o Nikiju Laudi i Jamesu Huntu vozačima "Formule 1" čije je rivalstvo kulminiralo polovinom sedamdesetih godina prošlog stoljeća...




Svijet "oktanskog cirkusa" je do sada puno bolje i kvalitetnije prikazan u dokumentarnim nego u igranim filmovima. Iako je povijest "Formule 1" prepuna događanja i rivalstva (Senna-Prost, Schumacher-Hakkinen...) koja su intrigantna za film sve do, prije nekoliko dana, završene 2013 godine nije bilo pravog, punokrvnog filma koji se tiče vozača formule 1. Ta praznina je ispunjena; Howard je svojom "Utrkom života" napravio  briljantan film o ovom spektakularnom i vrlo opasnom sportu...
Štovani ljubitelji filma koji još niste odgledali "Utrku života", a niste fanovi "Formule 1" nemojte preskočiti Howardov film. Jedna od mnogobrojnih kvaliteta, dobrih stvari koje su vezane za "Utrku života" je činjenica da će ovaj film biti podjednako dobar i zanimljiv fanovima "Formule 1", ali i gledateljima koji nisu ljubitelji tog sporta...




"Utrka života" prati Hunta i Laudu u periodu od njihovog prvog dvoboja u "Formuli 3", pa sve do završetka sezone 1976 godine. I već na početku njihovog rivalstva imamo neobičnu scenu. Prije utrke u kojoj se obojica natječu (riječ o početku karijere, "Formuli 3") James Hunt prije utrke...povraća. U redu, nije neki spektakularni uvod, ali je Howard i tim detaljem dao naglasio da su njegovi junaci ljudi od krvi i mesa. LJUDI koji se bave izuzetno opasnim poslom, ali kako jedan od njih kaže "što sam više bliže smrti to se više osjećam živim". Karakterizacija dvojice likova je briljantna: Howard je glavne likove, njihove karaktere i postupke secirao do najsitnijih detalja. Lauda i Hunt su ljudi koji bi se u životu mogli sresti samo slučajno. Oni su potpuno različiti; Lauda je ne previše društven (sjajna epizoda sa odlaskom na party sa kolegom Clayom Ragazzonijem) hladan i programirani analitičar. Sa druge strane imamo Hunta koji je arogantan, lajavi partijaner. Jedina stvar koja spaja ovu dvojicu je potreba za brzinom. Strast za vožnjom bolida "Formule 1"....





Redatelj fino balansira između Hunta i Laude; svakom od njih daje jednako prostora i filmu i vrlo vješto isprepliće njihove karijere. Privatni život dvojice vozača je u drugom planu, ali je dovoljno prikazan kako bi gledatelju i taj segment njihovog života tj. utjecaj žena na njihovu karijeru bio prikazan. Howard je perfektno prikazuje odnos Laude i Hunta kroz cijeli film; iako su u sukobu i česte su uvrede (i na račun privatnog života) od prve minute je jasno da između njih postoji veliko poštovanje. Redatelj jasno podcrtava činjenicu da bez Laude nema Hunta, a bez Hunta nema Laude. Oni su motivacija i inspiracija jedno drugome. Zapravo je riječ o univerzalnoj poruci; rivalstvo i konkurencija, koje i ne moraju nužno biti sportska, tjeraju pojedinca da probija granice svojih mogućnosti.




Howard nas kroz kombiniranjem dijelova utrka, te privatnog života Laude i Hunta (vrlo vjerno je prikazana i nesreća u kojoj je nastradao Lauda i zbog koje je ovaj vozač godinama bio živi simbol opasnosti koje donosi "Formula 1") dovodi do maestralnog završetka filma. Posljednja utrka sezone 1976 koja se vozila u Japanu apsolutni je vrhunac napetosti što se filmske 2013 godine tiče. Epski obračun dvojice rivala je majstorski režiran, te detaljno prikazuje okolnosti završetka sezone.
Glumci u filmu su fenomenalni. Pisac ovih redova je bio uvjeren da će Chris Hemsworth zauvijek ostati glumac za uloge poput Thora. Mea culpa, Chris je sjajan kao Hunt. E sada, ako je Chris sjajan kao Hunt teško je pronaći epitet kojim bi se oslikala Bruhlova interpretacija Nikija Laude. Bruhl ("Zbogom Lenjinu") je toliko dobar i uvjerljiv u svojoj ulozi da je i sam Lauda kada je ga je vidio u filmu uzviknuo: "Pa to sam ja !". Olivia Wilde i Alexandra Maria Lara su također odlične u svojim ulogama.
"Utrka života" je film koji ima emociju i dušu. Sjajna i slojevita priča o jednom rivalstvu i ljudima koji su bili inspiracija jedan drugome. Riječ je o filmu koji je sam vrh filmske 2013 i jedan od najboljih sportskih filmova u povijesti.

OCJENA: 10


srijeda, 1. siječnja 2014.

HOBIT: SMAUGOVA PUSTOŠ




REDATELJ: Peter Jackson
GLAVNE ULOGE: Martin Freeman, Ian McKellen, Orlando Bloom, Evangeline Lilly, Richard Armitrage, Benedict Cuberbatch, Cate Blanchett
TRAJANJE: 152 minute
NAZIV ORIGINALA: The Hobbit: Desolation of Smaug

"Svijet je u velikoj opasnosti." - Radagast Smeđi


Kao i prošle godine u blagdansko, predbožićno vrijeme, u kina je "sletio" novi film koji govori o Međuzemlju i njegovim stanovnicima. Kao i u slučaju prvog nastavka "Hobit" trilogije ponovo se lamentira i raspravlja o istim stvarima. Zašto tri filma, trilogija "Gospodar prstenova" je bolja od "Hobita"..I tako dalje, i tako dalje. Pisac ovih redova je veliki fan Tolkienovog rada. Isto tako smatram da je filmska trilogija "Gospodar prstenova" jedno od najboljih prebacivanja knjige na filma (posebno kada se pogleda produžena redateljska verzija). Bilo je izvjesno da "Hobit" neće uspjeti ponoviti kreativnu, umjetničku vrijednost "Gospodara prstenova" bez obzira režirao Peter Jackson jedan ili tri filma. "Hobit" je puno benignija knjiga, nema epski sukob dobra i zla kao "Gospodar prstenova"; u njoj je glavni negativac "samo" jedan zmaj (u redu, postoje i Orci, ali oni nisu onoliko organizirani i brojni kao u "Gospodaru..), a Sauron kao vrhovno zlo se tek budi. Snimiti tri flma iz samo jedne, ne pretjerano opširne knjige, je uistinu previše. No, teško je bilo očekivati da će se "New line" odreći prilike za što većom zaradom. Svjedoci smo recentnog hollywoodskog rastezanja književnih predložaka kako bi se što više zaradilo ("Sumrak", "Igre gladi"...). Film i filmska industrija je prije svega veliki posao i legitimno je da oni koji ulažu ogroman novac žele što više zaraditi. To i nije neki problem ako se gledatelju ponude zanimljivi i gledljivi nastavci. U slučaju "Sumraka" stvari izgledaju jako loše (mada je kompletan serijal zaradio ogroman novac, dok nam je drugi dio "Igra gladi" veliki komercijalni hit, ali i odličan film. "Hobbit: Smaugova pustoš" je tek za nijansu ispod uspjeha koji je postigao drugi nastavak "Gladnih igara"...





Bilbo (Martin Freeman), Thorin (Richard Armitrage) i ostatak ekipe nastavljaju svoje putovanje prema Samotnoj dolini. Za petama su im Orci, a niti vilenjaci nisu previše oduševljeni njihovim dolaskom. Tek će zajedničko neprijateljstvo prema Orcina ujediniti vilenjake i Bilbovu družinu. Istovremeno u Dol Gulduru Gandalf se susreće sa buđenjem zla koje je puno moćnije i snažnije od Smauga ili Azoga i njegovih trupa...
Kako bi produžio trajanje odnosno ispunio cilj da "Hobit" postane trilogija Jackson je u "Smaugovoj pustoši" dodao neka događanja i likove kojih nema u knjizi. Neke scene su predugačke, likova ima previše, a i nekim nebitnim događanjima u filmu je dato previše minuta. Rezultat navedenog je neujednačenost cjeline (film sadrži ponešto ne toliko zanimljivih i napetih dijelova; srećom takvih dijelova je malo... ali postoje). Međutim "Hobit: Smaugova pustoš" ima puno više vrlina od (navedenih) mana...




Najbolji novitet kojeg je Jackson unio u film (a koji ne postoji u knjizi) jest Tauriel. Vilenjakinja koju tumači prelijepa Evangeline Lilly (Kate iz televizijske serije "Nestali") je pun pogodak iz nekoliko razloga. "Hobit" naprosto vapi za pravim ženskim likom; testosterona u malim i velikim količinama ima i više nego dovoljno. Tauriel je tu prazninu briljantno popunila; ona je dostojna nasljednica zapravo prethodnica Arwen. Tauriel je jednako lijepa, ali i puno poduzetnija i drugačija od Arwen. Opaka i efikasna ratnica oko koje se blago slaže i ljubavni trokut. Lijepo je vidjeti i starog znanca Legolasa koji je u "Hobitu" mlađi i ponešto arogantniji. Izgled i ugođaj "Međuzemlja" i njegovih stanovnika je ponovo impresivan, boje su savršene. Kada film započne gledatelj postaje dijelom jednog svijeta koji je prikazan sa nevjerojatnom količinom mašte...





Odnosi između likova su kao i u "LOTR" trilogiji prožeti vječnim pitanjima koje se tiču čovjeka i ljudskog društva (prijateljstvo, čast, lojalnost ljudima i idejama, vjernost...). Postoje i poneka politička konotacija koja se može "pročitati" u pojedinim dijelovima filma, no ne treba se previše opterećivati sa tim pitanjima. Ipak je "Hobit" jedna prelijepa bajka...
Često se (ponajviše zbog čudesnih efekata) (pre)malo piše o glumcima odnosno njihovim izvedbama u "Hobitu". Ian McKellen je ušao u legendu kao Gandalf, a uz spomenute vilenjake (Lilly i Bloom) treba istaknuti Richarda Armitragea kao Thorina, te Kilija (Aidan Turner). No, dvojac koji je "ukrao" film su Sherlock i Watson. Martin Freeman je izvrstan kao Bilbo (koji počinje otkrivati moći Prstena, ali postaje i ovisan o njemu) dok je Benedictu Cumberbatchu dovoljno da upotrijebi samo glas da bi bio upamćen. Smaug kojem je Cumberbatch posudio glas je fascinantno napravljen i njegova nadmudrivanja sa patuljcima su ponajbolji dio filma. Ne pamtim kada sam gledao zanimljivijeg lika napravljenog specijalnim efektima...
Iako ima poneku manu "Hobit: Smaugova pustoš" je obavezno filmsko štivo. Zaronite u Međuzemlje i uživajte u jedinstvenom filmskom svijetu kojega je stvorio Peter Jackson....

OCJENA: 7