subota, 30. ožujka 2013.

THE CROODS




REDATELJI:Kirk De Micco,Chris Sanders
GLASOVI:Nicholas Caga,Emma Stone,Ryan Reynolds.Catherine Keener,Cloris Leachman
TRAJANJE:94 minute

"Strah nas održava živim....Nikad se nemoj prestati bojati."  Grug

Upoznajte Croodse. Obitelj iz davnih, davnih vremena. Otac Grug je prava "glava" obitelji; brine za svoje troje djece, ženu i punicu. Najviše problema ima sa kćerkom imenom Eep. Eep je dosadio monoton život na koji je osuđena. Croodsi izlaze iz svojeg doma (pećine) samo po danu, u potragu za hranom, te tamo ostaju (na Grugovo inzistiranje) što je manje moguće. Eep je željna novih spoznaju i brižnom ocu zadaje probleme stalnim iskradanjem iz pećine .Jedne noći Eep naleti na Guya mladića fizički inferiornijeg od nje ali naprednijeg u inovacijama i idejama. Guy ubrzo odlazi od Eep, no uskoro će se ponovo sresti. Potres je zatrpao pećinu te su Croodsi prisiljeni krenuti na put te potražiti novi dom....



"The Croods" je novi animirani projekt kompanije "Dreamworks" koja je, između ostalih, odgovorna i za serijal o Shreku, te za put Melvina,Alexa i ostatka ekipe na Madagascar. Film je prva suradnja "Dreamworksa" sa "20thCentury Foxom"; do sada je "Dreamworks" na ovakvim i sličnim projektima surađivao sa "Paramountom". Redateljski dvojac kojem je povjerena "operacija Croods" nije nepoznat i neiskusan u realizaciji ovakvih projekata. Kirk De Micco je za "Fox" režirao ne pretjerano uspješne "Čimpanze u svemiru" dok je Chris Sanders znatno poznatiji i uspješniji redatelj. Režirao je Disneyevu uspješnicu "Lilo i Stitch" iz 2002 godine (nominacija za "Oscara") i vrlo dobar animirani uradak "How to train your Dragon" iz 2010 godine (dvije nominacije; za glazbu i najbolji animirani film). Tandem je napravio vrlo dobar komercijalni posao; u prvom vikendu Croodsi su pomeli konkurenciju na kino blagajnama te su zaradili preko 100 milijuna dolara u svjetskoj distribuciji.


Nemoguće je za vrijeme te nakon gledanja "The Croodsa" ne sjetiti se Kremenka i njegove obitelji i prijatelja. Croodsi su doista slični Kremenku, no razlike ipak postoje. Croodsi su siroviji , fizički moćniji, ali i kreativno inferiorniji Kremenku. Početak filma nam predstavlja obitelj, te njihov ne baš jednostavan način kako dolaze do hrane.Na čelu obitelji je Grug dobroćudni "bezidejni" snagator" koji kontrolira cijelu obitelj te im ne daje previše slobode. Nije Grug zločest niti bezumni tiranin; on brine za svoju obitelj i želi da ona ostane na okupu .Punici unatoč. Najviše problema Grug ima sa kćeri,t inejdžerkom imenom Eep. Ona je nezadovoljna šta joj život prolazi u dosadi i rutini te se zbog radoznalosti izlaže pogibeljnim situacijama. Kroz njen lik su prikazane osobine(znatiželja,težnja za upoznavanjem novog...) koje su umnogome zaslužne za napredak čovječanstva. Rizicima unatoč.Nažalost taj,prije svega tehnološki, napredak nije uvijek korišten u plemenite, korisne svrhe. Redatelji također prikazuju odnose odnosno neke trzavice u obitelji kao svevremenske. Naime, i kod Croodsa su problemi sukob generacija (otac i kći koja odrasta) te vječne "simpatije" između punice i zeta tako često spominjane i viđene u filmovima, ali i svakodnevnom životu. Naravno da ne znamo kako su izgledali odnosi u obitelji u tom razdoblju čovječanstva, ali takav redateljski pristup je definitivno zabavan i duhovit. Zanimljiv je i dio filma gdje "vođa čopora" Grug drži obitelj pod kontrolom pomoću straha;povijest ljudske vrste pa i neke recentni događaji su prepuni raznih diktatora i režima koji su svoje potčinjene držali pod konrolom strahom...od života ali i njegovog gubitka...
E sad da ne bi ispalo da je "The Croods" preozbiljan film. Naravno da nije. Film je prepun duhovitih situacija, brijantne animacije te osebujnih životinjskih kreacija. Gleda se sa lakoćom i užitkom (preporuka da se pogleda sa originalnim glasovima; Grug je jedna od najboljih Cageovih "uloga" u posljednje vrijeme). Film u nekim dijelovima(ponajviše na samom kraju) "otplovi" u pretjeranu patetiku no nema veze; "The Croods" je sjajna zabava za cijelu obitelj. Bez obzira gledali ga u društvu punice ili ne....
OCJENA:8





srijeda, 27. ožujka 2013.

RED DAWN



REDATELJ:Dan Bradley
GLAVNE ULOGE:Josh Hutcherson,Jeffrey Dean Morgan,Chris Hemsworth,Josh Peck,Adrianne Palicki
TRAJANJE:90 minuta


Godine 1984 John Millius (dvije godine ranije režira "Conana" sa Arnoldom Schwarzeneggerom u glavnoj ulozi) je napisao scenarij, te po njemu režirao "Red Dawn" odnosno "Crvenu zoru" kako je film preveden u ovim krajevima. Priča je pratila skupinu omladinaca koji uslijed rusko-nikaragvansko-kubanske invazije na SAD-e bježe u šumu i započinju borbu protiv mrskog agresora. Iako se hladni rat polovinom osamdesetih bio već prilično "ohladio" (prošlo je dosta vremena od tzv."Kubanske krize" kada su svijet  minute dijelile od nuklernog sukoba) film je bio prilično popularan. Jedan od razloga te gledanosti bila je i glumačka ekipa. Naime, u filmu su glumili: Charlie Sheen, Powers Boothe, pokojni Patrick Swayze, Jennifer Grey, C.Thomas Howell...). Svojom je radnjom neodoljivo podsjećao na jedan dio "partizanske" kinematografije koja je bila specifični, originalni proizvod filmske industrije bivše države.



Ove godine,nešto manje od trideset godina nakon premijere originalnog "Red Dawna", imam prilike gledati i remake filma.Naziv je isti, glumci različiti, a budžet znatno veći (u produkciju filma uloženo oko 65 milijuna dolara). Prije gledanja filma nejasno mi je bilo zbog čega ovaj film nije uvršten na program naših multiplexa, miniplexa ili kino dvorana. "Zveckanja" oružjem (nažalost i onim nuklearnim) i provokacije između SAD-a i Sjeverne Koreje su gotovo svakodnevna pojava pa je bilo za očekivati da bi se na račun te činjenice mogla prodati karta više. Nakon gledanja filma sumnje nema; nikakav propust niti šteta za sedmu umjetnost se neće dogoditi ako ovaj film ne bude prikazan u našim kinima.



Uvod filma je prikaz svjetskih vojno-političkih kriznih žarišta u svijetu. Imamo prilike čuti i nekoliko citata odnosno izjava Baracka Obame i Hillary Clinton .Kao uvod u film se spominje činjenica da su SAD oslabile obranu svojeg teritorija zbog slanja svojih snaga diljem Svijeta radi očuvanja mira ??!!.Hm...
Nakon toga slijedi prikaz života u jednom gradiću u državi Washington. Dva brata se ne slažu baš najbolje (jedan od njih je marinac) i nad njima bdije brižni otac. Po zanimanju policajac. Jednog jutra šok: sa svih strana nadiru snage Sjeverne Koreje i ubrzo okupiraju Ameriku. Braća i njihovo društvo bježe u šumu, organiziraju se, te se odlučuju suprostaviti napadačima....
"Red dawn"(2013) je jedan od onih filmova u koje Hollywood uloži puno novaca a rezultat je...mizeran. Priča filma je propagandna, likovi su postavljeni kao "Mirko i Slavko"; riječ je o još jednom klišeiziranom filmu na temu ugroženosti "vodeće svjetske demokracije". I najlošiji partizanski filmovi iz doba bivše Jugoslavije su imali bolji scenarij i zanimljivije likove od "Red Dawna". Ovdje je prije svega riječ o podgrijavanju paranoje američkih građana, te poticanju kupnje pokojeg komada oružja za potrebe tamošnjih kućanstava. Dvije stvari koje vrijede u ovom filmu: solidno napravljene akcijske scena, te dio razgovora dvojice glavnih junaka filma u kojem jedan kaže da će se "oni sada boriti kao što se Vijetnamci borili protiv njih". Dakle posredno je redatelj svjestan i na neki način priznaje "who is who" u Vijetnamskom ratu. Ovaj bi film funkcionirao da je riječ o nekakvoj niskobudžetnoj zafrkanciji. Ovako, obzirom na ozbiljan ton i pristojan budžet filma riječ je jednom od onih filmova koji padaju u zaborav odmah nakon gledanja....
OCJENA:3


ponedjeljak, 25. ožujka 2013.

CARSTVO VELIKOG OZA(OZ:THE GREAT AND POWERFUL)




REDATELJ:Sam Raimi
GLAVNE ULOGE:James Franco,Rachel Weisz,Mila Kunis,Michelle Williams
TRAJANJE:124 minute

"Ne želim biti dobar,želim postati velik"- Oscar Diggs Oz

Redatelj "Carstva velikog Oza" Sam Raimi je vrlo zanimljiv filmaš. Pažnju na sebe, odnosno na svoj rad je skrenuo horrorom "Zla smrt" ("Evil dead"; remake filma u režiji Fede Alvareza kreće sa prikazivanjem u američkim kinima za desetak dana), koji govori o pet prijatelja koji u napuštenoj šumskoj kolibi pronalaze knjigu kojom oslobađaju demone željne ljudske krvi. Raimi je i scenarist "Zle smrti" koja je kasnije dobila i dva nastavka. Slijedeći zanimljiv projekt mu je bio "Darkman" priča o znanstveniku koji se osvećuje grupi kriminalaca koja mu je unakazila lice. Glavne uloge u filmu tumače Liam Neeson i Frances McDormand. Godine 1988. u filmu "Jednostavan plan"(glavne uloge;Bill Paxton,Billy Bob Thornton i Bridget Fonda) Raimi se pozabavio onom poznatom željom "da mi barem s neba padne milijun dolara (kuna,eura)". Junacima filma se upravo to i dogodilo, ali taj novac im donio samo probleme .Od 2002.do 2007 Raimi je filmski oživio "Spidermana". Trilogija o Čovjeku Pauku je bila ogroman svjetski "blockbuster", te je donijela veliku zaradu."Carstvo Velikog Oza" je novi Raimijev film u kojem se redatelj najviše približio i prilagodio zahtjevima jednog dijela hollywoodskih visokobudžetnih filmova ("Oz" je koštao više od 200 milijuna dolara).



Posljednjih godina je Hollywood zahvatila inflacija "prequela","sequela","reboota" te prerada klasičnih priča. Razlozi tome su nedostatak kreativnosti i ideje, te želja za što bržom zaradom.Tako je red došao i na "Čarobnjaka iz Oza"."Čarobnjak iz Oza" je priča o djevojčici Dorothy (Judy Garland) koja se spletom okolnosti nađe u čarobnoj zemlji zvanoj Oz. Tamo susreće Lava,Strašilo i Robota sa kojima kreće u potragu za čarobnjakom koji će ispuniti njihove želje.Ovaj film je postao svevremenski klasik, te primjer kako izgleda film namijenjen svim uzrastima. "Carstvo Velikog Oza" nije nastavak filma nego radnjom svojevrsni "prequel" događajima u "Čarobnjaku iz Oza".....



Oscar Diggs "Oz"(James Franco) je mađioničar u malom, ne baš uglednom cirkusu. Nakon "nesporazuma" sa jednim od kolega, Oz bježi balonom te ulijeće u oluju i završava u čarobnoj zemlji Oz. Tamo susreće vješticu Theodoru (Mila Kunis) koja je uvjerena da je Oscar veliki čarobnjak koji će ispuniti proročanstvo i pobijediti zlu vješticu. Theodora ima i dvije sestre; dobru imenom Glinda (Michelle Williams), i ne tako dobru Evanoru (Rachel Weisz) koja nije oduševljena Oscarovim dolaskom...
Uvodne minute nam prikazuju nezadovoljnog glavnog junaka koji je "zarobljen" u malom cirkusu, te vapi da, pod svaku cijenu postane "netko velik". Početak radnje, cirkus te oluja u kojoj se nađe Oscar su snimljene u crno bijeloj tehnici. Manjim dijelom kao posveta "Čarobnjaku iz Oza", a znatno većim dijelom da pojača doživljaj Ozova dolaska u čarobnu zemlju .Kada oluja prestane i Oz dolazi u novi svijet tako i film ponovo dobija boju. Redatelj nas "bombardira" vizualnom raskoši; zemlja Oz je oslikana "milijunima" boja te "ozvučena" sjajnim efektima. Prikaz dolaska u čarobnu zemlju je uistinu impresivan. Ozovi pomoćnici (lutka od porculana i majmun kojeg glavni junak spašava od lava) su također sjajno napravljeni. Redatelj se trudi da u svakom kadru izgledom i dizajnom filma zadivi gledatelja i u tome većim dijelom uspijeva. Posebice na početku filma. No, problem je što osim tih odlično odrađenih tehničkih stvari film zapravo i ne nudi previše....



Posljednjih godina filmska kompanija "Disney" u suradnji sa "Pixarom" postala je vodeća "sila" u stvaranju filmova (crtića) za sve uzraste. Naslovi kao što su "Potraga za Nemom",trilogija "Priče o igračkama", "Wall-e", "Izbavitelji" su postali veliki komercijalni, ali i kreativni hitovi. Ok. ovaj film nije crtić, ali obzirom na količinu upotrebljenih specijalnih efekatata, CGI i radnju nije ni daleko od toga. Tvorci filma su "Carstvo velikog Oza"  namijenili najmlađoj publici. To je sasvim u redu,ali ta silna želja da se publika vizualno impresionira je rezutirala vrlo tankom, predvidljivom i nezanimljvom pričom. Likovi nisu pretjerano zanimljivi (Oz ima potencijala, ali pošto su ciljana publika najmlađi gledatelji u filmu se ne lamentira previše o njegovom odnosu prema ženama te ljubavi prema materijalnom) jako se pazi da nijedan lik ne bi previše šokirao ili prestrašio publiku. Onoga trenutka kada se "slegnu" dojmovi oko vizualne raskoši filma otkriva se "tanka" priča te njena predvidljivost. Ovaj "Oz" za razliku od "Čarobnjaka...." iz 1939 godine nema niti šarm, niti stil, a ne uspijeva progovoriti o ozbiljnim temama (hrabrost,ljudskost,vjernost...) na svima razumljiv , a opet duhovit i opušten način. Ne očekuje se da će ovo biti film iste kvalitete kao "Čarobnjak iz Oza", ali su očekivanja od Raimija bila puno veća od sjajnog CGI-ja i odličnog zvuka. Kako tehnička čudesa mogu biti na kvalitetan način iskorištena i uklopljena u radnju filma pokazao nam je Ang Lee u svojem "Pijevom životu"....
"Carstvo Velikog Oza" je film koji osim vizualne ekstravagancije ne impresionira niti glumom niti pričom. No, vjerujem da nam uskoro slijede slični filmovi iz razloga što trenutna zarada ovog filma iznosi blizu 400 milijuna dolara u svjetskoj distribuciji.
OCJENA:5








srijeda, 20. ožujka 2013.

CHARLIJEV SVIJET




REDATELJ:Stephen Chobsky
GLAVNE ULOGE:Logan Lerman,Emma Watson,Ezra Miller,Johnny Simmons,Dylan McDermott
TRAJANJE:98 minuta
NAZIV ORIGINALA: The Perks of Being a Wallflower

"I vidim...
 taj jedan tren
 kada znaš da nisi tužna priča
 ...Živ si
 Ustaneš i vidiš svjetla na zgradama
 I slušaš pjesmu dok se voziš sa ljudima
 koje voliš najviše na svijetu...
 I u tom trenutku,kunem se..
 Mi smo beskonačni." - Charlie


Charlie (Logan Lerman) je samozatajni, povučeni tinejdžer. Prvi je dan srednje škole i već sada Charlie broji dane kada će priča završiti. Starija sestra i prijatelji koji su u višim razredima ga ne "doživljavaju"; nije se popularno družiti sa novacima. Jedina osoba sa kojom prvoga dana stupa u kontakt je profesor Andersen (Paul Rudd) koji predaje engleski. Nakon nekoliko dana Charlieju se posrećilo; upoznaje maturante Sam (Emma Watson) i Patricka (Ezra Miller). Oni prihvaćaju Charlija, upoznaju ga sa svojim društvom što će rezultirati iskrenim prijateljstvom, ljubavlju ali i otkrivanjem tajni spomenute trojke....



"Charlijev svijet" je film koji autorski potpuno pripada Stephanu Chboskyom. Naime, on je pisac istoimenog romana po kojem je film napravljen, scenarist filma, i redatelj. Takav angažman jednog autora na realizaciji filma je uistinu rijetkost. Očigledno je da je Chbosky imao viziju kako bi njegova priča i likovi trebali izgledati na "velikom platnu". Vizija je rezultirala odličnim filmom.
Često sam pišući na ovom blogu kritizirao distributere zbog nebuloznih i bizarnih prijevoda naslova filmova. Ovaj puta prijevod je odlično "pogođen" i dobro je da se nije slijedilo odnosno prevodilo originalan naslov. "Wallflower" je izraz za učesnike tuluma ili sličnih okupljanja koji su na njima....Neprimjetni. Nezanimljivi. Doslovni prijevod bi otprilike glasio "Prednost kada ste neprimjetni na tulumima". To bi bio zaista čudnovat naslov; "Charlijev svijet" je jednostavniji  naslov koji puno više govori o samoj radnji filma.




"Charlijev svijet" je film o tinejdžerima, ali ne još jedan u nizu filmova o njima. Iako nije potpuno zaobišao odnosno izbjegao stereotipe i klišeje (npr.privilegirani i popularni školarci sportaši) ovaj je film pametniji i superiorniji od većine filmova iste ili sličine tematike. Likovi u filmu su drugačiji od "kolega" iz sličnih filmova; vole filozofiju, cabaret, imaju ambicije, ali su i traumatizirani, skrivaju tajne. Nisu imuni niti na redovite probleme koji javljaju u toj dobi; prva zaljubljivanja, tulumarenje, koketiranje sa drogama. Međutim Charlie, Sam i Patrick imaju i ozbiljne "probleme odrasih" čime autor zapravo želi istaknuti da tinejdžersko doba ponekad ima i teži, traumatičniji "put ka odrastanju" nego što smo navikli gledati. Likovi u filmu nisu jednodimenzionalni, te nas redatelj kroz radnju filma upoznaje sa njihovim tajnama koje će ih pratiti do kraja njihovog životnog puta. Glumačke izvedbe su briljantne. Logan Lerman je sjajan kao Charlie; njegovo odsutni izraz lica ne govori previše, ali iza njega se krije "tsunami" emocija. Ezra Miller ja također sjajan, a Emma Watson pokazuje da je sposobna glumački "preboljeti" Hermionu iz "Harry Pottera", te da se je sposobna uhvatiti u koštac sa zahtjevnim ulogama. Treba spomenuti i soundtrack filma koji se sastoji od nekoliko sjajnih pjesama ("Heroes" David Bowiea) te je sjajno "uključen" u radnju filma.
"Charliev svijet" je jedan vrlo dojmljiv i uvjerljiv film o nadi, prijateljstvu i ljubavi te načinu borbe sa traumama iz djetinjstva sa kojima se bore likovi ovoga filma. Oni su....Malo starija djeca....

OCJENA:8










četvrtak, 14. ožujka 2013.

MAFIJAŠI STAROG KOVA



REDATELJ:Fisher Stevens
GLAVNE ULOGE:Al Pacino,Christopher Walken,Alan Arkin,Julliana Marguiles,Mark Margolis
TRAJANJE:91 minuta
NAZIV ORIGINALA: Stand Up Guys

Nakon 28 godina Val (Al Pacino) izlazi iz zatvora. Na izlazu ga dočekuje njegov stari kompanjon Doc (Christopher Walken). Njih dvojica te Hirsch (Alan Arkin) su nekada bili "tri mušketira"; kriminalci koji su žarili i palili. Val i Doc odlaze zajedno u noćni provod gdje se prisjećaju starih vremena (potražiti će i naći Hirscha), te pokušavaju dokazati i sebi i drugima da još nisu za mirovinu. No, prijateljstvo i druženje trojice starih prijatelja bi uskoro moglo biti prekinuto; mafijaški boss Claphands (Mark Margolis) je ucijenio Doca da mora likvidirati Vala. Razlog ucjeni je ubojstvo Claphandsovog sina za koje Val odgovoran.....



Ovako glasi zaplet nove akcijske-komedije-drame "Mafijaši novog kova" u režiji malo poznatog redatelja Fishera Stevensa. Misao vodilja i ideja filma  podsjeća na "Plaćenike" Sylvestera Stallonea; kao što u svojem filmu Stallone daje posvetu akcijskim filmovima te glumcima koji su bili nositelji uloga u tim filmovima (doduše u "Plaćenicima" je likova puno više, no princip je vrlo sličan) tako i redatelj Stevens želi podsjetiti i prisjetiti nas na karijere te uloge ponajprije Al Pacina i Christophera Walkena (Arkin je tu ipak sporedn lik). Ponajprije se to odnosi na "kriminalno-mafijaški" dio karijera spomenutog dvojca. Pacinov lik je temeljen na glumčevim bravurama u "Kumu", "Licu s ožiljkom", "Carlitovom načinu" dok je Walkenov Doc posveta glumčevim ulogama u "Pravoj romansi", "Kralju New Yorka", "Pogrebu", "Čekajući smrt u Denveru". Ideja nije loša, ali problem je u tome da se od likova u "Plaćeniku" ne očekuje previše; većina uloga koja je proslavila ekipu glumaca iz tog projekta nije glumački zahtjevna, te je bitno da bude što više pucnjave i akcije. Kod Pacina i Walkena stvar je bitno drugačije; uloge koje su proslavile njihove karijere su itekako vrijedne glumačke epizode, te ih se ne može lako zanemariti gledajući film....



I dok je Arnieju i Stalloneu dovoljno dati pravi kalibar u ruke i mogućnost da eliminiraju što više negativaca oko sebe od veličina poput Walkena i Pacina ipak očekujemo puno više. Njihove interpretacije u ovom filmu su korektne (mada ne više od toga); problem je u scenariju koji uistinu ne nudi previše. Tijekom noći u kojoj se radnja filma događa redatelj vrti u krug po istim mjestima prije svega zbog nedostatka kreativnosti i ideja. Ima u filmu duhovitih i bizarnih dijelova; dečki su nekada očito bili i vrhunski provalnici, no sad taj talent koriste da bi provalili u ljekarnu te između ostalog ukrali Viagru ili neko drugo slično sredstvo da bi Val mogao uspješno okončati svoj posjet prostitutkama, za podizanje raspoloženja Val ušmrkava tablete za snižavanje tlaka ?! Redatelj pokušava igrati i na kartu nostalgije kod gledatelja; scena plesa Vala i lijepe cure u baru je nedvojbeno nadahnuta tangom iz "Mirisa žene" u kojem je Pacino svojom glumom zaradio jedinog Oscara. No, svi ti detalj ne mogu prikriti činjenicu da film nema STIL i moćne, punokrvne likove koji bi ovim glumcima omogućili da se potpuno "razmašu".
"Mafijaši starog kova" je zadovoljavajući film koji će se gledati ponajprije zbog Pacina i Walkena, no on je potpuno nebitan i nevažan u glumačkom opusu ove dvojice velikana.

OCJENA:6




nedjelja, 10. ožujka 2013.

MAMA




REDATELJ:Anders Muschietti
GLAVNE ULOGE:Jessica Chastain,Nicolaj Coster-Waldau,Megan Charpentier,Isabelle Nelisse,Daniel Kash
TRAJANJE:100 minuta

Radnja "Mame" počinje na Crni ponedjeljak 1987 godine. Rastrojeni otac (burzovni mešetar?) ubija suprugu, te odvodi djecu,dvije kćerkice sa sobom.Vodi ih u šumu te ih želi likvidirati. Međutim, u posljednji trenutak djevojčice spašava tajanstvena spodoba. Pet godina kasnije Victoria i Lilly su pronađene u šumi. Preplašene i nepovjerljive, kreću se poput životinja. Brigu za njih preuzimaju stric Lucas (Nicolaj Coster-Waldau) i njegova djevojka Annabel (Jessica Chastain).Sele se u prostranu kuću koju im je osigurao dr.Dreyfuss....u zamjenu za korištenje kuće psihijatar će moći pratiti ponašanje djevojčica....




Priča o "Mami" počinje kada je Guillermo Del Toro ("Panov labirint","Hellboy") pogledao istoimeni kratki film Andersa Muschiettija. Prema Del Torovu priznanju bio je to "jedan od najtrašnijih filmova koje je ikada vidio". Samo tri minute je bilo dovoljno Del Toru da se "zagrije" za projekt te se prihvati produkcije filma.Redatelj je ostao isti dok je njegova sestra postala jedna od producentica i scenaristica filma....
"Dajte mi što želim i otići ću" ponavljao je Colm Feore u ulozi Andrea Linogea misterioznog stranca koji terorizira čitav gradić uslijed snježne oluje u vrlo dobroj televizijskoj ekranizaciji "Oluje stoljeća" Stephena Kinga. Kada je dobio što je tražio....otišao je. Slično "razmišlja" i Mama; ona doduše ne govori, ali je nekada davno bila žena koja je izgubila svoje dijete. Sada se njen duh vratio i želi saznati gdje je njena beba...ili pronaći zamjenu. Pronalazi Victoriu i Lilly te ih uspjeva zaštititi od vlastitog oca. Ali je vrlo ljubomorna ako ih netko drugi želi prisvojiti....




"Mama" je treći noviji horror (ostala dva su "Žena u crnom" te "Sinister") koji napetost odnosno strah kod gledatelja nastoji izazvati tradicionalnim metodama. Umjesto hektolitara krvi i desetaka odsječenih udova "Mama" nastoji biti zanimljiva i održati tenziju gledanja igrom svjetla i sjene,iznenadnom glasnom muzikom,zvukovima te sugestivnom primjenom kamere. Mora se priznati da u tome redatelj i uspijeva. Uz klaustrofobičnu atmosferu unutar kuće gdje se nalaze curice, a koju Mama opsjeda svi navedeni elementi funkcioniraju i drže pažnju gledatelja. Glumačka ekipa je svoj posao odradila vrlo korektno; Jessica Chastain je zanimljiva u ulozi istetovirane "dark" muzičarke koja se odriče svojeg banda da bi vodila brigu o djevojčicama. Male glumica su uvjerljive u svojim nastupima u filmu dok se Mama pojavljuje u filmu baš onoliko koliko je i potrebno. Uporaba specijalnih efekata je svedena na normalnu mjeru, te je u službi radnje. I sam "majka i kćer" kraj filma(iako melodramatičan te kao takav potpuno netipičan za žanr horrora) ima smisla...i stila. "Mama" je film koji ima i mane; nastao iz kratkog filma ponegdje pati od "praznog hoda", a neki događaji nisu potpuno objašnjeni i razjašnjeni.No, vrlina je puno više i "Mama" zaslužuje Vaše gledanje....
OCJENA:7







petak, 8. ožujka 2013.

ZAŠTO GLEDATI "BREAKING BAD"?



REDATELJ I SCENARIST:Vince Gilligan
REDATELJI:Michelle McLaren,Adam Bernstein,Colin Bucksey,Michael Slovis,Bryan Cranston,Rian Johnson
GLAVNE ULOGE:Bryan Cranston,Anna Gunn,Aaron Paul,Dean Norris,RJ Mitte,Bettsy Brandt,Bob Odenkirk,Charles Baker,GianCarlo Esposito,Emily Rios
TRAJANJE:5 sezona, 55 epizoda


Ocjena na "Internet movie data baseu" 9.6 (od mogućih 10); u trenutku pisanja ovog teksta to je prosječna ocjena temeljena na glasovima 569.015 posjetitelja portala .Pet sezona, 55 epizoda. Stotinu i trinaest nagrada (dva "Emmya" za najbolju glavnu ulogu), te još 191 nominacija (4 za "Zlatni globus"). Milijuni gledatelja i fanova serije u cijelom svijetu. Sve su to činjenice vezane uz jednu televizijsku seriju. Njeno ime je "BREAKING BAD".....



Sve je počelo 2005.godine. Vince Gilligan (tvorac tridesetak epizoda "Dosjea X") je napisao scenarij za ovu seriju. Ponudio ga je redom HBO-u, Showtimeu i TNT-u, ali nijedna od navedenih kuća ga nije željela otkupiti odnosno realizirati .Gilligan je uspio tek kada je svoj tekst ponudio "Amc-u" ( producentska kuća koja je realizirala serije "Momci sa Madisona","Živi mrtvaci" te "Ubojstvo"). Pošto je priča bila napisana ostala je još jedna vrlo bitna stvar za napraviti; izabrati glumce. Stvari su što se tiče većine uloga išle glatko sve do izbora glavnog glumca. Giligan je odmah htio zaposliti Cranstona, ali su producenti bili protiv te ideje. Realno gledajući i ne treba im se čuditi; njihovo mišljenje da Cranston neće biti dovoljno uvjerljiv u ozbiljnoj ulozi nakon što je postao poznat kao Hal u vrlo dobroj i zabavnoj, ali humorističnoj seriji "Malcolm u sredini" je bilo posve normalno i razumljivo. Tek nakon što su John Cusack i Matthew Broderick odbili ulogu (hvala im na tome) Gilligan je uspio "ugurati" svojeg favorita....



Njegovo ime je Walter White. Živi sa obitelji u Albuquerqueju, država Novi Meksiko. Njegov život je daleko od "američkog sna"; profesor je kemije u srednjoj školi, sin mu se bori sa poljedicama cerebralne paralize. žena je trudna, i opterećen je hipotekom koju obitelj White jedva otplaćuje. No, to nije sve; baš oko pedesetog rođendana dijagnosticiran mu je rak pluća. Liječnici mu ne daju previše vremena, pa se Walter osim sa bolešću susreće i sa financijskim problemima. Želi obitelji nakon svoje smrti osigurati normalan život, a ne ostaviti financijsku pustoš iza sebe. Spletom okolnosti Walter naleti na svojeg bivšeg učenika. sada neuspješnog sitnog kriminalca Jesseya (Aaron Paul). te njih dvoje postaju partneri; prema Walterovom receptu počinju kuhati super kvalitetni metamfetamin (sintetička droga koja stimulira mozak slično kao adrenalin, jeftinija od kokaina, vrlo brzo stvara ovisnost...). Jesse je zadužen za distribuciju. Takav razvoj situacije donosi Walteru razne rizike. Jedan od njih je i Walterov šogor Hank Schrader (Dean Norris) DEA agent koji je prototip policajca ne samo po zanimanju, nego i po mentalnom sklopu i načinu života...



Deseci su serija i filmova napravljeni o proizvođačima i dilerima droge. Najčešća dva obrasca su: veliki narko bossovi i njihove organizacije. ili pak dileri i proizvođači iz siromašnih četvrti koji su svojim porijeklom "programirani" da se bave takvim poslovima. "Breaking bad" donosi novi pristup; Walter je sredovječni profesor, bijelac (prezime White je namjerno takvo; ono naglašava boju kože. te želi reći da kreator serije ne želi robovati stereotipima), pripadnik srednje klase, obiteljski čovjek iz susjedstva. Njegov život je toliko jednoličan da je zaboravio na krizu srednjih godina. Takav način života, "kastriran" od bilo kakvog uzbuđenja, Walter vodi sve dok ne sazna da boluje od neizlječive bolesti. Ironično je da Walter mijenja svoj život i kreće u akciju tek nakon što sazna da su mu dani odbrojani. Promjena je uistinu radikalna....



Ako pogledamo početak priče i motive ulaska Waltera White u "posao" teško je moralizirati i osuđivati ga. On je "pater familias" koji nakon odlaska sa ovog svijeta želi osigurati normalan život svojoj ženi i djeci. No, to je samo površina cijele priče. Bolest je "okidač" za analizu i scenarističko seciranje karaktera i psihe glavnog junaka. Novac koji je planirao skupiti Walter uz pomoć svoje desne ruke Jesseya skuplja vrlo brzo, ali ne prestaje kuhati. "Tamna strana je lakša i zavodljivija" rekao je Yoda. a Walter je brzo upoznao njenu zavodljivost.
Nakon mnogih iskušenja, žrtava koje je posredno ili neposredno skrivio. te spoznaje da njegova žena "jedva čeka da se rak vrati", Walter priznaje da ne može stati sa kuhanjem jer je to "jedino u čemu je izvrstan u životu ". Taj trenutak je njegov konačni prelazak na "tamnu stranu", te dokaz da je "puknuo i postao loš". Kao i kod Anakina odnosno Darth Vadera prelazak je išao postepeno; od rastapanje dilera kiselinom, puštanja da se Jesseyeva djevojka uguši što na kraju izaziva i avionsku nesreću koja rezultira desecima mrtvih  do ubojstva poslodavca, narko bossa Gusa. Zvuči pomalo nevjerojatno i bizarno da je Walter srušio avion...Doduše ne direktno, ali na posredan
način jest. Tvorci serije propitkuju svoje gledatelje; gdje je okidač za običnog, prosječnog čovjeka da postane loš? Imamo li svi takav okidač; nekome se aktivira. nekome ne (nije nužno da postanemo dileri i proizvođači metha ;postoji puno načina da se postane loš). Bi li Walter ikada aktivirao "tamnu stranu" da se nije razbolio? Pitanja koja daju dodatnu zanimljivost ionako već sjajno napisanoj priči.



Poseban dio radnje je odnos Waltera i njegovog "šegrta" Jesseja. Njihovim usponom u svijetu kriminala njihovo se "iskustvo" obogaćuje, te njihova logistika jača. Od derutne kamp kućice gdje su počeli kuhati meth dolaze do vrhunski opremljenog laboratorija. Njihovo logističko odrastanje prati i sve veća zamršenost njihova odnosa. Taj odnos je, na neki čudan način, sličan odnosu oca i sina. Iako Walter često manipulira sa Jessijem. te ga ponekad iskorištava. u najtežim trenucima je ubio zbog njega. Kako bi ga zaštitio. Sa druge strane Walter je Jesseiju otac kojeg zapravo nikada nije imao (fizički Jessiejev otac postoji, ali sina ne priznaje zbog njegove sklonosti drogama).
Osim Bryana Cranstona u ulozi Waltera Whitea iliti Heisenberga (pseudonim koji si je Walter sam dodijelio; inače posveta fizičaru Heisenbergu koji se smatra tvorcem moderne kvantne teorije) koji je maestralno odradio svoj posao, te je najvažniji komad u mozaiku zvanom "Breaking Bad" nepravedno bi bilo ne spomenuti i ostale "komadiće"(čitaj glumce i ekipu) tog mozaika. Michael Slovis "meštar" od kamere i fotografije (inače radio i na serijama "CSI" i "Televizijska posla") je obavio odličan posao. Kamera je često statična i "polagana", te nas sugestivno uvodi u događaje koji se spremaju. Njegov rad je potvrda izreke da "slika govori tisuću riječi". Ostatak glumačke ekipe je također briljantno odradio svoj dio posla. Glumačke role su zahtjevne te nije lako pratiti Cranstonov "ritam" koji je nametnuo kroz cijelu seriju. Ali ekipa je uspjela. Od Walterove supruge Skylar (Anna Gunn) koja se mora pomiriti sa suprugovim novim "zanimanjem" jer se on zbog njega spreman odreći apsolutno svega do sjajnog Boba Odenkirka u ulozi odvjetnika Saula Goodmana koji ima rješenje za sve probleme (slijedeće godine gledat ćemo "Better call Saul", seriju u kojoj će odvjetnik biti glavni lik), te "zna ljude koji poznaju ljude". Sve uz određenu proviziju. Najbolju i najupečatljiviju ulogu (naravno uz Cranstona) ostvario je Giancarlo Esposito u ulozi narko bossa Gustava "Gusa" Fringa. Njegova gluma je sjajna; odlično je interpretirao čovjeka sa dva lica. Javno, većini poznato lice pokazuje skromnog, društveno aktivnog voditelj lanca restorana. Iza njegovog tamnog naličja skriva se hladni i brutalni narko boss koji je spreman eliminirati svakoga tko mu stane na put. Well played, Giancarlo.
Serija osim trgovine drogom kritizira i komentira neke segmente američkog društva. Posebno je "na tapeti" zdravstveni sustav. Cinična je i znakovita epizoda u kojoj je Hank, Walterov šogor (pripadnik DEA-a) ranjen od strane pripadnika kartela (metak je trebao završiti u Walterovom tijelu). Zdravstveno osiguranje mu ne pokriva sve troškove liječenja, te u pomoć priskače Walter te plaća....Novcem koji je zaradio proizvodnjom i prodajom droge.
Ovo je serija koja iz sezone u sezonu "raste", postaje sve zanimljivija. Finale serije, njen završetak je odrađen sa stilom i na zadovoljstvo većine obožavatelja (za rezliku od npr. Dextera). Od uvodne epizode do samoga kraja  televizijska serija "Breaking Bad" je jedan od najboljih televizijskih proizvoda. I tu se više nema što dodati. Niti oduzeti.



utorak, 5. ožujka 2013.

LET(FLIGHT)




REDATELJ:Robert Zemeckis
GLAVNE ULOGE:Denzel Washington,Kelly Reilly,Don Cheadle,John Goodman,Nadine Velasquez
TRAJANJE:128 minuta

Robert Zemeckis je redatelj sa vrlo zanimljivom,uspješnom fimografijom. Njegov opus je žanrovski raznolik. Svoju karijeru je počeo graditi sa pustolovnom akcijom "Lov na zeleni dijamant" sa Michael Douglasom u glavnoj ulozi. Zatim je snimio veliki svjetski hit; prvi film iz trilogije "Povratak u budućnost" gdje je Michael J.Fox uz pomoć svojeg prijatelja osebujnog profesora (sjajni Christopher Lloyd) putovao kroz vrijeme. Godine 1988 redatelj snima dotad neviđeni spoj animacije i igranog filma nazvan "Tko je smjestio zecu Rogeru?". Krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina prošlog stoljeća snima drugi i treći dio "Povratka u budućnost". Nakon toga se Zemeckis prihvatio zahtjevnijih tema; 1994 za "Forrest Gumpa" dobija Oscara, a nakon toga snima "Kontakt" sa Jodie Foster. Početkom stoljeća okušao se u žanru trilera (vrlo dobar "Ispod površine" sa Harrisonom Fordom i Michelle Pffeifer), te je "smjestio" Tom Hanksa na pusti otok u "Brodolomu života". Nakon ta dva filma Zemeckis je u "padu forme" koju nije uspio vratiti niti sa osrednjim "Polarnim expressom". Ono što je vidljivo iz navedenih filmova jest činjenica da redatelj ne bježi od režiranja niti jednog žanra. "Let" je povratak Zemeckisa ozbiljnim temama te pokušaj povratka na kvalitativnu razinu koju je održavao krajem prošlog i početkom ovog stoljeća....



Whip Whitaker (Denzel Washington) pije. Alkohol. Često i previše. Voli i povući "liniju". Kokaina. Nije jedini sa takvim porocima. Međutim Whip je aktivni pilot.Na jednom LETU njegov avion upada u probleme; Whip sjajnim manevrima i hladnokrvnošću spašava većinu putnika i članova posade. Šestero ljudi pogiba, a među njima je i Whipova ljubavnica lijepa stjuardesa Katarina (Nadine Velazquez). Whip je heroj dana ali problemi nastaju kada se otkrije da je u krvi imao 2,4 promila alkohola...što znači da je upravljao avionom....pijan....



Scena spašavanja aviona odnosno ljudskih života je maestralno režirana. Iako je Zemeckis još u "Brodolomu života" pokazao da zna kako filmski prikazati avionsku nesreću ovdje je još efektniji i dojmljiviji. Pad aviona prikazuje iz tri kuta; pilotovog odnosno iz njegove kabine,ostatka unutrašnjosti aviona te kadrovima koji nesreću prikazuju izvana. Ovdje je redatelj pokazao sjajan osjećaj za duljinu kadrova te stvaranja napete atmosfere. Nakon prikaza nesreće koja je "Božje čudo" (Whip je avion spustio u blizini crkve) Zemeckis i dalje drži visok nivo filma; Whipu je nađeno znatno više alkohola u krvi od dopuštenoga te postoji ozbiljna mogućnost da heroj u samo nekoliko dana postane...krivac za nesreću.Gledatelj je u dvojbi; je li Whip uistinu heroj?. Ako jest alkoholičar bi li uopće bio sposoban spasiti putnike da nije....popio?. Taj prvi dio filma je uistinu odličan; suočava nas sa bitnim pitanjima, ne nudi odgovore ali tjera na razmišljanje. No, kako se radnja filma približava kraju tako radnja postaje sve "razvodnjenija". Događaja je premalo za toliko mnogo minuta filma, a neke potencijalno zanimljive teme su ostale tek blago dotaknute. Redatelj se fokusirao na glavnog lika i to nije nimalo loš izbor...ali....prikazao ga je do samoga kraja kao čovjeka koji zbog svojih poroka razara svoj život, te nije sposoban reći dosta. Denzel je tu napravio sjajan posao i zasluženo je nominiran za Oscara. Nakon što gledatelja uvjeri da je Whip beznadežan slučaj (večer prije zadnjeg saslušanja pilot se propisno uneredi pa ga tek nakon "intervencije" Harlinga (odlični John Goodman), dilera drogom uspijevaju osposobiti za razgovor. I onda dolazi neočekivano patetični kraj gdje se glavni junak "posipa pepelom" te odlučuje promijeniti mišljenje. Nevjerojatno moraliziranje te nedosljenost u razvoju glavnog lika....Sve da bi se zaradio dolar više i da se od junaka koji je kroz cijeli film prikazan kao "izgubljen slučaj" stvori pozitivac....
"Let" je film sa odličnim glumačkim ostvarenjima te izuzetno uvjerljivom scenom pada aviona. Da je bilo više hrabrosti i dosljednosti bio bi puno realniji i uvjerljiviji...
OCJENA:7





ponedjeljak, 4. ožujka 2013.

GANGSTERSKI ODRED



REDATELJ:Johnatan Levine
GLAVNE ULOGE:Josh Brolin,Emma Stone,Sean Penn,Ryan Gosling,Nick Nolte
TRAJANJE:112 minuta
NAZIV ORIGINALA: Gangster Squad

 "Gangsterski odred" nevjerojatno podsjeća na film "Mullholand Falls" (kod nas prikazivan pod naslovom "Zagonetna smrt") snimljen 1996 godine. Sličnosti ima nekoliko; radnja oba filma se događa u Los Angelesu na prijelazu iz četrdesetih u pedesete godine prošlog stoljeća, glavni likovi su policajci okupljeni u specijalni odred, u oba glumi Nick Nolte, filmovi imaju respektabilnu glumačku ekipu (u "Mullholand Fallsu" glume osim Noltea i John Malkovich, Jennifer Connely, Michael Madsen,Chris Penn...), oba su drugi film redatelja koji su svojim prvijencima oduševili (redatelj "Mullholanda..." je Lee Tamahori koji je debitirao filmom "Bili jednom ratnici" dok je Levine startao vrlo dobrim filmom "Zombieland") i na kraju...Oba filma su razočarali.....



Mora se priznati da film nije imao sreće sa datumom premijere.Naime, "Gangsterski odred" je trebao biti premijerno prikazan u američkim kinima prošle jeseni. Nakon luđačkog napada Jamesa Holmesa u Aurori na premijeri trećeg dijela Nolanove trilogije o čovjeku šišmišu prikazivanje filma je prolongirano za početak ove godine. Razlog?  Film odnosno njegov trailer je sadržavao scenu u kojoj gangsteri likvidiraju publiku u kinu u Los Angelesu. Nakon višestrukih ubojstava u Aurori nije bilo šanse da se takve scene prikažu, te je film morao na remont; scena je izbačena iz filma no, to je zahtijevalo ponovnu montažu i reklamnu kampanju. te je film premijerno prikazan u siječnju ove godine. Pitanje je bi li film bolje prošao da je prikazan u ranije navedenom terminu, ali je činjenica da je šteta učinjena...



Cijelim trajanjem filma redatelj nas nastoji šokirati nasillnim, krvavima scenama; u samom uvodu filma Mickey Cohen (Sean Penn) gangster koji, saznajemo kasnije, kontrolira gotovo čitav grad naređuje svojim plaćenicima da daju gas i pokrenu automobile. Između automobila razapet je njegov suparnik te ga za koju sekundu vidimo raspolovljenog na dva dijela koje Mickey baca...Kojotima?!. Prilično šokantan početak....
Većina velikih mafijaških, gangsterskih filmova nasilje tretira kao slijed radnje. U tim filmovima ("Kum","Casino","Carlitov način","Lice s ožiljkom"...) redatelji nasilne scene prikazuju vrlo realno ponekad šokantno, ali kao način da bolje razumijemo likove, radnju te način funkcioniranja i djelovanja raznih kriminalnih grupa. Kada film započne da ovakvim scenama, a da gledatelj ne zna apsolutno ništa o likovima ili radnji, dojam je  da redatelj takvim scenama želi sakriti nedostatke cjeline. Nedostatke kojih ima previše...
Vrijeme radnje nesumnjivo "poziva" da se prisjetimo remek djela "L.A. povjerljivo"  koji se također "pozabavio" policijskom tematikom u "Gradu anđela" nakon završetka Drugog svjetskog rata. Film se može usporediti i sa "Nedodirljivima" Briana De Palme sa Kevinom Costnerom i Seanom Conneryem u glavnim ulogama. Usporedbe stoje kada je riječ o dijelovima radnje, ali izvedba i gluma nisu nikako usporedivi. "Gangsterski odred" je inferioran i znatno lošiji film od oba navedena. Likovi "Gangsterskog odreda" su prilično nezanimljivi i klišeizirani. Ekipa policajaca je složena prema već viđenim obrascima; intelektualni zapravo tehnološki majstor kojem fizički obračuni nisu jača strana, časni obiteljski čovjek, policajac koji "ne želi više ratove", ali ga ubojstvo dječaka prelomi da se pridruži ekipi...itd,itd. Već viđeno puno puta. Likovi su, većinom, blijedi i nezanimljivi. Emma Stone je trebala biti "femme fatale" koja ljubi i gangstera i policajca, ali njena izvedba je kao i njen lik - površan i neuvjerljiv. Sean Penn (po mišljenju autora ovih redova jedan od vodećih hollywodskih glumaca) također je u slabijem izdanju. Njegova interpretacija bivšeg boksača, sada kriminalnog "bossa" Mickeya je festival preglumljenosti. Jedina glumačka svjetla točka filma je Mirreile Enos (tv serija "Ubojstvo",uskoro ćemo ju gledati kao partnericu Brad Pitta u filmu "World War Z") u ulozi supruge policajca O'Mare(Josh Brolin).
"Gangsterski odred" je slabašan film koji neuspješno reciklira ideje koje su već viđene na filmskom platnu.

OCJENA:5








subota, 2. ožujka 2013.

UMRI MUŠKI:DOBAR DAN ZA UMIRANJE




REDATELJ:John Moore
GLAVNE ULOGE:Bruce Willis,Jai Courtney,Sebastian Koch,Mary Elisabeth Winstead
TRAJANJE:95 minuta
NAZIV ORIGINALA: A Good Day to Die Hard


Serijal "Umri muški jedan je od najboljih i najutjecajnijih akcijskih serijala u povijesti filma. Sve je počelo 1988. godine kada je premijerno prikazan prvi film. Priču o Johnu McClaneu policajcu iz New Yorka koji se u Los Angelesu na božićnoj zabavi nađe "na krivom mjestu u krivo vrijeme"su odmah prigrlili gledatelji, ali i kritičari. Svaki segment filma je bio na svojem mjestu, i u funkciji cjeline; Bruce Willis (u utrci za ovu ulogu je "pobijedio" Don Johnsona i Richard Gerea) je ostvario ulogu karijere, vrlo pametno doziran omjer akcije i humora,sjajni sporedni glumci (Reginald VelJohnson kao policajac Powell (da. to je onaj sa krafnama) te De'vereaux White (brbljavi vozač limuzine Argyle),zanimljiva skupina negativaca predvođena NEZABORAVNIM Alanom Rickmanom iliti Hansom Gruberom, te briljantna režija akcijskog maga Johna McTiernana (režirao i "Predatora" te "Lov na crveni oktobar"; danas nažalost broji zatvoreničke dane zbog laganja FBI-u u istrazi protiv privatnog detektiva kojeg je redatelj unajmio da prisluškuje šefove studija "MGM" i producenta Charlesa Rovena).



U to vrijeme (druga polovina osamdesetih godina prošlog stoljeća) najpopularniji akcijski heroji su bili fizičkom građom "nadljudi" Arnie i Stallone. Bilo ih je zabavno gledati, ali se prosječan hodočasnik kino dvorana teško mogao sa njima poistovjetiti. Za razliku od njih McClane je "jedan od nas"; on efikasno likvidira negativce, ali je mamuran, ima bračnih problema, između dvaju obračuna pali cigaretu i krvari. Ali ne od metka nego od ostataka razbijenog stakla preko kojih je morao pretrčati bos jer terorist kojeg je maloprije sredio ima premalu nogu da bi obukao njegove čizme !!!.
Drugi film iz serijala koji je režirao Renny Harlin ("Cliffhanger") bio je vrlo dobar, ali da bi dostigao kvalitetu originala falio mu je Hans Gruber odnosno pravi negativac. Režiranje trećeg dijela ponovo je preuzeo Mc Tiernan i totalno okrenuo postavke serijala; McClane više nije sam dobio je pomagača imenom Zeus (odlični Samuel L.Jackson), nije više niti u zatvorenom prostoru. Juri New Yorkom da bi onemogućio detoniranje bombi koje je sa svojom ekipom postavio "Simon kaže" Gruber brat Hansa negativca iz prvog dijela kojega je sočno i sa zadovoljstvom odglumio Jeremy Irons. Uslijedila je pauza od 12 godina te je tek 2007 snimljen četvrti dio koji je bio najslabiji dio serijala dotada, no ne i nezanimljiv i promašen film. Solidno napravljen sa vrlo zanimljivom temom; opasnost od "cyber" terorizma. Nažalost snimljen je i peti dio koji upravo imamo prilike gledati u našim kinima....




John McClane odlazi u "majčicu Rusiju". Moskvu. Njegov sin Jack (Jai Courtney) je uhićen. John mu nastoji pomoći ne znajući da Jack radi odnosno vodi operaciju pod okriljem CIA-e. Ubrzo se oba McClanea nađu u problemima i usred zavjere čiji počeci su vezani za nuklearnu katastrofu u Černobilu....
Uspoređivati ovaj sa bilo kojim prethodnim iz serijala je besmisleno; peti film serijala uvjerljivo je najlošiji i najnezanimljiviji. Nejasna je namjera zašto su se doživljaji Johna McClanea preselili u Rusiju. Možda da bi se film bolje prodao na tom tržištu (makar događaji u filmu državu Rusiju i njeno društvo baš ne prikazuju u lijepom tonu), ili kao provokacija tvoraca filma (kakve je Hollywood znao napraviti u doba hladnog rata) koji šalju "kauboja" da riješi unutarnje ruske probleme. Koji nisu bezazleni; riječ je o nuklearnom terorizmu. U redu, koji god da je razlog bio činjenica koja se ne može izbjeći glasi; John McClane nije glavna faca u petom nastavku filma "Umri muški"?!. Najvažniji je lik njegov sin, operacija hvatanja terorista je njegovo djelo a siroti John je tu samo smetalo koje ponekad pomogne. Baš i nije neki tretman za jednog od najvećih akcijskih junaka u povijesti. Ironiziranje, te ismijavanje godina Johna McClanea više nije toliko duhovito; sve je to recikliranje već viđenog iz "Plaćenika" i iz filma "Red". Radnja filma se sastoji od akcijskih scena (koje su odlične i jedine su svjetla točka filma) i dijelova gdje redatelj nastoji "pokrpati" scenarističke rupe, i film rastegnuti na pristojno trajanje. Film je neduhovit (osim pjevanja Sinatrinog hita "New york,New york" u interpretaciji taksista u Moskvi) a znamo koliko je svaki film iz ovog serijala bio znan i hvaljen po duhovitim i ciničnim doskočicama glavnog junaka, ali i negativaca. Negativci? Potpuno nezanimljivi i dosadni. Bruce je također nekako neraspoložen i umoran...
Peti nastavak nije trebao serijalu. Nakon njega (unatoč najavi da će se snimati i šesti dio) jedini zaključak koji se nameće je da Johna McClanea treba umiroviti i dati mu zasluženo mjesto u filmskoj povijesti.

OCJENA:5