četvrtak, 27. prosinca 2012.

ATLAS OBLAKA



REDATELJ:Tom Tykwer,Lana i Andy Wachowski
GLAVNE ULOGE:Tom Hanks,Halle Berry,Hugo Weawing,Jim Sturgess,Keith David,Jim Broadbent,Susan Sarandon,Hugh Grant,Doona Bae
TRAJANJE:166 minuta
NAZIV ORIGINALA: Cloud Atlas

"Teče i teče jedan slap.što u njem znači moja mala kap
 Gle.jedna duga u vodi se stvara i sja i dršće u hiljadu šara
 Taj san u slapu da bi mogao sjati i moja kaplja pomaže ga tkati." - D.Cesarić


"Atlas oblaka" je roman nastao iz "pera" Davida Mitchela. Radnja romana je kompleksna, ali i vrlo zanimljiva; šest različitih priča (svaka od njih u različitom vremenskom periodu od devetnaestog stoljeća do daleke budućnosti 2321. godine) se pripovijedanjem međusobno isprepliću, te ukazuju na sudbonosno povezanost svih ljudskih radnji....bez obzira u kojem se vremenskom, povijesnom razdoblju odigravale. U jednom od mnogobrojnih zanimljivih i "potiču me na razmišljanje" dijaloga između likova jedan govori drugome; "Što god napraviš to je jedna kap u beskrajnom oceanu". Drugi lik odgovara: "Što je ocean nego zbroj mnogih kapljica". Autor romana i stihovi D.Cesarića su imali sličnu misaonu nit vodilju; svaki život jest sama kap, ali bez te jedne male kapi nema niti slapa odnosno oceana....oceana života i povijesti čovječanstva.
Bilo je pitanje vremena kada će se "Atlas oblaka" ekranizirati. Stvar je u svoje ruke preuzela vrlo respektabilna ekipa; redatelj Tom Tykwer (autor sjajne "Trči Lola trči" koja je "lansirala" Franku Potente u naručje Jasonu Bourneu), a produkciju (dijelom i pisanje scenarija i nešto redateljskog posla) su preuzeli braća (ispričavam se brat i sestra; Larry je u međuvremenu postao Lana) Wachowski tvorci Matrixa .Odobren je budžet od stotinjak milijuna dolara i snimanje je moglo krenuti....

"....I SVAKIM  ZLOČINOM I SVAKIM DOBRIM DJELOM RAĐAMO SVOJU BUDUĆNOST...."


Prva stvar koja je karakteristična za gledanje "Atlasa oblaka" jest činjenica da se unatoč trajanju od skoro tri sata film  gleda sa lakoćom i zanimanjem. Bez obzira na žanrovsku različitost priča (raspon žanrova u pričama je zaista impresivan; od komedije, trilera, preko pustolovine, drame i SF) tenzija gledanja ne pada niti minute. Tu činjenicu treba zahvaliti i sjajnoj, preglednoj režiji Toma Tykvera. Posebnost filma jesu i glumci, odnosno likovi koje tumače. Naime svaki od glumaca tumači nekoliko likova u različitim vremenskim periodima. Kako je i radnja disperzirana na različita vremensko-povijesna razdoblja tako su se i glumci prisiljeni "transformirati". I tu dolazimo da možda i jedine lošije točke ovog filma. To je Halle Berry.

Glumačka ekipa filma je skoro savršena. Osim Berry svi glumci su ostvarili sjajne,višestruke uloge
(izdvojio bih odličnog Hanksa te ljubimca brata i sestre Wachowski Huga Weawinga). Prelijepa Halle je u ovom filmu na neki način "najslabija karika". Nepravedno bi bilo reći da je napravila loš posao, ali dojam je da bitno "zaostaje" za ostalim glumačkim ostvarenjima .
"Atlas obaka" je film koji se bavi mnogim, vječnim ljudskim temama. Ljubav, prolaznost života, reinkarnacija, sloboda, vjera...sve te i još mnoge teme obrađene su, ili barem dotaknute u ovom filmu. Zbog količine "većih od života" tema, film u nekim, kratkim dijelovima "pati" od megalomanije, ali to su uistimu vrlo kratke i nebitne epizode obzirom na trajanje i kvalitetu cjeline. Radnja filma odnosno njegovi protagonisti nas često upućuju, podsjećaju da nismo sami; iako je naša kap odnosno život dragocjena u svakom oceanu, slapu odnosno vječnosti na ovom smo Svijetu na ovaj ili onaj način upućeni jedni na druge. Kroz ljubavne, rodbinske i(li) prijateljske veze potpuno je nevažno. Bez obzira kako Vam  na prvu "legne" ovaj film (nemojte očajavati ako odmah niste "polovili" sve fragmente mozaika zvanog "Atlas oblaka"; nije niti autor ovih redaka) teško ćete izbjeći "poziv" na razmišljanje koji Vam je uputio redatelj. Svaka od priča je posebna, jedinstvena i uvjeren sam da će svaki gledatelj naći svoju najdražu ( piscu ovih redova je storija o Sonmi-451 u korporativnom,fašističkom svijetu budućnosti najdojmljivija). Također u filmu se daju prepoznati i posvete nekim djelima sedme umjetnosti.
"Atlas oblaka" nam na jedan upečatljiv način govori o tome da nas na ovom svijetu ne određuju rasa, nacionalnosti, spol, religijska opredijeljenja ili boja kože...Samo djela koja će zauvijek ostati "zapisana" u slapu, oceanu vječnosti.

"VJERUJEM DA SU SMRT SAMO VRATA;KADA SE ZATVORE NEKA DRUGA SE OTVORE..."
OCJENA:9




utorak, 18. prosinca 2012.

PET LEGENDI



REDATELJ:Peter Ramsey
GLASOVI:Hugh Jackman,Alec Baldwin,Jude Law,Chris Pine,Isla Fisher
TRAJANJE:90 minuta
NAZIV ORIGINALA: Rise of The Guardians

Formula uspjeha kojom su ove godine "Osvetnici" zaradili silan novac počeli se primjenjivati i ostali studiji u Hollywoodu. Uskoro počinje snimanje "Justice League" gdje ćemo gledati Batmana, Supermana, Wonder Woman, Green Lanterna i Flesha zajedno u akciji, a u našim kinima odnedavno imamo priliku vidjeti animirano ujedinjenje superjunaka. Kao što su u "Osvetnicima" na okupu bili Hulk, Iron Man, Thor i ostali, tako u "Legendama" gledamo pet likova, junaka djetinjstva; redom tu su Djed Mraz, Zubić vila, Pijesko, Uskršnji Zec te novopridošli član ekipe Jan Mraz...
Zli duh imenom Pitch utjeruje strah u dječje snove te pokušava najmlađima "oteti" vjeru u postojanje naših junaka. Naša ekipa je tu da ga spriječi i vrati najmlađima vjeru u njihovo postojanje...

.Nakon planetarnog uspjeha "Shreka", "Madagascara", i "Kung fu Pande", gazde "Dreamworsa"  nisu škrtarili; budžet legendi iznosi oko 150 milijuna dolara, a glasove junacima su posudili poznate glumačke "face". Vrijeme prikazivanja odnosno premijere filma je solidno pogođeno; unatoč činjenici da se radnja filma dobrim dijelom vrti oko Uskrsa, a na našem kalendaru se približava Božić to i nije neki problem. Djed Mraz je The man među našim junacima tako da se "nedostatak" Božića ne primjećuje. Ali primjećuju se neke druge stvari...
Film ima prilično ozbiljnu "notu" što može biti pomalo nerazumljivo, ali i dosadno za najmlađu populaciju. Cijelim trajanjem filma redatelj na nas na direktan ili indirektan način upozorava na nedostatak vjere, ponajprije kod mlađe, ali i starije populacije, te potrebu za vjerskom "obnovom". To uopće nije loše niti bi trebalo nekoga brinuti; gledatelji koji su vjernici bit će zadovoljni sa takvim porukama, a onim gledateljima koji to nisu te stvari sigurno neće smetati. Problem je u tome što je cijela koncepcija "duhovne obnove" povezana sa likovima poput Djeda Mraza ili Uskrsnog Zeca koji su vrlo često iskorištavani kao simboli nekontroliranog konzumerizma i prekomjernog trošenja koji su u potpunoj suprotnosti sa altruizmom, odricanjem i skromnošću koje vjera propovijeda. Dakle, imamo jednu vrlo vješto skrojenu manipulaciju odnosno "pomirenje" dviju suprotnih stvari, a sve u cilju zarade na kino blagajnama. Likovi u "Legendama.." nisu ni približno zanimljivi kao u prethodnim "Dreamworksovim" animiranim uradcima; iako imaju potencijala nijedan od Legendi nije niti blizu Alexu, Martyu, Melmanu i ekipi iz "Madagascara", Shreku, Donkeyu i Fioni, ili pandi Po iz "Kung Fu Pande". U legendama jedino je Jan Mraz nešto zanimljiviji lik. Film nije pretjerano duhovit; postoje smiješni dijelovi, ali ih je puno manje nego što je očekivano obzirom na likove i publiku kojoj su "Legende..." namijenjene. Jurnjave i razne vratolomije koje su dosta zastupljene tijekom cijelog trajanja filma su fantastično napravljene; film je vizualno raskošan. "Pet legendi" ne gnjavi predugim trajanjem, gledljiv je,  ali u usporedbi sa prijašnjim animiranim djelima "Dreamworksa" ipak je riječ o koraku unatrag.

OCJENA:6





subota, 15. prosinca 2012.

ALEX CROSS



REDATELJ:Rob Cohen
GLAVNE ULOGE:Tyler Perry,Matthew Fox,Rachel Nichols,Giancarlo Esposito,Edward Burns
TRAJANJE:96 minuta

Alex Cross je književni lik koji je proslavio  autora Jamesa Pattersona. Prvi "brak" popularnog forenzičara/detektiva i filma sklopljen je još 1997  u "Kolekcionaru". Ulogu popularnog istražitelja tumačio je Morgan Freemann i rezultat je bio solidan triler (ponajprije zahvaljujući glavnom glumcu). Četiri godine kasnije snimljena je nešto lošija "Paukova zavjera". U ta dva filma Freeman nam je uprizorio Aleksa kao iskusnog, inteligentnog i smirenog "veterana" policijskog posla ( sličan lik onome iz genijalnog Fincherovog trilera "Sedam"). Nakon "Paukove zavjere" lik Alexa Crossa je mirovao šta se filmskih ekranizacija tiče...sve do ove godine. Redateljskog posla se prihvatio pouzdani "štancer" akcijskih filmova Rob Cohen ("Daylight","XXX", "Brzi i žestoki"), odobren je budžet od cca 40 milijuna dolara i snimanje je moglo krenuti...
Zaplet fillma je otprilike ovakav: tajanstveni Picasso (Mathew Fox; neodlučni doktor Jack iz televizijske serije "Nestali") pobije četvero ljudi i na mjesto zločina izlaze detektivi Cross (Tyler Perry) i njegov partner Tommy (Edward Burns)...
Ovaj film je na neki način prequel "Kolekcionara" i "Paukove zavjere". Alex je mlad, perspektivan policajac koji svojom dedukcijom i oštroumnošću (u početku filma njegove metode podsjećaju na Sherlocka Holmesa) rješava probleme. Šteta što ne može riješiti nijedan problem ovog filma.
Moram odmah naglasiti da mi je ovo jedan od najlošijih filmova koje sam pogledao ove godine. Sam izgled filma i dijalozi  su na razini lošije televizijske produkcije. Priča je puna rupa, nelogičnosti i neobjašnjenih događaja .A vrhunac svega je glavni negativac Picasso. Ako čak i zaboravimo na preglumljivanje, te poneko kreveljenje Matthewa Foxa kojim je valjda htio da lik glavnog negativca bude zanimljiv i ekscentričan (a ispalo je suprotno; njegov lik izgleda kao da je malouman, a samim time i neuvjerljiv obzirom na organzacijske sposobnosti koje je pokazao u filmu) ostaje nedoumica tko je zapravo Picasso? Hladnokrvni plaćenik koji obavlja zadatak ili manijakalni serijski ubojica koji će "skratiti za glavu" svakog tko ga krivo pogleda...Čini mi se da je redatelj Cohen htio objediniti obje "kvalitete" u jednoj osobi, ali to je napravio loše i neuvjerljivo .Greška je bila i postavljanje Cohena za redatelja ovog filma; on je pokazao da se vrlo dobro snalazi u akcijskim filmovima gdje je priča u drugom planu (izdvojeni "incident" je jedino "Tajno društvo"), a za ovaj film je građenje priče odosno napetosti najvažnija stvar. Akcijske scene su i ovdje solidno napravljene, ali  PRIČA,PRIČA i napetost su trebali nositi film. Jedino mi nikako nije jasno koga vraga radi Jean Reno u ovoj besmislici....
Unatoč lošem proizvodu i ne baš sjajnom "ulovu" na kino blagajnama najavljen je nastavak ovog filma imenom "Double Cross". Nadajmo se sa nekim drugim redateljem i nekim boljim, mudrijim glumačkim odabirom.

OCJENA:3


četvrtak, 13. prosinca 2012.

RAMPART



REDATELJ:Oren Moverman
GLAVNE ULOGE:Woody Harrelson,Ben Foster,Sigourney Weaver,Anne Heche,Ice Cube
TRAJANJE:102 minute

Ne postoji zanimanje na kugli zemaljskoj koje je više iskorištavano u filmovima i televizijskim serijama nego što je policijsko. Gotovo i da nema glumca koji se barem jednom nije okušao u interpretiranju "običnog" policajca ili detektiva. Spomenimo samo neke; na televizije su još u prošlom stoljeću veliku popularnost uživali likovi kao što su Colombo (Peter Falk), Kojak(Telly Savalas), Mike Hammer(Stacey Keach) i u bivšoj državi popularni njemački istražitelj Derrick (Horst  Tappert). Uloge koje su se zauvijek "urezale" u pamćenje gledatelja i zauvijek obilježile karijere glumaca. Što se velikog ekrana tiče tu je još veća "gužva". Teško bi bilo pobrojati sve uspjele i neuspjele glumačke pokušaje da se "policijskim" ulogama impresionira publika i kritika. Trenutno mi u misli dolazi Al Pacino (kao "zviždač" Serpico), te Harry Callaghan(Clint Eastwood) kao pripadnici "pozitivnih" policajaca te sjajni Harvey Keitel ("Okorjeli policajac"), psihotični Gary Oldman ("Leon profesionalac") ili nešto recentniji Denzel  Washington ("Dan obuke") kao pripadnici "bad copsa". Ovo je samo nekoliko sjajnih uloga koje su mi pale na pamet za vrijeme pisanja ovog teksta. Autorima "Ramparta" je cilj bio da nam poslije gledanja ovog filma zauvijek u sjećanju ostane interpretacija Woodya Harrelsona kao lošeg policajca...nažalost cilj nije ispunjen....
Najava ovog filma je bila vrlo efektna; uloga korumpiranog, pokvarenog policajca koja je "targetirana" da donese Harrelsonu (barem) nominaciju za Oskara, te činjenica da je na scenariju radio i James Ellroy autor tzv.L.A tetralogije koja obuhvaća četiri knjige kojima su tema korumpirani i sadistički policajci. Najpoznatiji roman iz "četvorke" je L.A Povjerljivo prema kojem je snimljen briljantan film 1997 godine .Bio sam uvjeren da se sa takvom ekipom stvara nešto veliko...ali bio sam u krivu...
Woody Harrelson je Dave Brown policijski službenik u Los Angelesu. Dave je vijetnamski veteran koji često krši pravila službe .No, ovaj put je pretjerao; kamere su zabilježile njegovo brutalno premlaćivanje osumnjičenog...
Ovako izgleda zaplet "Ramparta". I odmah na početku čudna redateljsko-scenaristička odluka; Dave nakon evidentne prekomjerne primjene sile nad "strankom u postupku" dolazi slijedeći dan na posao kao da se ništa nije dogodilo. E sad nešto ovdje definitivno ne štima. Poznato je da pretjerana uporaba sile u svim policijama na svijetu jedan od najvećih "grijeha", a Amerika je posebno osjetljiva na to pitanje pogotovo kada osumnjičeni nad kojim je izvršena represija pripada Afroamerikancima ili nekoj drugoj manjinskoj etničkoj zajednici. Čudna scenaristička egzhibicija posebno ako uzmemo u obzir da nas priča filma nikako nije uvjerila da Dave ima zaštitu od moćnih političara ili sličnih individua koje bi ga mogle zaštititi i "umanjiti" počinjenu štetu. Kada god se čini da će se film "zahuktati, postati zanimljiv i napet, redatelj ga vrlo brzo i efikasno "razvodni" dijalozima koji su u većini slučajeva predugi i dosadni. Privatni Daveov život je također posebna priča: vjerojatno želeći izbjeći stereotipe o policajcima koji su najčešće solo igrači i(li) razočarani u ženski rod redatelj i scenaristi su Davea učinili "prezaposlenim". On je ljubavnik dvaju sestara koje su mu i bivše žene te sa kojima ima djecu (po jedno sa svakom). A kada nije sa jednom od njih Dave će platiti za sex u obližnjem baru. Malo previše "nategnuto". Unatoč bombastičnim najavama i "guranjima" Harrelsona od strane američkih kritičara u borbu za Oscara, "Rampart" je obzirom na ekipu koja ga je radila i  temu koju obrađuje slab i dosadnjikav film. Harrelson je u glavnoj ulozi korektan mada i on pamti bolje dane ("Narod protiv Larrya Flinta"). Na kraju ostaje zaključak; tresla se brda rodio se "Rampart".
OCJENA:5




petak, 7. prosinca 2012.

CRVENA SVJETLA(RED LIGHTS)



REDATELJ:Rodrigo Cortez
GLAVNE ULOGE:Robert De Niro,Sigourney Weaver,Cillian Murphy,Elisabeth Olsen,Joely Richardson
TRAJANJE:95 minuta

Margaret Matheson (Sigourney Weaver) i njezin asistent Tom Buckley (Cilian Murphy) tandem su  neobičnog zanimanja; oni su skeptici,"nevjerni Tome" kad su u pitanju paranormalne pojave (prizivanje duhova i slične misterije). Nakon uspješnih akcija razotkrivanja raznih prevaranata dvojac je odlučan da razotkrije i "paranormalnu" legendu Simona Silvera (Robert de Niro) s kojim je psihologica Margaret već imala neugodno iskustvo na temu paranormalnog....

"Crvena svjetla" novi je redateljski rad Rodriga Corteza kojeg pamtimo po klastrofobičnom trileru "Burried" gdje je glavnog junaka nemilosrdno živog zakopao. Film ima vrlo interesantnu tematiku; preispitivanje paranormalnog odnosno otkrivanje lažnih medija koji radi financijske koristi varaju ljude .Vrlo zahvalna tema koja je tražile ekranizaciju...ona je tu ali, nažalost ne pretjerano uspješna.
Iako je glumačko-redateljska ekipa filma vrlo dobra krajnji proizvod je prilično razočaranje. Radnja još i nekako funkcionira do tajanstvene, iznenadne smrti doktorice Margaret, ali nakon toga redatelj nervozno pokušava film učiniti spektakularnim čitavim trajanjem. Nekoliko bitnih detalja oko radnje nisu razjašnjeni odnosno obrađeni su prilično površno (sudbina djeteta doktorice), što bitno umanjuje zanimljivost cjeline. Doktorica je prikazana kao skeptik koji se fanatično bori protiv varalica i najzanimljiviji je lik filma. Upravo ona, najzanimljivija protagonistica eliminirana je oko polovice filma bez ikakvog razloga. Nakon te "egzekucije" ostaje nadmudrivanje dvojice pomoćnika Toma i legendarnog medija Simona koji također ima mračnu tajnu prošlosti (koja također nije razjašnjena). Znamo kakva je De Niro glumačka legenda, ali ovaj put nije uspio spasiti stvar; njegov lik je do iritantnosti umjetan i bezličan. Dobrim dijelom filma De Nirova uloga je svedena na poziranje i bezveznu gestikulaciju. Čak i potencijalno spektakularna scena "završnog obračuna" Simona i Toma koja se odvija u dvorani pred publikom izgleda pretenciozno i megalomanski. Neuvjerljivo u svakom slučaju. Kraj filma je blijeda kopija "Šestog čula".
Tjedan prije dugoočekivane premijer "Hobita" ovaj je film dobio kino termine ponajprije da bi distributer nešto "ušićario" odnosno ponudio drugačiji film od ekranizacije Tolkienovog romana. Malo je onih koji će kupiti kino ulaznicu za "Crvena svjetla". Većina onih koji se odluče konzumirati film otići će iz kino dvorane razočarani.

OCJENA:5






srijeda, 5. prosinca 2012.

POSLJEDNJA PATROLA(END OF WATCH)



REDATELJ:David Ayer
GLAVNE ULOGE:Jake Gyllenhall,Michael Pena,Anna Kendrick,America Kerrera
TRAJANJE:102 minute

"Ja sam policija.Ovdje sam da Vas uhitim." -Brian Taylor

Uvodne minute "Posljednje patrole" definitivno mogu navesti gledatelja na krivo mišljenje o daljnoj radnji filma. Naime, početni monolog jednog od dvojice glavnih likova u filmu izgleda kao nekakav propagandni film kojim se vrbuju mladi i oni koji se tako osjećaju da pristupe policiji. Srećom taj početni je potpuno pogrešan...
Radnja filma se otprilike svodi na dva motiva koja se međusobno isprepliću; prvi su policijske intervencije Briana (Gyllenhall) i njegovog partnera i prijatelja Mike (Michael Pena) dok se drugi  sastoji od prikaza privatnog života naših junaka. Dvije trećine filma je zapravo uvod u tragični finale do kojeg dolazi iz razloga što su Brian i Mike obavljajući svoju dužnost slučajno taknuli u "osinje gnijezdo"...
"Posljednja patrola" je redateljski uradak Davida Ayera scenarista "Dana obuke" koji je Denzelu Washingtonu "zaradio" Oscara .I dok je u "Danu obuke" priča fokusirana na korupciji u policiji i zlorabljenu položaja u protuzakonite svrhe ("prljavi policajci") u "Patroli" sumnje u ispravnost i poštenje naših junaka ne postoje. Oni su časni ljudi sa svojim strahovima, i ambicijama, te žele što bolje obaviti svoj posao. Takav redateljski pristup je ovom filmu (od jednog dijela kritičara) donio etiketu "propagandnog filma za potrebe policije". Već sam napisao da sam takav utisak na početku filma i sam imao, ali ta primjedba nikako ne stoji; prikazane brutalne scene kod intervencija, te tragičan kraj sigurno nisu preporuka koja bi nekog motivirala da pristupi policiji odnosno da se bavi ovim poslom.  Moram priznati da nije bilo loše nakon dugog vremena gledati i "obične" policajce kao pozitivce. Govorim o običnim policijskim službenicima koji rade najprljavije poslove u jednom od najopasnijih kvartova Los Angelesa. Zaboravite ušminkane detektive tipa CSI u odijelima, oni ovdje nisu "glavne face". Prikazani su samo u jednoj kratkoj epizodi u filmu kao bahate i arogantne individue koji sa prezirom gledaju na niže rangirane kolege. Specifičnost filma je način snimanja. Cijeli film je snimljen sa HD kamerama "iz ruke" što radnji (posebno akcijskim scenama) daje dodatnu uvjerljivost i autentičnost. U odnosu glavnih junaka je izbjegnut još jedan stereotip; oni su po godinama starosti bliski pa nemamo onaj, u policijskim filmovima, česti odnos; stariji mudriji nasuprot mlađem eksplozivnijem, ali neiskusnijem kolegi. Ipak ostao je "etnički" stereotip; Mike je porijeklom Meksikanac dok je Brian "pravi" Amerikanac...
"Posljednja patrola" je žestok, na trenutke šokantno brutalan ,ali i realističan policijski film (ekipa filma je proučavala policijske dosje, istinite slučajeve prije snimanja filma) koji govori o radu policijskih djelatnika u kvartu gdje se nikad ne zna tko i što se nalazi iza slijedećih vrata koja će otvoriti. Gledati bez obzira na nekoliko patetičnih redateljskih "ispada". Oni su ipak zanemarivi obzirom na ono šta nam cjelina nudi....
OCJENA:8



nedjelja, 2. prosinca 2012.

ARGO



REDATELJ:Ben Affleck
GLAVNE ULOGE:Ben Affleck,Bryan Cranston,Alan Arkin,John Goodman
TRAJANJE:115 minuta

"Ako hočeš prodati laž moraš novinare natjerati da je prodaju za tebe." Lester Siegel (producent)

Godine je 1997. Ben Affleck i Matt Damon su nepoznati za većinu filmske publike.Te godine počinje njihov "američki san";"Dobri Will Hunting" dobija Oscara za originalan scenarij koji je spomenuti dvojac napisao (treba napomenuti da je za sporednu ulogu u ovom filmu "zlatnog kipića" zaslužio i Robin Williams), te su im vrata Hollywooda širom otvorena. Puno je filmova Affleck od tada snimio, ali nažalost kvantiteta je puno ispred kvalitete. Bilo je tu i dobrih uloga u dobrim filmovima (,"Natjerajući Amy","Zaljubljeni Shakespeare"..), ali više je bilo loših ("Sile prirode","Pearl Harbour","Isplata","Dare Devil","Pljačka stoljeća") i katastrofalnih projekata u Affleckovoj karijeri ("Gigli"). Preokret nastaje 2007 kada režira dobru dramu/triler "Gone Baby Gone" ( scenarij napisan prema knjizi autora Dennisa Lehona koji je napisao i "Mističnu rijeku"). Nakon toga dolazi još bolji"Grad lopova" (iz tog novijeg  perioda glumčeve karijere treba spomenuti i nastup u vrlo dobrom "Company Menu"), a u našim kinima je upravo krenulo prikazivanje "Arga" trećeg redateljsko-glumačkog projekta Bena Afflecka....
Nakon što je Amerika odbila isporučiti svrgnutog,zapadu (čitaj: Americi i Velikoj Britaniji) sklonog, šaha Rezu Pahlavija (naslijedio ga je Ajatolah Homeini) bijesni Iranci provaljuju u američku ambasadu i prisutne uzimaju za taoce. Šestero djelatnika ambasade uspijeva pobjeći i privremeno se skloniti. Kako bi ih izvukli iz blokiranog Teherana šefovi CIA-e prihvaćaju "najbolju lošu ideju" odnosno plan koji im je predložio stručnjak za takve situacije agent Tony Mendez (Ben Affleck).
Početak filma nam u vrlo šturim crtama pojašnjava događaje koji su prethodili radnji filma. Autor nedvosmisleno pokazuje i prikazuje odgovornost, te uplitanje Amerike u unutašnje stvari Irana i postavljanje Reze Pahlavija za vladara države. I ovaj slučaj kao i kasnije svrgavanje Sadama Husseina nema nikakve veze niti sa ljudskim pravima ili oružjem za masovno uništenje. Riječ je o nafti koja je uvijek bila  "zanimljivost" Amerike i saveznika. Više. manje o tome se ionako dosta zna i govori. ali je novost da jedan američki film počinje na taj način. Nakon uvoda film počinje demonstracijama i provalom u ambasasadu. Šestorica djelatnika bježe, a plan za njhovo oslobađanje je ovakav; Tony Mendez će zajedno sa hollywoodskim "meštrima" smisliti lažni film koji će on. opet lažno. otići snimiti u Teheran. Tamo će "pokupiti" šestero odbjeglih, dati im lažne identitete i pokušati ih izvesti iz Irana predstavljajući ih kao filmsku ekipu.

"Argo" je film koji govori o događajima sa kraja sedamdesetih i početka osamdesetih godina prošlog stoljeća i upravo tako izgleda. Kao da je snimljen i napravljen u tom vremenu. Vrlo uvjerljiv i autentičan sa sjajno režiranim dijelovima (provala u ambasadu, odlično usklađeno istovremeno čitanje optužnica u Teheranu te lažnog scenarija u Americi...). Najbolji i najnapetiji dio filma jest onaj na aerodromu. Affleck, koji i do tada vrlo vješto gradi priču i likove, je u tom dijelu pokazao kako se može napraviti napetost bez krvi i ispaljenih metaka (ok, ispaljen je jedan ali ne u ljudsko biće). Sve u svemu jako zanimljiv i slojevit film da nema...detalja koji jako smetaju i podosta su primjetni  tijekom gledanja....
Prvi detalj koji je izostavljen nije toliko "naškodio" uvjerljivosti cjeline; šteta je što se film nije ozbiljnije pozabavio spregom Hollywooda i CIA-e koja je u filmu prikazana dosta površno, a tema je koja je intrigantna i zanimljiva. Drugi problem filma je po mojem mišljenju puno ozbiljniji; naime nakon što je vrlo jasno prikazana američka odgovornost za dogođaje u tim dijelovima svijeta Affleck kroz cijelo vrijeme filma ima negativan stav prema Irancima. U svim scenama nema niti jednog pozitivnog pripadnika tog naroda,  većinom su prikazani kao okrutni divljaci, ne previše inteligentni koji vješaju jedni druge po gradu. Kulminacija takvog prikaza jest šef osiguranja na aerodromu koji je groteskno prikazan. Revolucija u Iranu jest bila krvava i brutalna (a koja nije?), ali nekorektno je etiketirati, odnosno na takav način prikazati cijeli jedan narod. Uostalom i sam autor u uvodu kaže da je američki "namjesnik" u Iranu Pahlavi osiromašio i izgladnio stanovnike Irana. Pa je revolt bio itekako očekivan.Taj i takav prikaz je vjerojatno uvjetovan uspjehom filma na kino blagajnama u Americi (što je filmu i uspjelo; zarada je prešla 100 milijuna dolara).
Glumačka ekipa "Arga" je odlična. Možda i najbolja Affleckova uloga do sada, a  treba spomenuti i sjajnog Briana Cranstona ("Malcolm u sredini","Breaking Bad") u ulozi Tonyevog šefa."Argo" jest vrlo dobar, ali da je bilo manje kalkulacija mogao je biti još bolji i provokativniji..
OCJENA:8