srijeda, 24. listopada 2012.

ZAŠTO GLEDATI ŽIVE MRTVACE(THE WALKING DEAD)?




REDATELJI:Ernest R.Dickerson,Bill Gierhart,Guy Ferland,Gwyneth Horder-payton,Michelle Mclaren,Gregory Nicotero
GLAVNE ULOGE.Andrew Lincoln,Sarah Wayne-Callies,Laurie Holden,Steven Yeun,T-Dog,Daryl Dixon,Michael Rooker,Chandler Riggs,Norman Reedus,Scott Wilson,IronE Singleton
TRAJANJE:4 sezone,45 epizoda

Iskreno sumnjam da među Vama dragi čitatelji postoji osoba koja nije pogledala ili barem čula nešto o filmu "Iskupljenje u Shawshanku". Ova sjajna zatvorska drama napravljena prema predlošku Stephena Kinga (odličan i kada ne piše horror ili SF romane) je stekla brojne poklonike. Iako film nije adekvatno nagrađen "Oscarima" ( 7 nominacija) njegovu popularnost i cijenjenost kod gledatelja potvrđuje prvo mjesto na "all time best" ljestvici internetskog "Svetog pisma" za film IMDB-a. A što se tiče Oscara te godine u konkurenciji je bio i "Pakleni šund" koji je dobio samo jednu nagradu(originalni scenarij).Pobjedu je odnio "Forrest Gump" dobar i duhovit film, ali ipak lošiji od dva prethodno navedena. Glasačima je bilo "korektnije" glasati za benigno simpatičnog Forresta, nego se prikloniti žestokom,poročnom "Šundu" ili uvjerljivom prikazu sudbina zatvorenika u "Shawshanku". E sad kakve veze imaju "Iskupljenje..." i serija u kojoj je prikazan svijet koji je "okupiran" od strane zombija?
Poveznica je Frank Darabont redatelj "Iskupljenja..." i tvorac "Živih mrtvaca". Naime, redatelj je kao i priličan broj njegovih kolega uvidio da televizija nudi sjajne uvjete za promociju novih ideja, te je prema stripu stvorio predložak za ovu seriju. Darabont je pokazao i dokazao da je vrhunski redatelj, scenarist bez obzira na temu, žanr koje obrađuje. Serija je izuzetno gledana diljem svijeta, dobitnica je dvaju "Zlatnih Globusa", a posljednju epizodu prve sezone je u Americi gledalo nešto više od 9 milijuna gledatelja.Prije nego nego krenem pisati o samoj seriji nekoliko rečenica o "razvoju" njenih sporednih likova....ZOMBIJA.
Zanimljivu definiciju zombija je postavio Alfred Metraux u svojoj knjizi "Voodoo".Po njegovom pisanju zombiji su "ljudi čija je smrt uredno zabilježena,pokopani su ispred svjedoka ali kasnije bivaju pronađeni...u stanju koje graniči sa idiotizmom." To je jedno objašnjenje odnosno porijeklo zombija (autor ove definicije se inače bavio istraživanjima na tu temu dugi niz godina).Drugo koje se najčeše koristi u filmovima(a i seriji "Živi mrtvaci") jest pretvaranje ljudi u zombije zbog ranih virusa koji uzrokuju transformaciju.Zaraza se prenosi ugrizom i nakon toga pomoći nema.Pitanje je vremena kada će se čovjek transformirati u zombija,bića koja nemaju nikavu savjest ili cilj osim nahraniti se...živim ljudima. Najzaslužniji za "promociju" zombija na filmu je George A.Romero. Ovaj redatelj je gotovo cijelu svoju karijeru posvetio zombi tematici. Njegovi  filmovi "Noć,Zora,Dan te Zemlja živih mrtvaca" su vrlo dobri horrori koji imaju kultno mjesto kod ljubitelja žanra, te su doživjeli nekoliko remakeova.Napominjema da je Romero spomenute naslove snimao još u šezdestim i sedamdesetim godinama prošlog stoljeća.Kasnije je "afirmaciju" zombi tematike preuzeo serijal Resident evil ali puno uspješnije i uvjerljivije kao video igrica nego kao filmski serijal.

Uvodne scene prve epizode prve sezone  serije su uistinu šokantne i odmah nam daju do znanja kakva nas daljnje "pustolovine" glavnih junaka čekaju. Policajac Rick Grimes (Andrew Lincoln) dolazi na napuštenu benzinsku pumpu. Sve je u neredu i dok pokušava iscjediti pokoju kap dragocjene tekućine (benzina) pažnju mu privuče leđima okrenuta djevojčica. Kada joj priđe bliže i malena se okrene i mi i on shvaćamo da je za nju prekasno. Pretvorena je u zombija i jedina efikasna obrana od nje je da ju se likvidira....
Nešto kasnije saznajemo da se Rick probudio u bolnici. Nakon što uspije ustati shvaća da je svijet otišao k vragu. Dogodila se zombi apokalipsa i svijet kakvog poznajemo više ne postoji. Rick mora pokušati preživjeti i pronaći ženu i sina.
Nakon uvodnih događaja redatelji nas zaintrigraju i "uvlače" u "novi svjetski poredak". Preživjeli ljudi postaju lovina stostruko brojnijim šetačima koji nemaju nikakvu drugu ambiciju osim da se nahrane. Ljudskim mesom naravno. Ljudska vrsta više nije superiorna; grupice su raspršene diljem Zemlje bez mogućnosti komunikacije i organizirane obrane. Uzrok apokalipse nije objašnjen, ali obzirom da je serija u tijeku postoji mogućnost da autori razjasne i taj misterij. Mnogi su razlozi za gledanje ove serije (naravno ukoliko ste preosjetljivi na brutalno ali doista brutalno nasilje mišljenja sam da bi Vam bilo "Žive mrtvace" bolje izbjeći). Ako gledamo sa tehničke strane i same "izrade" proizvoda onda prvo moram istaknuti sjajnu šminku odnosno masku. Zombiji su izvrsno napravljeni, a eksplicitne scene nasilja (napominjem da likovi u seriji većinu egzekucija obavljaju  hladnim oružjem da bi izbjegli suvišno trošenje metaka) su napravljene nevjerojatno uvjerljivo i koliko su šokantne toliko su i neophodne obzirom na samu radnju i prikaz apokalipse koju je Svijet zadesio. Međutim, "Živi mrtvaci" nemaju takvu vrijednost i nisu stekli planetarnu popularnost samo zbog navedenih kvaliteta. Mišljenja sam da je najveća kvaliteta  serije  karakterizacija likova odnosno prikaz funkcioniranja preživjelih u ekstremnim po život opasnim okolnostima (ekstremnije uvjete od ovih je uistinu doista teško zamisliti). Postoji stara latinska poslovica koja kaže da je "čovjek čovjeku vuk". U slučaju "Živih mrtvaca" ta tvrdnja je potpuno ispravna. Mogli bi ju i modificirati pa bi on glasila da je "čovjek je čovjeku zombi". Sjajno je cijelim trajanjem serije prikazano kako porastom i eskaliranjem sukoba većina preživjelih gube svaki trag altruizma i želje za pomoći ostalim pripadnicima svoje vrste. I ne samo da je taj antagonizam izražen prema pripadnicima "plemena" kojima se ne pripada nego se i unutar same zajednice vode ozbiljni sukobi koji završavaju i ubojstvima. Razlozi sukoba su različiti; od neslaganja zbog banalnih stvari (ako takve uopće postoje obzirom na složenost situacije) do težnje za dominacijom i zapovijedanjem unutar same zajednice. A svaka neopreznost kao posljedica tih sukoba se skupo plaća...jer "šetači" dolaze. Definirati dobre odnosno loše likove u seriji je nemoguće. Akcije i reakcije koje poduzimaju likovi nisu uvijek moralno,ljudski ispravne ali obzirom na situacije i probleme pred kojima se nalaze naši "junaci" i junaci teško ih je osuđivati. Ustvari redatelji stvaraju empatiju prema likovima na način da "tjeraju" na razmišljanje gledatelja kako bi on reagirao u takvim, najčešće, pogibeljnim situacijama. Karakteri i osobine likova se mijenjaju kao posljedica proživljenih krvavih događaja ili gubitaka bliskih osoba. A takve događaje likovi u seriji proživljavaju gotovo svakodnevno....
"Živi mrtvaci" su još jedan vrhunski televizijski proizvod koji za sada nijedna od "zemaljskih" televizija u Hrvatskoj nije prikazala. Brutalna sa eksplicitnim, ponekad degutantnim prikazima nasilja, ali i sa vrlo "životnim" i uvjerljivim likovima, te sjajnom glumačkom ekipom ova je serija koju treba pogledati. Razloga za to je previše....








utorak, 23. listopada 2012.

IZMEĐU SVJETOVA(TWIXT)



REDATELJ:Francis Ford Coppola
GLAVNE ULOGE:Val Kilmer,Bruce Dern,Ben Chaplin,Elle Fanning,Joanne Whalley
TRAJANJE:81 minuta

Hal Baltimore (Val Kilmer) je pisac kojem baš i ne ide u posljednje vrijeme. Prodaja knjiga kojima su tema vještice (pisac na pitanje kako tako dobro "portetira" vještice u svojim romanima odgovara da mu to nije problem jer je jednu od njih oženio)  nije najblistavija. Dolazi u gradić koji nastanjuju "ljudi koji žele da ih se ostavi na miru" i u kojem je glavna atrakcija zvonik sa sedam satova koji pokazuju razkičito vrijeme.Tamo ima zakazanu promociju svoje knjige koja nije privukla previše interesa građana. Ubrzo nakon "promocije" Hal biva upleten u ubojstvo mlade djevojke....

Glavna zvijezda ovog filma je redatelj Coppola. Filmaš koji je režirao jedan od najboljih filmova svih vremena ("Kum"), te niz sjajnih filmova ("Apokalipsa danas","Cotton Club","Outsiders"...) je potpisao i scenarij i režiju "Twixta". Prva stvar koja jaaako upada u oči je trajanje ovog filma. Ako izuzmemo parodije poput "Mrak filma" ovo je najkraći hollywodski film koji je zaigrao u našim kinima zadnjih godina. To je i dobra strana filma. Prvo moram napomenuti da ljubitelji horora ne očekuju previše. Krvavih scena ima ali one su toliko stilizirane da bi se umanjio dojam brutalnosti (valjda je tako nekako izgledao i Coppolin san). Film je teško žanrovski odrediti jer nema jedno čvršće žanrovsko uporište već posjeduje elemente više žanrova (drama,triler,horror,fantastika...). Radnja filma je dosta zamršena i nepregledna iz razloga što se cijelo vrijeme isprepliću fikcija i stvarnost da bi nam kraj filma tek dao za razmišljati. Kako god da protumačite film nakon gledanja možete biti u pravu....ali i pogriješiti. Dojam je da je redatelj pokušao stvoriti likove koji će zaintrigirati gledatelje svojim posebnostima, ali to mu definitivno nije uspjelo. Osim pisca svi ostali likovi su prilično nezanimljivi i ne izazivaju prevelike reakciju. Pa čak ako se i jedan od likova zove Edgar Allan Poe...
Moje je mišljenje da je ovo uz "Jacka" sa Robinom Williamsom najlošiji Coppolin film od onih koje sam do sada odgledao(dvadesetak naslova). No, isto tako sam uvjeren da se autor ne brine previše oko te činjenice. Na autoritet i minuli rad je skupio ekipu i za relativno mali novac snimio film koji je čisti ego trip. Kako drugačije protumačiti  činjenicu da je scenarij napisan prema navodnim snovima(?!) koje je Coppola sanjao. Čovjek je napravio film za svoju dušu onako kako je želio. Rezultat nije nešto dobro i vrijedno, ali zbog autorovog minulog rada ovakve ekshibicije ćemo mu oprostiti....
OCJENA:5

ponedjeljak, 15. listopada 2012.

96 SATI:ISTANBUL(TAKEN 2)



REDATELJ:Olivier Megaton
GLAVNE ULOGE:Liam Neeson,Famke Jensen,Maggie Grace,Rade Šerbedžija,Leland Orser
TRAJANJE:90 minuta

Dvije su godine prošle otkada je umirovljeni operativac CIA-e Bryan Mills (Liam Neeson) spasio kćer od otmičara opasnih namjera. Međutim, superiorni operativac se ponovo nalazi u nevolji; došavši na izlet u Istanbul u društvu bivše žene (Famke Jansen) i kćeri (Maggie Grace) počinju problemi. Murad Krasniqi (Rade Šerbedžija) otac jednog od otmičara iz prvog dijela koje je Mills usmrtio želi osvetu. I učiniti će sve da to učini....
Nakon uspjeha prvog dijela i zarade od blizu 250 milijuna dolara diljem svijeta bilo je pitanje vremena kada će se snimiti nastavak. Redatelj je promijenjen dok je glumačka ekipa ostala ista, pojačana Radetom kao glavnim negativcem. I ovaj nastavak će zaraditi velik novac, hoće li nadmašiti prethodnika ne znam ali,,, "nije u šoldima sve"...."96 sati:Istanbul" je uistinu primjer praznog, bezveznog filma koji je napravljen samo zbog zarade bez ikakve druge ambicije. Ok, legitimno je i normalno da se filmovi rade da bi zaradili, ali obzirom na budžet i ljude (po scenariju je brljao i sveprisutni Luc Besson) koji su radili ovaj film mislim da su gledatelji zaslužili više....
Nevjerojatno je koliko je nebuloza i bedastoća strpano u samo sat i pol trajanja ovog filma. Liam Neeson glumac koji je u svojoj karijeri ostvario sjajne uloge ("Schindlerova lista","Rob Roy","Michael Collins","Opstanak") se prvim dijelom (neočekivano) pokazao kao  dobar izbor za akcijskog junaka. Međutim, način i brzina kojom sređuje negativce u filmu je zaista nevjerojatan. Na njegovoj "lakoći" rješavanja kriznih situacija bi mu pozavidjeli Arnie, Stallone i Chuck Norris zajedno.A Liam koliko god bio dobar glumac ipak nije toliko uvjerljiv kao akcijski junak. Takav pristup glavnom junaku jedino što donosi je predvidljivost filma. Nekoliko detalja koji odmah upadaju u oko kao nelogičnosti, propusti redatelja; bivša Bryanova žena liječi probleme svojeg novog braka tako da odlazi na vikend sa bivšim mužem i kćerkom (valjda sadašnji muž ne smije ništa pitati kad je u pitanju bivši CIA-ein djelatnik),s cene kćerkinih skakanja po krovovima Istanbula i bacanja bombi po okolnim zgradama su toliko čudnovate da izgledaju kao posveta Bošku Buhi mada sumnjam da redatelj zna tko je bio mali bombaš, Bryanova kći Maggie koja se muči sa polaganjem vozačkog ispita u Americi u ukradenom taksiju izvodi takve vratolomije da ih se ne posramio niti Jason Statham u "Transporteru" (policijski auti u Istanbulu izgledaju otprilike kao automobili Yu milicije šezdesetih godina. I tako dalje i tako dalje. Nisam sitničav kada su filmovi u pitanju i smatram skoro pa normalnim da se ponegdje potkrade kakva nelogičnost ali ako film sadrži toliko banalnosti i propusta, a sniman je sa budžetom od 50 milijuna dolara i pripada A produkciji onda je to neoprostivo.  Spomenuo bih još i Radeta kojem je ovo najlošija uloga još od "Moćnog Joe Younga" iz  1998 godine.
Banalan i nezanimljiv "96 sati:Istanbul" je jedan od onih filmova koji "traju" točno onoliko koliko mu je i vrijeme trajanja. 90 minuta. Nema razloga da ga se nakon toga opet sjetimo....
OCJENA:4


nedjelja, 14. listopada 2012.

LOOPER



REDATELJ:Rian Johnson
GLAVNE ULOGE:Joseph Gordon-Lewitt,Bruce Willis,Emily Blunt,Paul Dano,Piper Parabo,Jeff Daniels,Pierce Gagnon
TRAJANJE:110 minuta

Godina je 2042. Putovanja kroz vrijeme nisu još izmišljena, ali će biti za tridesetak godina. Zakonom su strogo zabranjena, ali to  nije problem moćnim kriminalcima. Naime, oni pronalaze žrtve i vraćaju ih u 2042 gdje egzekuciju izvršavaju plaćeni ubojice koji se nazivaju Looperi. Stvari se počinju komplicirati kada jedan od Loopera Joe (Joseph Gordon-Levitt) ne izvrši egzekuciju na vrijeme. Razlog njegovog kolebanja je činjenica da je njegova "mušterija" on sam...Poslan iz budućnosti od strane tajanstvenog Rainmakera....
Putovanje kroz vrijeme je tema koja je često korištena u filmovima. Zavirivanje u budućnost (češće) ili prošlost (puno rjeđe) je uvijek privlačilo pažnju publike. Poigravanje sa "prognozom" budućnosti ili pak prikaz prošlosti je znalo rezultirati odličnim (Terminator 1 i 2,trilogija "Povratak u budućnost"...) vrlo dobrim ( Pythonovska zafrkancija "Vremenski banditi",originalan "Time machine"), dobrim ("Daleki rođaci" dio prvi), ali i vrlo lošim filmovima (Van Dammeov "Vremenski policajac" i remake "Time machinee" iz 2002 godine . A gdje je mjesto "Looperu"?
Po kvaliteti, načinu izvedbe i zanimljivosti Looper je tek ponešto iza najboljih filmova na navedenu temu. Prvo bih spomenuo sjajnu glumačku ekipu. Interesantno je gledati kako Joseph Gordon-Lewitt nakon "Početka" i posljednjeg "Batmana" (gdje je također bio jako dobar) gradi karijeru. U "Looperu" mu je dodijeljena glavna uloga, a on je (uz manje fizičke korekcije; pretpostavljam da bi bio sličniji Willisu) sjajno odradio posao. Pred njim je velika karijera, a dečku je tek 31 godina. Bruce Willis je podsjetio na svoja najbolja izdanja ("Pakleni šund","Umri muški"), Jeff Daniels je iznenađujuće dobar u ulozi mafijaškog šefa ( uloga će mu pomoći da se riješi etikete odnosno "uloge života"sa kojom ga filmofili poistovjećuju; uloga Harrya u glupom i još glupljem) dok je Emily Blunt odmjerena i upečatljiva. Posebno treba istaknuti i malenog Piercea Gagnona u ulozi Cida. Njegova glumačka pojava i izražajnost je istinu fenomenalna. Imamo novu dječju filmsku zvijezdu.
Nešto i o radnji filma. Atmosfera i prikaz svijeta budućnosti su napravljeni fenomenalno i gledatelj vrlo brzo i bez razmišljanja "prihvaća" radnju filma. Budućnost nam prema "Looperu" nije pretjerano optimistična (mada nam "Looper" to i na treba sugerirati, znamo i sami). Scene sa ulica budućnosti su kratke, nema ih previše, ali su posebno dojmljive; ljudski život ne vrijedi puno i ljudi se međusobno ubijaju zbog sitnih krađa. Scene gdje Joe zarađuje svoje srebro (da, u budućnosti se ubojstva plaćaju srebrom) su kratke, neuljepšane i sugeriraju nam koliko je u budućnosti ljudski život jeftin i potrošan. Jedan pucanj. Jedan metak - poput smaknuća iz nekih prošlih, mračnih vremena čovječanstva. Poetičnost prikaza nekih scena je zaista zadivljujuća (npr: kada Cid "upotrebljava" svoje moći). Radnja je kompleksna i nimalo banalna, ali odlična režija i scenarij čine film lako gledljivim. Karakterizacija likova je također odlična. Joe i svi ostali likovi u filmu su prikazani vrlo slojevito odnosno važnost lika za cjelinu je popraćen odgovarajućom količinom "informacija" koje saznajemo o njemu.
Najveća vrijednost "Loopera" zanimljiva je priča i činjenica da je "cool". Ali ne "cool" bez pokrića već iz razloga što je izvrsno snimljen, realiziran. Obavezno pogledati. Nekoliko puta.



OCJENA:9

četvrtak, 11. listopada 2012.

SEKTOR 8 (LOCKOUT)



REDATELJI:James Mather,Stephen St.Ledger
GLAVNE ULOGE:Guy Pearce,Maggie Grace,Peter Stormare,Vincent Regan
TRAJANJE;90 minuta

"Sektor osam" je premijerno prikazan u Hrvatskoj krajem petog mjeseca. Reklamna kampanja je bila prilično agresivna, ali film je vrlo brzo "nestao" sa programa naših kina .Tada ga nisam uspio pogledati,  unazad nekoliko tjedana cijela priča se ponavlja ali ovaj put riječ je o videotekama raznih kablovskih operatera putem kojih se ovaj naslov može posuditi i pogledati. Pošto se u videotekama filmovi ne "gase" toliko brzo odlučio sam  konačno pogledati ovaj film.Odlučio i požalio....
Bivši vladin dužnosnik agent Snow (Guy Pearce) je u problemima; neopravdano je optužen za špijunažu a da bi dobio oprost morati će osloboditi predsjednikovu kćer (Maggie Grace) iz zatvora u kojem su kažnjenici preuzeli kontrolu. Dodatni problem je što zatvor  kruži oko zemljine orbite....
Jako je teško pisati nešto suvislo nakon gledanja ovog filma. Iako je glumačka solidna, budžet oko dvadesetak milijuna dolara, a ideju za film je osmislio i na scenariju radio Luc Besson (uistinu mi nije jasno kako je Besson "blagoslovio" ovakavu šlampavu realizaciju svoje ideje osim ako nije imao baš nikakvog utjecaja na snimanju i kod formiranja konačnog proizvoda) rezultat je stvarno loš. Ajde da opravdamo loše specijalne efekte zbog manjeg (ali definitivno ne premalog) budžeta obzirom da je riječ o SF akcijskom trileru, ali nevjerojatno je kako je sve ostalo prazno i neuvjerljivo u ovom filmu. Glavni junak koji bi po redateljsko- scenarističkim zamislima trebao biti "cool" je ustvari dosadan. Iako je Pearce dokazao da zna gluniti ovdje mu nije bilo spasa. Radnja je predvidljiva, a kemija između dvoje glavnih likova je toliko"nategnuta" i umjetna da je to sve skupa teško za gledati. Dalje trošiti riječi na ovaj "akcijski spektakl" bilo bi suvišno. Tek preporuka da se ne troši uzalud vrijeme i novac na ovaj film.
OCJENA:2


subota, 6. listopada 2012.

DREDD



REDATELJ:Pete Travis
GLAVNE ULOGE:Karl Urban,Olivia Thirlby,Lena Headey,Jason Cope,Wood Harris
TRAJANJE:91 minuta

Prije gledanja novog Dredda očekivanja nisu bila velika. Prva ekranizacija, ovog svjetski poznatog stripa nije ponudila puno više od akcijske slikovnice bez duše, unatoč činjenici da je ekipa koja je radila film bila više nego respektabilna. Redatelj je bio Danny Cannon koji je nakon "Mladih Amerikanaca" bio doživljavan kao redatelj pred kojim je velika karijera (nažalost to se nije dogodilo: Danny je još snimio vrlo dobar "Phoenix", pa se kasnije izgubio u bespućima "CSI") dok je glumačku ekipu predvodio Stallone uz asistenciju Armanda Assanta, Maxa Von Sydowa i Joan Allen. Uloženo je 70 milijuna dolara, ali rezultat je bio osrednji kao i zarada na kino blagajnama. Na novoj verziji nisu radili ni približno tako poznata imena, a uloženo je i znatno manje novaca. Međutim, konačni proizvod je puno bolji. Vjerojatno ima nešto u činjenici da kada čovjek ne očekuje previše ugodno se iznenadi....

22 je stoljeće, Zemlja je opustošena, spržena nuklearnim ratovima. Preostali preživjeli stanovnici žive u Mega gradovima (inače dosta toga je u ovom filmu Mega: gradovi,stambene zgrade,zločini...) gdje red i zakon pokušavaju održavati suci, policajci budućnosti koji su ujedno i porota i izvršitelji. Jedan od njih je i Dredd (Karl Urban) koji u jednom danu dobiva novu partnericu, početnicu Cassandru Anderson (Olivia Thirlby) i novi zadatak-istragu trostrukog ubojstva iza kojeg stoji Ma-Ma (Lana Headly) okrutna gazdarica narko klana.....
Redatelj Travis je svijet budućnosti prikazao dosljedno i vjerno stripu bez uljepšavanja: nakon što je nuklearni rat "načeo" ljudsku vrstu i nakon što su ljudi uništili planet, prisiljeni su živjeti u nakaznim rezervatima. Slijedeća stvar koja nastavlja destrukciju ljudskog društva je kriminal. Svakodnevno se u "Mega gradu jedan" dogodi 17 000 ubojstava, a suci zbog malobrojnosti unatoč velikim ovlastima stignu riješiti tek 6 posto slučajeva. Prva stvar zbog kojeg se pamti ovaj film je nasilje. Scene ubojstva su prikazane vrlo eksplicitno i u filmu postoji nekoliko vrlo brutalnih scena koje mogu uznemiriti gledatelje nesklone gledanju pretjeranog nasilja na filmu. Međutim, baš ta količina nasilja, ubojstava i načina njihova prikazivanja je na neki način kvaliteta ovog filma. Jer ako kompletna civilizacija odnosno ljudski rod svojim postupcima dovodi do toga sam sebe uništava na najbrutalniji način onda to treba i uvjerljivo prikazati. Film bi bio potpuno promašen da je redatelj išao"uljepšavati" scene ubijanja, jer one daju težinu i uvjerljivost cijeloj priči. Ta uvjerljivost je ljudima koji su producirali film zasigurno odnijela nekoliko milijuna dolara u američkim kinima, jer je film zbog scena nasilja dobio rejting "R" što znači da gledatelji mlađi od 18 godina ovaj film ne smiju gledati bez pratnje roditelja. A znamo da je taj dio publike među najbrojnijima u kupnji karata na kino blagajnama u Americi. Ali nije samo nasilje razlog za gledanje ovog filma...
Glumačka ostvarenja su vrlo korektno odrađena, a likovi su vrlo zanimljivi. O Dreddu ne saznajemo previše, ali njegova pojava i nastup su vrlo upečatljivi. Kao lik je spoj "Hi-tech" Prljavog Harrya i "Robocopa". Pravi lijek za ozbiljno bolesno društvo budućnosti. Najzanimljiviji lik je njegova pomoćnica Cassandra. Naime, osim što želi postati sutkinja ona je i mutant odnosno vidovnjakinja koja je sposobna "ući u glavu" svakog čovjeka i vidjeti šta ima unutra. Mutanti su  ljudi koji su zračenjem dobili nekakve deformacije. Glavna negativka u filmu (a konkurencija je u  zaista velika) Ma-Ma je također sjajno odglumljena, a i priča njenog života je uistinu "dreddovska". Akcijske scene su odlične kao i uporaba specijalnih efekata.
Nadajmo se da će i ostala dva dijela koja su najavljena (Dredd je zamišljen kao trilogija) biti realizirana unatoč slabijoj zaradi  u američkim kinima. Dredd je surov, okrutan, ali dojmljiv i vrlo uvjerljiv film. "Sin City","X-Meni","Batman" i "Osvetnici" su dobili ozbiljnu konkurenciju.Obavezna "lektira"za ljubitelje stripa, SF-a i akcije..


OCJENA:8

četvrtak, 4. listopada 2012.

BOURNEOVO NASLIJEĐE



REDATELJ:Tony Gilroy
GLAVNE ULOGE:Jeremy Renner,Rachel Weisz,Edward Norton,Scott Glenn,Stacy Keach
TRAJANJE:127 minuta
NAZIV ORIGINALA: Bourne Legacy

Djela američkog pisca Roberta Ludluma su prevedena u 32 zemlje i prodana u gotovo 300 milijuna primjeraka. Obzirom na teme koje autor u svojim romanima obrađuje (najčešće političko-obavještajno akcijski trileri koji često zadiru u sam vrh američkog političkog i vojnog sustava) njegovi trileri su često bili zanimljivi filmašima. Međutim, unatoč tome što su se osamdesetih godina prošlog stoljeća Ludlumovim djelima "pozabavili"  vrlo respektabilni redatelji (John Frankenheimer, Sam Peckinpah...) i glumci (Rutger Hauer, Michael Caine, Richard Chamberlaine...) izostao je veći financijski, pa i kreativni uspjeh. Filmovi ("Ostermanov vikend","Holcfortova pogodba"...) odnosno tv serije ("Bourneov identitet") su bile korektne, ali niti blizu razine predloška.
Tako je bilo sve do 2004 godine i snimanja "Bourneovog identiteta" sa Mattom Damonom kao Jasonom Bournom agentom američke vlade kojeg progone, žele ubiti, a on se ne može ničega sjetiti jer pati od amnezija. Ovaj film kao i slijedeća dva nastavka su zasluženo bili veliki hitovi u svjetskim kinima. Vrlo dobra režija i glumačka ekipa te sjajno "spajanje" špijunske priče sa uvjerljivim akcijskim scenama donijele su odličnu zaradu na kino blagajnama, ali i zadovoljstvo ljubiteljima pravih "old school" akcijskih trilera. Unatoč odluci Damona i redatelja Paula Greengrassa da se nakon tećeg filma povlače iz serijala čelnici "Universala" su odlučili nastaviti dalje. Što nam je, dakle, Bourne/Damon ostavio
u naslijeđe?
Solidan film koji jest lošiji od trilogije koja mu prethodi, ali svakako zaslužuje gledanje. Bourne je prošlost i tek se spominje u nekima dijelovima filma. Novi "Bourne" je Aaron Cross (glumi ga Jeremy Renner poznat nam iz "Nemoguće misije" 4 i ljetošnjeg super blockbustera "Osvetnici") koji je dio ostatka "ledene sante" koja nam je nagovještena u prethodnim filmovima. Naime, nakon otkrivanja " programa Treadstone" kojem pripadao Bourne u opasnosti je i projekt "Outcome" i njegovih dvanaest Samaratinaca kojima pripada i Cross. "Outcome" je još radikalniji projekt kojem je cilj stvoriti savršene strojeve za prljave poslove kojima upravlja CIA: Samaritanci su podvrgnuti ekperimentiranju gdje ih se nastoji obučiti, ali i emotivno "kastrirati" sve u cilju što efikasnijeg obavljanja zadataka. Nakon što birokrati odluče ukinuti projekt to dovodi do smaknuća ekipe Outcoma. Cross uspijeva pobjeći i uz pomoć dr. Marte Shearing (Rachel Weisz) se nastoji "riješiti" posljedica obuke....
Redatelji "Naslijeđa..." nisu puno pametovali. Koristili su formulu uspjeha trilogije o Bourneu. Priča se odvija na dva nivoa; prvi u kancelarijama među birokratima gdje uz povremene "flash-backove" dobijamo više informacija o Crossu i drugi "na terenu" gdje Cross i doktorica bježe i odupiru se kompanijinim ljudima. Kao i u prethodnim filmovima i ovdje saznajemo neke novosti u vezi tajnih projekata, a tu je i Crossova ovisnost o tabletama koje se mora hitno riješiti kako bi mogao normalno funkcionirati.Akcijske scene su vrlo dobre, posebno one s početka filma kada je naš junak na Aljasci. Film se unatoč tome što ponekad radnja odlazi previše u širinu gleda sa zanimanjem. Jeremy Renner, iako nije na razini Damona je napravio dobar, korektan posao. Treba spomenuti i sporedne glumce( Keach,Glenn) koji su odlično "pogođeni" za likove koje tumače. Posebno treba izdvojiti i Edwarda Norton u ulozi umirovljenog pukovnika Erica Byera koji je "alfa i omega" tajnih projekata. Dojma sam da je Nortonova karijera nakon nekoliko fenomenalnih uloga ("Kockari","American History" X,"Klub boraca" i "Iskonski strah") ponešto u padu zadnjih godina, pa se nadamo da je ovo "povratak" velikog glumca. Sve u svemu dva sata solidnog filmskog iskustva.


OCJENA:6