ponedjeljak, 26. ožujka 2012.

PARADA



REDATELJ:Srđan Dragojević
GLAVNE ULOGE:Nikola Kojo,Miloš Samolov,Goran Jevtić,Goran Navojec,Dejan Ačimović,Mira Stupica
Hristina Popović,Relja Popović
TRAJANJE:115 minuta

 Limun (Nikola Kojo) je vlasnik zaštitarske agencije u Beogradu.Veteran je ratova koje su Srbi vodili devedesetih godina prošlog stoljeća i njegov svjetonazor je desničarski, četnički. Spletom okolnosti dolazi u situaciju da mora osiguravati paradu ponosa iliti gay pride u Beogradu. Nakon šta mu najvjerniji suradnici odbijaju pomoći u tom pothvatu Limun se obraća za pomoć svojim ratnim neprijateljima Ustaši Roku (Goran Navojec), Baliji Halilu (Dejan Ačimović) ,te Šiptaru Azemu (Toni Mihajlovski)...
Srđan Dragojević je uz Slobodana Šijana sigurno najgledaniji srbijanski redatelj u Hrvatskoj u povijesti. Posebnu težinu ima da je on svoja najbitnija ostvarenja napravio nakon raspada SFRJ(osim filma "Mi nismo anđeli"). "U Lepim selima" je prvi pokazao Srbiji da njihova vojska nije herojska niti oslobodilačka već itekako sklona zločinima dok je u "Ranama" sjajno prikazao svu nakaznost Miloševićeva režima, te pogubne posljedice koje je on imao ne samo za države gdje je njegova vojska vodila ratove nego i na samu Srbiju .Dakle riječ je o redatelju koji je spreman i sposoban prikazati probleme u društvu države u kojoj živi.Nakon ne pretjerano uspješnog  izleta u žanr povijesnog-ratnog filma(Sveti Georgij ubiva aždaju) vratio se aktualnim problemima Srbije. Ovoga puta je glavna ali ne i jedina tema filma homofobija...


"Parada" je film koji u osnovi govori o ljubavi odnosno stvari koje smo spremni učiniti za osobu koju volimo. Limun je homofob ultra desne orijentacije (makar mislim da on nije toga svjestan) koji ne želi izgubiti svoju voljenu Biserku. U cilju da ga kultivira ona ga "prisiljava" da surađuje sa Radmilom (Miloš Samoov) kojem će pomoći da se održi gay parada u Beogradu, a njegov ljubavnik Mirko (Goran Jevtić) će mu zauzvrat organizirati vjenčanje iz snova. Dakle i jedan i drugi rade "nemoguću" stvar zbog ljubavi.
"Parada" (film je dijelom financiran i hrvatskim novcem) je kombinacija komedije i drame.Treba napomenuti da je redatelj od samog scenarija računao na publiku iz čitave regije (okupljanje bivših ratnih protivnika a sada prijatelja?). Poznata je činjenica da je suradnje u kriminalnim krugovima bilo i za vrijeme najžešćeg ratnog sukoba na tlu bivše Jugoslavije, ali je trebalo definirati jesu li naši junaci bili kriminalci prije rata. Jer ako nisu onda mi nekako ovo simpatično okupljanje nekako i ne pije vodu. Režiser je prikazao srbijansko društvo kao vrlo homofobno. Činjenica koja najviše šokira je i da država odnosno policija gleda benevolentno na nasilje koje se provodi nad gay populacijom . Odlično je prikazana činjenica da predrasude koje znaju prerasti u mržnju se najčešće "hrane" i raspiruju neznanjem o drugom i drugačijem. Nekima je lakše mrziti nego barem pokušati upoznati ljude koji su drugačiji od njih. A baš takav je i naš glavni junak Limun. Glumačka ekipa filma je više nego dobra. Nikola Kojo je sjajan kao Limun, a od ostalih likova svakako treba izdvojiti Hristinu Popović koja je izvrsna u ulozi Limunove dominantne žene koja bez problema manipulira likom kojeg se boji pola Beograda. Iako film pati od nekih, pretpostavljam, namjernih klišeja (homoseksualni par je prikazan baš kao tipične tetkice, Albanac je diler) da bi se postigla što veća gledanost u kinima regiona pardon regije cjelina je vrlo lagana za gledanje. Štoseva ima više uspjelih nego neuspjelih, a i zabavno je gledati kako zločesti dečki rade plemenitu stvar unatoč predrasudama koje imaju. Moram napomenuti i da je traženje zabrane filma od strane nekih crkvenih krugova u Hrvatskoj stvarno jedna velika bedastoća.
Sjajna stvar je šta film završava tragično.Možda nekome ovo zvuči nenormalno, ali neke detalje kojima se film bavi treba ismijavati, a neke shvatiti ozbiljno.

OCJENA:7




                        

subota, 24. ožujka 2012.

ŽENA U CRNOM



REDATELJ:James Watkins
GLAVNE ULOGE:Daniel Radcliffe,Janet McTeer,Ciaran,Hinds,Sophie Stuckey,Lucie May Barker
TRAJANJE:90 minuta
NAZIV ORIGINALA: The Woman in Black

Arthur Kipps (Daniel Radcliffe) mlađahni je odvjetnik koji na traženje svojeg šefa odlazi u malo mjestašce kako bi sredio pravne poslove oko kuće nedavno preminule Alice Drablow. Unatoč neprijateljstvu koje mještani otvoreno iskazuju prema njegovom dolasku, Arthur ipak odlazi do "Kuće jeguljine močvare" kako se naziva objekt u kojoj je živjela pokojnica. Nesretan događaj kojem će prisustvovati i sam Arthur bit će samo početak događaja koji će promijeniti kako odvjetnikov život tako i živote većine mještana......
Sjećate li se glumaca imenom Mark Hamill i Tom Hulce?  Ne?  Da Vas podsjetim; Mark Hamill je interpretirao Luca Skywalkera u prva tri djela "Ratova zvijezda", a Tom Hulce je briljirao sada već davne 1984 godine kao Wolfgang Amadeus Mozart u filmu "Amadeus"( nominiran za Oscara). Nakon tih uloga ova dva glumca su nestala i ne mogu se sjetiti neke njihove bitnije filmske uloge. Postali su "one movie wonder"(ok, Mark Hamill je three movie wonder), a poslije su nestali šta se tiče A lige Hollywoda (doduše Hulce je snimio jedan interesantan film imenom "Dominick i Eugen" ali malo je to ako se uzme njegova otkačena interpretacija legendarnog glazbenika). A tek odigrati jednu od  glavnih uloga u jednoj od najpopularnijih i najvažnijih trilogija u povijesti filma i to ne kapitalizirati je stvarno umjetnost (Han Solo pardon Harrison Ford je pokazao kako se to radi).
Ovaj uvod sam napisao iz razloga šta je "Žena u crnom" prvi film Daniela Radcliffa koji je životno i glumački odrastao kao Harry Potter pa je pitanje da li će uspjeti izbjeći sudbinu spomenutih kolega. Ako sudimo prema ovom filmu neće. Ne zato šta je Radcliff odglumio nešto posebno revolucionarno nego zbog izbora da glumi u ovom filmu. Naime, ovo je horor gdje su žrtve djeca upravo najvjerniji dio publike Harrya Pottera. Odabirom ove uloge odnosno ovog filma Radcliff je pametno i nimalo ziheraški zakoračio u za njegovu karijeru novi žanr, (ok,imaju i zadnja dva Pottera ponešto jezovitih scena, ali prema ovom filmu to je dječja igra). Početni zaplet filma je pomalo rutinski (odlazak u selu gdje glavnog junaka nitko ne prihvaća, ukleta kuća), ali kako film odmiče postaje sve zanimljiviji i napetiji.Izvrsna stvar u ovom filmu je da osjećaj straha pokušava i ponekad uspijeva postići zvukovima,muzikom i atmosferom u kojoj se glavni junak nalazi a ne kao većina recentnih horora litrama krvi i masom odsječenih udova. Film ne gnjavi previše (pogledaj trajanje) i drži gledatelja u neizvjesnosti cijelim trajanjem. Ne uvijek u strahu ali u neizvjesnosti da. Završetak je prilično  neočekivan,cjelini daje dodatnu zanimljivost.Staromodni horor triler koji je vrijedan gledanja. Ne zbog Radcliffa već zbog činjenice da "Žena u crnom" odudara od uobičajnog kino repertoara....

OCJENA:6





srijeda, 21. ožujka 2012.

OPASNA METODA (A DANGEROUS METHOD)



REDATELJ:David Cronenberg
GLAVNE ULOGE.Keira Knightley,Viggo Mortensen,Vincent Cassel,Michael Fassbinder
TRAJANJE:95 minuta

Kanadski redatelj David Cronenberg je vrlo zanimljiv i provokativan filmaš. Teme njegovih filmova su različite, ali svaka od njih je vrlo osebujna i originalna. Prisjetimo se nekih; "Scanners" (na ovim prostorima film je preveden kao "Moć razaranja") gdje glavni junaci posjeduju moći skeniranja tuđih mozgova ,te su od njih sposobni napraviti-kašicu, zatim "Muha" u kojoj se znanstvenik zbog pogreške u eksperimentu polako, ali sigurno pretvara u muhu ( Kafka kao inspiracija?) ,te "Sudar" gdje se likovi seksualno uzbuđuju pomoću automobilskih nesreća. U zadnje vrijeme Cronenberg je postao malo više konvencionalniji, ali i dalje zanimljiv ("Povijest nasilja" i "Ruska obećanja") .
Njegov zadnji uradak koji se upravo prikazuje u kinima govori o djeliću karijere velikog psihologa i znanstvenika Sigmunda Freuda. Čovjek koji je tvorac psihoanalize ( da, ponajviše njemu možemo zahvaliti šta se danas duševne bolesti liječe razgovorom i lijekovima, a ne elektrošokovima ,rastezanjem na kotaču, terapijama hladnom vodom i sličnim metodama ) ovdje je prikazan kroz odnos sa svojim kolegom Carlom Jungom, te Jungovom ljubavnicom Sabine Spielrein. Naime, u jednom periodu svojeg života Freud je blisko surađivao sa spomenutim psihologom kojem je bio uzor (šta je u filmu jasno prikazano). Razlaz je uslijedio zbog težnje Junga da psihoanalizu proširi na parapsihologiju i slične grane dok je Freud smatrao da su to obična "vračanja" i "čaranja".
Iskreno, očekivao sam provokativnije djelo. Poznato je da je Freud svoje izučavanje ljudske psihe podosta temeljio na istraživanju ljudske seksualnosti pa je bilo za  očekivati puno eksplicitnije i provokativnije scene pogotovo kada se uzme u obzir redatelj filma. Međutim, osim nevješto namještenog lupkanja po guzi Keire Knightley od strane nevjernog Carla Junga (Michael Fassbinder) i jedne kratke scene seksa provokativnosti i nema previše. Redatelj se odlučio radije pozabaviti odnosima među likovima i karakterizacijom istih.To je već malo zanimljiviji dio priče. Naime, već nakon polovice filma počinjemo shvaćati da Cronenberg radi psihološki portret naših junaka. Freud posvećuje toliko pažnje tumačenju snova i seksualnosti zato što nema dovoljno seksa u životu, Jung je prikazan kao proračunati "ziheraš" koji nema hrabrosti krenuti za osjećajima i voljenom ženom i na kraju je tu Sabine koja je već na početku filma prikazana kao oboljela od histerije(ta pojava se u ono vrijeme tretirala kao ozbiljna bolest), a kroz film saznajemo da su ju događaji iz djetinjastva poprilično odredili kao odraslu osobu. Dakle imamo psihoanalizu tvoraca psihoanalize. Doduše na filmu, ali ipak...interesantno.
U prvom planu je ljubavna priča između Junga i Sabine, a odnos Freuda i Junga je ipak malo po strani odnosno isprepliće se sa odnosom ljubavnika. Film pršti od dubokih misli i nastoji nam približiti način razmišljanja i percepciju ljudskih duševnih osobina dvaju liječnika. Gluma je solidno odrađena,ništa spektakularno, ali nitko nije podbacio. Trajanje filma nije predugo što je dobro obzirom na ozbiljne teme kojima nas redatelj "bombardira". Uvjeren sam da će sa vremenom netko od filmaša napraviti ozbiljan biografski film o cijelom životu Sigmunda Freuda jer bi obzirom na njegova postignuća i otkrića to bilo vrlo gledano djelo. A možda doživimo i nastavak ovog filma. Recimo "Opasna metoda 2:Povratak Freuda"....

OCJENA:6





utorak, 20. ožujka 2012.

NASLJEDNICI (THE DESCENDANTS)



REDATELJ:Alexander Payne
GLAVNE ULOGE:George Clooney,Nick Krause,Amara Miller,Shailene Woodley,Robert Forster,Mathew Lillard
TRAJANJE:115 minuta

Matt King (George Clooney) je dobrostojeći odvjetnik koji sa obitelji živi na Havajima. Uz posao odvjetnika Mattova obitelj je i nasljednica ogromnog, atraktivnog komada zemljišta na Havajima koje bi im prodajom donijelo ogromno bogatstvo. Jednog dana Mattova žena Elizabeth (Patricia Hastie) doživi nesreću i padne u komu. Događaji koji će uslijediti nakon nesreće će zauvijek promijeniti Matta i njegovu obitelj...
Sjajan je tip taj George Clooney. Između snimanja filmova uspijeva završiti i u zatvoru. Plemeniti George je zatvoren zbog prosvjeda ispred sudanske ambasade u Americi. Naime, u Sudanu je na pomolu humanitarna katastrofa pa se George angažirao. Stvarno je rijetkost da neka hollywodska zvijezda završi u zatvoru, a da razlog nisu droge,oružje ili nasilje bilo kakve vrste. Nakon Angeline još jedan humanitarac u Hollywodu. Pohvalno. ali nadajmo se da George neće zaglaviti negdje u zatvoru na duže vrijeme jer filmove koje snima (bilo da ih režira ili glumi,ili pak oboje) su sve bolji i bolji...
Alexander Payne je redatelj i scenarist koji nam je i u dva svoja prethodna filma ("Sve o Schmidtu" i "Stranputica" koja je nagrađena Oscarom za najbolji adaptirani scenarij) pokazao da vrlo vješto svoje likove stavlja u bitne, delikatne životne situacije a zatim ih polako ali cinično "privikava" na nove životne okolnosti. Njegovi likovi su vrlo "ljudski" sa problemima koje susrećemo u svakodnevnom životu.        
 Tako je i sa odvjetnikom Mattom. Nakon šta mu supruga padne u komu (ok, to baš i nije svakodnevni problem) naš glavni junak saznaje da je stranac u vlastitoj obitelji.  Naizgled sretan brak je samo "fasada" iza koje se kriju tajne i prevare. Kćeri koje imaju 10 i 17 godina Matt tek treba upoznati jer je on u svojem radoholičarstvu "zaboravio" da djeca odrastaju.A žena? Žena ga je varala i namjeravala zatražiti razvod (to jesu svakodnevni problemi). Dovoljan razlog da Matt prolupa.Međutim on hrabro i uporno pokušava povezati konce jedne uzdrmane obitelji...

"Nasljednici" je film koji je zaista slojevit i dotiče se mnogih tema. Uz temeljni zaplet on nam priča o vječnom "generacijskom jazu" odnosno konfrontaciji mladih i starih, modernom načinu života koji na prvo mjesto stavlja uspjeh na poslu po cijenu zapostavljana najuže obitelji, te o tradiciji i ekologiji. Interesantna je i činjenica da je radnja smještena na Havaje koji po ljepoti prirode izgledaju kao raj na zemlji (nisam bio, sudim prema slikama i filmu). Kao što i glavni junak filma na početku govori to što on i njegova obitelj žive na predivnom mjestu kugle zemaljske ne znači da nemaju problema ili da su njihovi problemi drugačiji u odnosu na ostale ljude. Princip je isti sve ostalo su nijanse...
Ovaj film je uz sjajnu režiju i scenarij najclooneyevskiji film dosad. On je više njegov nego ijedan koji je do sada popularni glumac snimio ili režirao. Ne mislim da je njegov u autorskom djelu nego zbog fantastične glumačke izvedbe. Svojom glumom i cinizmom prema samome sebi natjerao nas je da ga u pojedinim dijelovima filma volimo u nekim dijelovima nam je i iritantan, ali cijelim tijekom filma suosjećamo sa njim i želimo mu da uspije. Jer uspijeva ostati sabran i hrabar unatoč saznanjima koja baš nisu ugodna. Stvarno je užitak gledati vječnog neženju Clooneya kako sjajno interpretira obiteljskog čovjeka koji tek nakon tragičnih događaja spoznaje da ima obitelj.
Nasljednici su odličan film i po mojem mišljenje su trebali osvojiti sve važnije "Oscare" ove godine. Priča koja je u osnovi tragična ali ispričana sa toliko iskrene emocionalnosti,ljudskosti i duhovitosti je u svemu superiorna proračunatosti i pretencioznosti "Umjetnika". Oscar za adaptirani scenarij je premalo za ovaj film. Obavezno pogledati zbog sjajne priče,izvrsnih dijaloga i fenomenalnog Clooneya.

OCJENA:9



nedjelja, 18. ožujka 2012.

U ZEMLJI KRVI I MEDA (IN THE LAND OF THE BLOOD AND HONEY)



REDATELJ:Angelina Jolie
GLAVNE ULOGE:Žana Marjanović,Goran Kostić,Rade Šerbedžija,Branko Đurić,Nikola Đuričko
TRAJANJE:127 minuta

Ajla (Žana Marjanović) je Bošnjakinja, slikarica iz malenog bosanskog mjesta. Početkom rata devedesetih biva odvedena ženski logor. U logoru susretne svojeg prijeratnog udvarača Srbina Danijela (Goran Kostić) sa kojim se upušta u ljubavnu vezu....
Već dugo vremena niti jedan film nije podigao toliko prašine u državama u regiji. Napadali su redateljicu Angelinu Jolie Srbi,Emir Kusturica, ali i majke Srebrenice i sve to još za vrijeme snimanja. A kada se neki film napada još u toku produkcije znači da je kontroverzan i provokativan. No da li je to stvarno tako? Prije svega treba napomenuti da je Angelina dobre namjere. Ona ovaj film nije snimila radi zarade (nije ju niti mogla očekivati; u Americi interes za rat u Bosni nije bio prevelik niti prije dvadesetak godina kada su svijet obilazile snimke masakra Sarajevske tržnice ili logora, tržište ex Jugoslavije je premalo za nekakvu ozbiljniju zaradu, a i glumci angažirani u filmu su daleko od Hollywoodske prve lige) već vjerojatno šta je i sama ostala zgrožena količinom i načinom nasilja koje se dogodilo u Bosni i Hercegovini devedesetih godina prošlog stoljeća. Ok, malo samopromocije ambasadorice dobre volje je prisutno u cijeloj priči, ali to je očekivano. Na kraju je snimljen film koji ima više lošijih nego dobrih strana ali je daleko od toga da nije vrijedan gledanja.Krenimo redom...
Osnovni problem filma je šta jednostavno dolazi prekasno. Sukob, barem onaj oružani, u BIH je zaustavljen i država je podijeljena na dva entiteta, ali duboke razlike i antagonizmi između triju naroda i dalje tinjaju. Kašnjenje filma nije "zasluga" redateljice i scenaristice  Jolie jer je ona u vrijeme rata  u Bosni bila još uvijek bila tinejdžerica. Da je ova priča snimljena u prvoj polovici devedesetih interes svjetskih medija bi bio znatno veći. Žalosno ali i ljudske patnje i smrt moraju imati pravi timing u današnjem svijetu. Drugi problem je nevjerojatno loša interakcija i kemija između glavnih glumaca. Bosanski "Romeo i Julia" su toliko neuvjerljivi kao ljubavnici da je to iritantno. Zasebno njihove uloge i nisu odglumljene toliko loše, ali svaki kadar u kojem su zajedno izgleda kao da ih je netko prisilio da budu u istoj prostoriji i uopće ne odaju dojam fatalno zaljubljenih osoba čija ljubav je osuđena na tragičan kraj. A njihov odnos je ključan za cijeli film. Treća stvar  koja mi je vrlo morbidna i bizarna (uz povremeno vrlo banalne dijaloge) je sama ideja da se zatočenica logora u kojoj su svakodnevna silovanja, mučenja i ubijanja zaljubi i održava vezu sa nekim tko je pripadnik vojske koja te zločine radi. Znam da je ljubav vječna i da ruši sve zapreke, ali malo mi je ta ideja "too much". Mislim da bi film kao cjelina bio puno više uvjerljiv da se ta ljubav dogodila prije sukoba pa da je glavni junaci pokušavaju održati u vihoru rata. Ovako...stvarno bizarna ljubavna priča. Međutim, ima ovaj film i svoje dobre strane
Redateljica i scenaristica se potrudila saznati povijesne činjenice i upotrijebiti ih u filmu: beskompromisno prikazuje koji je narod pokrenuo kotač zla u Bih i tko je počinio najveće zločine u toj državi. Ne falsificira povijest niti želi razrađivati tako omiljenu tezu  o izjednačavanju krivnje koja vrlo često dolazi od negdje "tamo daleko" a ponekad se pokušava progurati i ovdje malo bliže sviju nas. Iako je (istinito i ispravno!) naznačila Srbe kao glavne krivce moje je mišljenje da ovo nije antisrpski film.To su povijesne činjenice, a niti svi Srbi u filmu nisu prikazani jednoobrazno već postoje itekakve razlike među njihovim osobnostima. Posebno je zanimljiv lik Danijelovog oca koji je tipičan primjer srbijanskog časnika zadojenog nihovom mitologijom i rasizmom. Također u filmu saznajemo da je  njegova obitelj  žrtva ustaške handžar divizije iz drugog svjetskog rata čime autorica želi napomenuti da sukobi u ovom dijelu svijeta nisu slučajni i nisu od jučer već traju sa većim ili manjim prekidima stoljećima (ne zaboravimo i turska osvajanja u srednjem vijeku). Dakle vrlo dobra ocjena Angelini za ponavanje povjesnih detalja. Dobra stvar je i dolazak redateljice na premijeru u Zagreb. Ne zbog glamoura nego šta se možda poveća interes za snimanje filmova u Hrvatskoj od strane velikih filmskih studija.
"U zemlji krvi i meda" daleko je od velikog filma, ali ga treba pogledati iz razloga šta prikazuje događaje koji su obilježili devedesete godine prošlog stoljeća na ovim prostorima.Da se ne zaboravi...A po svemu sudeći stvarna priča o zemlji  krvi i meda je još daleko od sretnog završetka...
OCJENA:5 i 1/2





četvrtak, 15. ožujka 2012.

OPSTANAK




REDATELJ:Joe Carnahan
GLAVNE ULOGE:Liam Nesson,Dermot Mulroney,Dallas Roberts,Frank Grillo,Joe Anderson
TRAJANJE:117 min
NAZIV ORIGINALA: The Grey

Otway (L.Neeson) dolazi na daleki sjever gdje se zapošljava na udaljenoj bušotini energetske kompanije.Depresivan i suicidalan sa ekipom kreće na avionski let koji ih treba odvesti do radnog mjesta. Tijekom puta avion se ruši i Ottway i nekolicina njegovih kolega prežive.Međutim preživjeli će uskoro shvatiti da je rušenje aviona bila dječja igra za ono što ih čeka u divljini daleko od civilizacije......
Pogled na ekipu koja se skupila da bi snimila ovaj film je zanimljiv i obećavajući.Redatelj Joe Carnahan je 2002 godine privukao pažnju vrlo dobrim krimićem"Narc", Liam Nesson je u zadnjih petnaestak godina prisutan u raznim projektima kao sporedni glumac ("Ratovi zvijezda", "Batman"...), ali je pokazao da bez problema može i sam "nositi" filmove, a da oni budu zanimljivi i publici i kritici ("Nepoznato"). Kao producenti filma su potpisani Ridley i Tony Scott čiji je redateljsko-blockbusterovski opus jedan od najvažnijih u današnjem Hollywodu (Ridley-"Gladiator", "Alien", "Blade Runner",Tony-"Top gun", "Prava romansa", "Grimizna plima" samo djelić njihovog filmskog životopisa). Dakle, konačni proizvod je morao biti dobar...

I jest. Ne dobar nego vrlo dobar. Nakon spomenute zrako plovne nesreće naši (anti)junaci se nađu u divljoj, netaknutoj vizualno predivnoj prirodi i moraju naći način da prežive. Uz hladnoću, snježne oluje i nedostatak osnovnih životnih namirnica najveći neprijatelj su im čopor gladnih vukova. Već dugo vremena nisam vidio da redatelj tako hladnokrvno i beskompromisno lišava života jednog po jednog svojeg junaka. Negdje na polovici filma shvaćamo da Ottwayu i društvu nema spasa već je samo pitanje koliko dugo mogu izdržati. A baš ta hladnokrvnost u likvidiranju junaka filmu daje autentičnost i realnost. Naime, ako je ekipa iz srušenog aviona zapela negdje na hladnom sjeveru Aljaske bez komunikacije sa vanjskim svijetom i nedostatkom većine stvari za preživljavanje onda je i logično da ne mogu dugo izdržati sve pogibelji koje im prijete.Radnja filma nakon pada aviona se odvija na način da imamo efektne akcijske scene preživljavanja gdje ekipa pokušava izbjeći vučji čopor te pauze u kojima se glavni likovi međusobno upoznaju i prisjećaju svojih najdražih(kćeri,sestre,žene...) i sami osjećajući da se nalaze u bezizlaznoj situaciji. Dijelovi filma gdje se oni upoznaju ponešto usporavaju ritam cjeline ali nam približavaju likove i njihove strahove. "Opstanak" nam još jednom pokazujje da je čovjek nemoćan u dužoj borbi sa prirodom posebice kada ostane bez osnovnih stvari koje mu inače omogućuju da ju potčini sebi. Zanimljivo je i redateljevo (u dosta slučajeva istinito) zapažanje kako se većina ljudi u trenucima kada se bori za goli život obraća Bogu. Ali  naše junake je i Svevišnji zaboravio.....
Ovaj film je pravo osvježenje na kino programu. Iako zaplet (pad aviona i pokušaj grupice preživjelih da se spasi) nije najoriginalniji riječ je o vrlo dobrom uvjerljivom i na mahove brutalnom djelu koje ne podilazi emocijama gledatelja. Sjajna gluma Liama Neesona, napetost, prekrasne ledene lokacije na kojima je film snimljen, te nekonvencionalan kraj su najveći, ali ne i jedini aduti ovog filma. Obavezno pogledati pogotovo ako ste raspoloženi za malo "drugačiju" vrstu filma....

Ocjena:8


nedjelja, 11. ožujka 2012.

ŽELJEZNA LADY



REDATELJ:Phillyda Lloyd
GLAVNE ULOGE:Meryl Streep,Jim Broadbent,Richard E. Grant,Alexandra Roach
TRAJANJE.105 min
NAZIV ORIGINALA: The Iron Lady

"Nekada su ljudi pokušavali da UČINE nešto,danas samo pokušavaju da POSTANU netko."-Margaret Thatcher

Rijetkost je da  na kino repertoaru imamo prilike istodobno gledati dva biografska, visokobudžetna filma o osobama koje su, svaka na svoj način, znantno utjecale kako na događaje u svojim zemljama tako i na svjetska zbivanja. Nakon osrednjeg J.Edgara stigla nam je i "Željezna lady" koja je ove godine nagrađena sa dva Oscara (najbolja glumica i šminka). Priča je to o najdugovječnijoj premijerki u povijesti Velike Britanije-Margaret Thatcher. Na početku filma upoznajemo sada vremešnu, dementnu Maggie kako kupuje mlijeko. Teško je povjerovati da je ta starica bila jedna od najmoćnijih žena svijeta. Ali tako je bilo.....
Jedini problem ekranizacije života ove kontroverzne, ali nesumnjivo vrlo bitne povijesne ličnosti bilo je pogoditi sa glavnom glumicom. Život Margaret Thatcher je toliko pun zanimljivih detalja i događaja da je sa scenarijem bilo gotovo nemoguće promašiti. Njezina životna priča je borba. Borba protiv predrasuda, političkih protivnika i neistomišljenika. Priča je vrlo dobro ispričana i u njoj su spomenuti svi bitniji događaji u političkom djelovanju Margaret Thatcher. A ona je u mnogočemu bila prva. Prva ministrica u vladi Ujedinjenog kraljevstva, prva predsjednica Konzervativne stranke (uz laburiste najvažnija politička opcija u Velikoj Britaniji) i na kraju prva premijerka sa nevjerojatnim stažem od 11 godina (1979-1990). U filmu a tako je bilo i u političkoj karijeri Maggie je prikazana kao ambiciozna, rezolutna i beskompromisna žena koja će za svoje interese i uvjerenja učiniti sve šta je u njenoj moći.Uspjeti u visokoj politici u ono vrijeme kao žena je bilo gotovo nemoguće ali ona je svojom upornošću uspjela.J edan detalj njezinog političkog djelovanja na samom početku njezine premijerske karijere je vrlo interesantan za našu situaciju danas,Došavši na vlast poduzela je famozne "bolne rezove" koji su i Engleskoj tada zahtijevali otkaze i ukidanja radnih mjesta. Unatoč pritiscima i demonstracijama ostala je dosljedna svojim odlukama i nakon dvije godine počeo je preporod britanskog gospodarstva i njena nova pobjeda na izborima. Dakle gospodo na vlasti treba ponekad  donijeti teške odluke da bi nam budućnost bila bolja. Ali za to treba imati...znate već šta. Maggie ih je imala bez obzira šta je žena. Žena koja je za emancipaciju ljepšeg spola napravila više nego sve feminističke druge zajedno...
Međutim ta beskompromisna žena koja je u svojoj političkoj karijeri vodila i rat (protiv Argentine oko Faklanda) u privatnom životu je bila nesretna odnosno neispunjena. Njena ambicioznost i predanost poslu ju je koštalo potpunog udaljavanja od supruga i djece. Nakon šta joj suprug Denis odlazi u Afriku ponajviše razljućen zbog njene kandidature za predsjednicu stranke ona potpuno gubi niti poveznica sa njim i svojom djecom blizancima...

Posebnu pažnju zaslužuje i Meryl Streep koja  utjelovljuje Margaret Thatcher. Glumica kojoj je Oscar za Željeznu lady treći u karijeri (uz "Kramer protiv Kramera" i "Sophijin izbor" uz još nevjerojatnih 13 nominacija) je svoj posao obavila fenomenalno.Uz fizičku sličnost Streep je maestralno "skinula" Thatcher;njen govor,dikciju i gestikulaciju.Oni koji nikada nisu vidjeli niti čuli Maggie na djelu neka potraže na "mreži" snimku nekog od njezinih govora pa će se uvjeriti u sjajnu rolu Meryl Streep.Potpuno zaslužen Oscar...
"Željezna lady" je vrlo dobar film o ženi sa čijim se postupcima i svjetonazorima ne trebamo svi složiti ali joj treba priznati hrabrost i upornost da se pokaže i dokaže u poslu koji je i dan danas dominatno muški .Gledati.
OCJENA:7








srijeda, 7. ožujka 2012.

J.EDGAR



REDATELJ.Clint Eastwood
GLAVNE ULOGE.Leonardo di Caprio,Naomi Watts,Armie Hammer,Dylan Burns,Judy Dench
TRAJANJE.137 min

"PONEKAD MORAŠ ZAOBIĆI PRAVILA DA SAČUVAŠ ZEMLJU" -J.Edgar Hoover

Napraviti film o J.Edgaru Hooveru odnosno pokušati sažeti cijeli njegov život u dva, dva i pol sata veliki je izazov. Naime, Hoover je osnivač FBI-ja na čijem je čelu proveo nevjerojatnih 48 godina (1924-1972) i bio "vladar iz sjene" u vrijeme vladavine osam različitih američkih predsjednika. Ovakvo dugo vremensko razdoblje na takvoj funkciji (u tom periodu su se svijetu i Americi dogodili:velika depresija, drugi svjetski rat, hladni rat, ubojstvo Kennedya,vijetnamski rat...) bi vjerojatno bolje bilo obrađeno u nekoj kvalitetnoj televizijskoj seriji ( ako neka o Hooveru već postoji neka mi je oprošteno nisam je pogledao), ali dok se tako nešto ne dogodi možemo pogledati i ovaj film...
Nakon što se saznalo da ovaj projekt kreće u realizaciju mnogi su predviđali veliki  umjetnički uspjeh filma. Režije se prihvatio deklarirani republikanac i jedan od posljednjih iskonskih hollywodskih ikona Clint Eastwood kojem povijesne teme nisu "gostujući teren" (#Zastave naših očeva"odnosno "Pijesak Iwo Jime"), a glavna uloga je povjerena Leonardu di Capriu koji polako, ali sigurno ulazi u zreliju, ozbiljniju fazu svoje karijere ("Shutter Island"). Radnja filma je napravljena na način da nam prikazuje najzanimljive detalje iz različitih dijelova Hooverove vladavine FBI-ijem odnosno njegovog privatnog života (kod njega su te dvije stvari usko povezane). A tih detalja njegovog života ima zaista svakakvih. Krenimo redom...

t
Treba odmah naglasiti Hooverove dobre poteze.Osim šta je osnivač FBI-ja on je na neki način pionir forenzike, te kataloškog spremanja otisaka prstiju u cilju lakšeg pronalaženja počinioca teških kaznenih dijela.Te stvari su vrlo uvjerljivo prikazane u dijelovima filma koji govore o hvatanju počinioca u slučaju Lindbergh. Unatoč otporu kolega on je inzistirao na tim metodama koje se koriste i dan danas. I to bi otprilike bilo pozitivno od našeg glavnog junaka. Negativno? Tih "detalja" ima malo više. Dvije stvari koje treba spomenuti, a o kojima u filmu nema niti riječi jesu Hooverovo nijekanje da postoji organizirani kriminal u Americi, te njegov dugogodišnji progon odnosno uskraćivanje temeljnih ljudskih prava homoseksualcima. Ove detalje je bitno spomenuti zbog istine o Hooverovom djelovanju na čelu biroa, ali i da bi se još bolje shvatio i približio glavni lik. Naime njegova majka (kao i uvijek pouzdana Judi Dench) je otvoreno homofobna ("bolje i mrtav sin nego sin homoseksualac") on progoni iste, a u privatnom životu je homoseksualac u dugogodišnjoj vezi sa svojim suradnikom Clydeom Tolsonom (Armie Hammer). Takvo stanje stvari je vjerojatno ostavilo posljedice na Hooverovu psihu. A neslužbeni razlog negiranja postojanja organiziranog kriminala jest navodni snimak kojom je Hoover ucjenjivan od strane mafije, a na kojima se nalazi on i njegov pomoćnik u znate već kakvim scenama. Potpuno je nejasno zbog čega se ove dvije stvari ne spominju u filmu jer bi nam još više približile glavnog junaka i neke njegove poteze. Posebno je intrigantna činjenica da je Hoover ucjenjivan snimkama jer se zna da je on prisluškivao i snimao sve osobe koje su bile bitne za politički život u doba njegove duge vladavine. Većina tih političara mu je svojim ponašenjem omogućila da ih Hoover drži u šaci. a onima kojima nije mogao nauditi snimkama  proglasio je komunistima i isključio ih iz javnog života ili deportirao iz Amerike. Opasno je bilo zamjeriti se Hooveru...
Tijekom cijelog gledanja filma dojam je  da  redatelj želi uljepšati sliku o Hooveru. To je vjerojatan razlog izostavljana spomentuim dijelova Hooverova života. Poznata je i činjenica da se Edgar volio oblačiti u žensku odjeću što je u filmu naznačeno tek manjim detaljem nakon smrti majke glavnog junaka. J.Edgar je solidan, ali vrlo nepotpun i neujednačen biografski film o jednoj od najvažnijih, ali i najkontroverznijih likova u američkoj novoj povijesti. Iako ima zaista vrlo dobrih dijelova zbog izostavljanja nekih važnih činjenica filmu je otupljena oštrica provokativnosti ( nevjerojatno za redatelja poput Eastwooda) što dosta utječe na uvjerljivost cjeline. Pogledati zbog vrlo dobrog Di Caprija i  dijelova u kojima se prikazuju neke zanimljive epizode američke povijesti . U usporedbi sa prethodnim Clintovim filmovima ("Gran torino", "Mistična rijeka", "Djevojka od milijun dolara"...) J Edgar je korak unatrag. Izgleda da nas je Eastwood malo razmazio.......

OCJENA.6